kolska godina 2006./2007.

Eksperimentalne
metode
moderne fizike
Laseri

Dr. sc. Nikola Godinovic

(Nikola.Godinovic@fesb.hr)
Pria
Vrlo brzo nakon to su izumljeni 1960. godine, laseri su postali
novi izvori svjetlosti u znanstvenim laboratorijima irom svijeta.
Danas se laseri koriste posvuda, u irokom spektru aplikacija
poput prijenosa podataka, nadgledanja, zavarivanja, bar-code
itaima itd. Na slici je prikazana kirurka operacija pomou
laserskog svjetla prenesenog preko svjetlovoda. Svjetlost iz
lasera, kao i iz bilo kojeg drugog izvora,
nastaje emisijom atoma.

to je to onda tako
drugaije kod laserske
svjetlosti?
Vjerovali ili ne, odgovor
ete saznati na
dananjem
predavanjuhttp://www.aip.org

/success/industry/

2
Interakcije fotona s atomom

3
Statistika fizika pregled (1)
Statistika mehanika definira koji je
najvjerojatniji nain raspodijele dane koliine
energije izmeu N estica nekog sistema u
termikoj ravnotei na temperaturi T.
Moemo procijeniti koliki je koliko estica ima
energiju E1, koliko energiju E2, itd.
Broj estica N na energiji E: N(E)=g(E)f(E)
g(E) broj stanja na energiji E, statistika teina stanaj

energije E.
f(E) funkcija raspodijele, srednji broj estica u satnju s

energijom E, vjerojatnost zaposjednua stanja energije

E

4
Statistika fizika pregled (2)
Statistiko razmatranje razlikuje tri vrste estice od kojih se
neki sistem moe sastojati.
1. Identine estice koje su dovoljno daleko da se mogu
razlikovati, kao molekule u plinu. (Kavntno mehaniki valne
funkcije estica se ne preklapaju). Maxwell-Boltzmanova
funkcija (fMB)raspodjele vrijedi za ovakav sistem
2. Identine estice cjelobrojnog spina (0,1) koje ne moemo
razlikovati jer im se valne funkcije preklapaju. Takve estice
nazivamo bozonima, a funkcija raspodjele koja s koristi za
statistiko razmatranje ovakvog sistema estica je Bose-
Einsteinova funkcija raspodijele (fBE).
3. Identine estice, polu cjelobrojnog spina (1/2, 3/2,...) koje
ne moemo razlikovati, a zovemo ih fermioni. Fermioni ne
mogu biti u istom kvantno mehanikom stanju (Paulijev
princip iskljuenja). Elektroni su fermioni. Fermi-Diracova
(fFD)funkcija raspodjele koristi se za statistiko razmatranje
fermiona.

5
Statistika fizika pregled (3)
Maxwell-Boltzmanova funkcija razdiobe govori koliki je
srednji broj estica u stanju s energijom E u sistemu
estica koji se nalazi termikoj ravnotei na temperaturi T:
A konstanta normalizacije
E kT
f MB(E) Ae 5
k 8,617 10 eVK koja ovisi o sistemu

Vjerojatnost da bozon zauzima stanje energije E je dana

Bose-Einsteinovom funkcijom raspodijele:
1 e konstanta noramalizacije
f BE(E)
e e E kT 1 koja ovisi o sistemu

Vjerojatnost da fermion zauzima stanje energije E je dana

Fermi-Diracovom funkcijom raspodijele:
1 e konstanta noramalizacije
f FD(E) E kT koja ovisi o sistemu
e e 1

6
Statistika fizika pregled (4)
Prvo pobueno stanje E2 atoma vodika je 10,2 eV iznad
osnovnog stanja E1. Koliki je omjer atoma u prvom pobuenom
stanju u odnosu na osnovno stanje na temperaturi (a) T= 300
K i (b) T=5800 K
n(E) Ag(E)e E kT n
Broj atoma u stanju energije je: Ag 2 e E kT
2
2

