BIOLOŠKO PORIJEKLO I EVOLUCIJA ČOVJEKA

Često možemo čuti da su ljudi nastali evolucijom iz majmuna. To međutim, nije sasvim
tačno. Ljudi i majmuni veoma sliče, oni su se prije mnogo miliona godina odvojili od
zajedničkog nastanka, od kojeg su se na jednu stranu evolucijom razvili majmuni, a na drugu
ljudi. Evolucija ljudi nije išla direktno iz majmuna nego je njihova evolucija išla paralelno.
Čovjek, rod Homo, pripada u porodicu velikih čovjekolikih majmuna, skupa sa rodovima Pan
(čimpanza), Gorilla (gorila) i Pongo (orangutan).

- Jeste li znali da čovjek i čimpanza imaju oko 96 % zajedničkih gena?

Prije današnjeg suvremenog čovjeka (Homo sapiens) postojale su brojne vrste ljudi, a prvom
vrstom roda Homo smatra se Homo habilis (spretni čovjek) koji se pojavio prije više od 2
miliona godina. On se evolucijom razvio iz australopitecina s kojima je u istočnoj Africi neko
vrijeme živio na istom prostoru. Spretni čovjek bio je nizak (oko 150 cm) i imao je
neproporcionalno dugačke ruke u usporedbi s današnjim ljudima. Cijelo tijelo mu je bilo
prekriveno dlakama, a volumen lubanje mu je bio nešto manji od polovine veličine koju ima
današnji čovjek. Poznato je da je koristio kameno posudje, no ono mu nije služilo za lov ili
obranu, nego prvenstveno za skidanje mesa sa životinja kojima se hranio.

Nakon njega pojavio se Homo ergaster (radni čovjek), no još nije poznato je li on bio
predak vrste Homo erectus (uspravni čovjek) ili su obje vrste imale zajedničkog pretka.
Naime, obje vrste imaju vrlo slične vanjske osobine, ali je radni čovjek živio isključivo na
afričkom području, a uspravni čovjek i na evroazijskom pa se postavlja pitanje je li to ista
vrsta s različitim imenima ili su to dvije različite vrste koje imaju zajedničkog pretka. Ovakvi
problemi o vremenu pojavljivanja vrsta čovjeka su česti i svakih nekoliko godina se određuje
novi poredak vrsta koji se temelji na novootkrivenim nalazištima, pa se danas još uvijek obje
vrste stavljaju pod zajednički naziv Homo erectus). On je imao volumen lubanje 70%
volumena lubanje današnjih ljudi. Bio je veći i po izgledu grublji od današnjih ljudi, a muške
jedinke su bile čak 25% veće od ženskih dok takve razlike danas nisu očite među spolovima.
Uspravni čovjek je izrađivao posudje poput sjekira i strugača. Nalazišta navode da su oni
prvi ljudi koji su pokazivali sposobnost vrlo jednostavne vokalizacije (više su ispuštali
zvukove nego što je to sličilo pravom govoru). Postoje dokazi i da je uspravni čovjek prvi
koristio kontroliranu vatru na određenim područjima.

Homo heidelbergensis (heidelberški čovjek) imao je kapacitet mozga kao i današnji čovjek
(1350 kubnih centimetara). Jedina je poznata fosilna vrsta ljudi koja je bila ljudožder. Bio je
jako velik, prosječna visina jedinki bila je 180 centimetara, a težina 100 kilograma! Imao je
naprednije posudje i kulturu u odnosu na vrste prije njega. Najnovije iskopine iz Španjolske
pokazuju da je to možda prva vrsta ljudi koja je pokapala svoje mrtve te da je imao naprednu
strategiju lova životinja.

Homo neanderthalensis (neandertalac) se, po tradicionalnom učenju, smatra posljednjim

srodnikom suvremenog čovjeka, iako ga neki znanstvenici smatraju vrstom Homo sapiens
neanderthalensis. Genetska istraživanja su potvrdila da su se neandertalci i suvremeni ljudi
u jednom periodu međusobno križali, a poznato je i da su tisućama godina živjeli zajedno na
istom području. Neandertalac se služio složenim govorom, nosio je odjeću od kože i krzna i
izrađivao je nakit. Prema umjetnosti i znacima vjerovanja pokazuje znakove prve kulture.
Vatru je, osim za grijanje, koristio i za kuhanje. Po svemu je vrlo sličan današnjem
suvremenom čovjeku, osim što je bio malo niže građe i snažnijih i masivnijih kostiju.

Homo sapiens (mudri ili razumni čovjek) se pojavio prije oko

200.000 godina na području Afrike. Od tada do danas mnogo je
napredovao u raznim osobinama (mentalnim, jezičnim i kulturnim) i
tako istisnuo neandertalca kao naprednija vrsta (što je samo jedna od teorija izumiranja
neandertalaca).
Evolucija čovjeka nam pokazuje kako su se ljudi kao vrsta, baš kao i druge biljne i životinjske
vrste, polako kroz stotine tisuća godina mijenjali i usavršavali da bismo danas bili ovakvi
kakvi jesmo. Visoka inteligencija, te vrlo razvijene jezične i mentalne sposobnosti, osobine
su koje su nam omogućile brz razvoj na raznim poljima (znanost i tehnologija, zdravstvo,
obrazovanje, kultura i sl.), zbog čega smo danas vladajuća vrsta na Zemlji.