Omjer broja estica u stanju s energijom E 1 i E2 je:
n1 Ag1e E kT
1

Gustoa stanja osnovnog stanja g1 je 2, a prvog pobuenog

stanja g2 je 8. Konstanta A je ista jer se razmatra broj stanja
unutar istog sistema. g2/g1=4.
n2 (E E ) kT
4e 2 1

n1
Za T=300 K (kT=0,026 eV), n2/n1=10-171
Za T=5800 K (kT=0,5 eV), n2/n1=10-8
Na sobnim temperaturama (T=300 k) kontejner ispunjen
vodikom ne emitira svijetlo. Na povrini Sunca temperatura je
5800 K, te je u jednom molu vodika na Suncu ima 10 15 atoma
vodika u pobuenom stanju (n2=n1 10-8=102310-8=1015

7
Stimulirana emisija
Razmotrimo nakupinu atoma na temperaturi T u vanjskom
elektromagnetskom polju
A21 vjerojatnst spontane emisije
B12 vjerojatnst apsorpcije
B21 vjerojatnst stimulirane emisije emisije
N 1 ~ e E1 kT broj atoma u stanju s energijom E1
8hf 3 1
u(f) Planckov zakon zracenja
c 3
e hf kT
1
N 2 ~ e E2 kT broj atoma u stanju s energijom E2
Za sistem u termodinamickoj ravnotezi :
N 1 B12 u( f ) N 2(A21 B21u( f ))
A21
B21 8hf 3 1
u( f )
B12 N1 c 3 e hf kT 1
1
B21 N2
8
Stimulirana emisija
A21
B21 8hf 3 1

B12 hf c 3
e hf kT
1
e kT
1
B21
Kako desna strana jednadbe mora biti jednaka lijevo :
B12
- jednaka vjerojatnst stimulirane emisijije i apsorpcije
B21
A21 8hf 3
3
omjer vjerojatnosti spontane emisije i stimulirane
B21 c
emisije mijenja se s f 3 , pa vjerojatnost spontane emisije naglo
raste s poveovea energijske razlike izmedju stanja E1 i E 2 .

9
Laseri i laserska svjetlost (1)
U kasnim 1940.-tim i ranim 1960.-tim kvantna fizika je napravila
dva ogromna doprinosa modernim tehnologijama: tranzistori i
laseri.
Laserska svjetlost, kao i svjetlost npr. iz obine arulje, je
emitirana pri prijelazu atoma iz vieg u nie energijskog stanje.
Meutim, za razliku od obinih izvora svjetlosti, u laserima atomi
djeluju zajedno da bi proizveli svjetlost sa sljedeim
karakteristikama:
1. Laserska svjetlost je visoko monokromatska, tj. sastavljena od
samo jedne frekvencije.
Svjetlost iz obinih (bijelih) arulja je sastavljena od mnotva razliitih
valnih duljine i stoga sigurno nije monokromatska. istoa laserske
svjetlosti moe biti do 1 dio u 1015.
2. Laserska svjetlost je vrlo koherentna, tj. fotoni su meusobno
u fazi.

Primjer: http://www.colorado.edu/physics/2000/index.pl
10
Laseri i laserska svjetlost (2)
3. Laserska svjetlost je jako usmjerena.
Npr. laserski puls koriten za mjerenje udaljenosti
mjeseca napravio je toku na mjeseevoj
povrini radijusa od samo nekoliko metara.
Svjetlost iz obine arulje moe se usmjeriti
pomou lea, ali nikad tako dobro kao laserska
svjetlost.
4. Laserska svjetlost moe se otro fokusirati.
Ako dva svjetlosna snopa imaju istu energiju,
snop koji se fokusira u manju toku imat e vei
intenzitet. Da bi dobili intenzitet svjetlosti koju
daju jaki laseri tijelo bi trebalo zagrijati na
temperaturu 1030 K (radi usporedbe, volframova
nit u arulji je ugrijana na 3000 K, a temperatura
u jezgri sunca je 108 K).
11
Kako rade laseri (1)
Rije laser je kratica engleskog izraza light amplification by the stimulated
emission of radiation, to se prevodi kao pojaanje svjetlosti stimuliranom
emisijom radijacije.
Ovaj koncept je uveo Einstein 1917. godine, dok je prvi laser napravljen 1960.
Razmotrimo izolirani atom koji moe biti ili u svom osnovnom stanju (stanju s
najniom energijom) E0, ili u pobuenom stanju (stanju s viom energijom) Ex.
Postoje tri razliita fizikalna procesa kroz koje atom moe prelaziti iz jednog u
drugo stanje.
1. Apsorpcija.
Atom se u poetku nalazi u osnovnom stanju. Ako ga stavimo u elektromagnetsko
polje frekvencije , atom moe apsorbirati energiju h iz tog polja i prei u vie
energijsko stanja. Iz zakona sauvanja energije imamo h=Ex-E0.
2. Spontana emisija.
Atom se na poetku nalazi u pobuenom stanju i nema vanjskog zraenja. Nakon
nekog vremene, atom e spontano (sam od sebe) prei u osnovno stanje,
emitirajui foton energije h. Ovaj proces zovemo spontana emisija, jer se
dogaaj zbio bez vanjskog utjecaja. Svjetlost u obinoj arulji je generirana na
ovakav nain.
U normalnim okolnostima srednje vrijeme ivota atoma u pobuenom stanju, prije
spontane emisije, je oko 10-8 s. Meutim, za neka pobuena stanja, ovo srednje
vrijeme ivota moe biti i do 105 puta vee. Takva stanja zovu se metastabilna
stanja i igraju vanu ulogu u radu lasera.

12
Kako rade laseri (2)
3. Stimulirana emisija.
Atom je na poetku u pobuenom stanju, ali je ovaj put prisutno vanjsko
elektromagnetsko polje frekvencije =(Ex-E0)/h. Foton energije h moe
stimulirati atom na prelazak u osnovno stanje, i tijekom tog procesa
emitira dodatni foton ija energija je takoer h. Ovaj proces se naziva
stimulirana emisija jer je dogaaj pobuen vanjskim fotonom.
Emitirani foton je u potpunosti identian vanjskom fotonu, tj. imaju istu
energiju, fazu, polarizaciju i smjer kretanja.
Sva tri procesa prikazana su Prije Proces Poslije
na slici desno:
atomi su prikazani crvenom tokom;
atom je ili u osnovnom stanju E0, ili
u pobuenom stanju Ex.
a) atom apsorbira foton iz dolazeeg
zraenja,
b) atom emitira foton bez vanjskog
utjecaja,
c) svjetlost koja prolazi uzrokuje
da atom emitira foton iste energije,
poveavajui tako energiju svjetlosnog Radijacija Radijacija Materija
vala Materija

13
Kako rade laseri (3)
Pretpostavimo sada da komad materijala sadri veliki broj atoma u termalnoj
ravnotei na temperaturi T. Prije nego usmjerimo zraenje na taj materijal, N0
atoma je u osnovnom stanju s energijom E0, a Nx atoma je u pobuenom stanju s
energijom Ex. Ludwik Boltzmann je pokazao da se N x moe izraziti preko N0 pomou
relacije: N N e ( E x E0 ) / kT gdje je k Boltzmannova konstanta
x 0

Ova relacija izgleda razumno (). kT je srednja kinetika energija atoma na

temperaturi T. to je vea temperatura, vie atoma e (u prosjeku) preko termalnih
pobuenja (sudari atoma) prei u pobueno stanje E x. Isto tako, s obzirom da je
Ex>E0, iz gornje relacije se vidi da je N x<N0. Dakle, ako postoje samo termika
pobuenja uvijek je manje atoma u pobuenom stanju
nego u osnovnom stanju, to je ilustrirano na slici desno. Ex
E0
Ako sada atome preplavimo fotonima energije E x-E0, jedni fotoni e nestajati kroz
apsorpciju od atoma u osnovnom stanju, dok e se drugi fotoni stvarati uglavnom kroz
stimuliranu emisiju. Einstein je pokazao da su ova oba procesa jednako vjerojatna. S
obzirom da ima vie atoma u osnovnom stanju prevladavat e efekt apsorpcije.
Da bi proizveli lasersko svjetlo moramo imati vie fotona emitiranih nego apsorbiranih,
tj. moramo imati situaciju u kojoj stimulirana emisija dominira. Direktni nain
postizanja ovog efekta je zapoeti proces s vie atoma
u pobuenom nego u osnovnom stanju (slika desno), Ex
to se zove inverzija gustoe naseljenosti.
E0
14
Kako rade laseri (4) - Plinski He-Ne
zrcala

laser
S obzirom da inverzija gustoe naseljenosti nije konzistentna s termalnom
ravnoteom, treba smisliti pametan nain kako je postii i zadrati.
Plinski He-Ne laseri daju svjetlost valne duljine 632,8 nm.
Rade na sljedeem principu:
Staklena cijev se napuni mjeavinom He-Ne mjeavinom plinova u odnosu 20:80;

neon je medij u kojemu se odvija fizikalni proces emisije laserskog svjetla.

Na slici desno je prikazan energijski dijagram za atome He i Ne. Struja koja prolazi

kroz mjeavinu plinova, kroz sudare atoma He i elektrona iz struje uzrokuju pobudu
atoma helija u stanje E3, koje je metastabilno.
Energija stanja helija E3 (20,61 eV) je vrlo blizu energiji neonskog
stanja E2 (20,66 eV). Stoga, kada se atom helija u stanju E 3
sudari s atomom neona u osnovnom stanju E 0, energija pobude
atoma helija se vrlo esto prenese na atom neona, koji se
pobudi u stanje E2. Na ovaj nain neonska energijska razina
E2 postane naseljenija elektronima od razine E 1 imamo
inverzuju gustoe naseljenosti.
Ovu inverziju gustoe naseljenosti je relativno lako izvesti zbog:
(1) na poetku je razina E1 skoro potpuno prazna, (2)
metastabilnost helijske razine E 3 osigurava kontinuirani prelaz
atoma neona na razinu E2 i (3) atomi iz razine E1 vrlo brzo se
vraaju (preko meustanja koja nisu prikazana) u osnovno
stanje E0.
15
Kako rade laseri (5)
Plinski He-Ne laseri (nastavak)
Pretpostavite sada da se jedan foton spontano emitira pri prijelazu atoma neona
iz E2 u E1. Takav foton moe tada stimulirat emisiju istih takvih fotona, koji
nadalje opet stimuliraju istu emisiju ... Kroz takav proces stvara se koherentni
snop crvene laserske svjetlosti koja putuje du osi cijevi s plinom. Ako jo na
krajevima cijevi postavimo zrcala (s jedne strane nepropusno, a s drugo
djelomino propusno) fotoni e se reflektirati od zrcala poveavajui tako
vjerojatnost stimulirane emisije. Korisno lasersko svjetlo dobije se od dijela
svjetlosti koja proe kroz djelomino propusno zrcalo.

16
Laseri s tri nivoa
Sistem ima 3 energijske razine. Izvor zraenja djeluje izvana i inducira
(pumpa) prijelaze iz 13 f13=(E3-E1)/h.

N3 pobueno stanje N2
Stimulirani emisija
N1

Ako je intenzitet vanjskog zraenja dovoljno velik, moe s ostvariti jednaka

naseljenost N1 N3. Kako se energijska razina N3 raspada prije svega na N2,
omjer naseljenosti je E E
N3 3 2

e kT
N2

Za dovoljno veliku energijsku razliku izmeu E3-E2, naseljenost N2 je vea

od N3 a time i od N1, i tada je u dijelu prijelaza 1-2 postignuta onverzija i
frekvencija zarenja f12=(E2-E1)/h postaje laserska frekvencija.

17
Laser sistem s etri energijske
razine
U laseru s tri razine vie od polovice atoma mora
biti u metastabilnom stanju da bi stimulirana bila
stimulirana. To nije sluaj kod lasera s 4 razine.
4
3
Laserko svjetlo

1 2

Prijelaz 1-4 zasien je frekvencijom pumpanja.

Prijelaz 4-3 osigurava inverziju naseljenosti za
sistem 3-2 (to je laserski prijelaz) . Razina 2 se
prazni u razinu 1 i time se psotie da je nia
razina laserskog prijelaza gotovo prazana.
18
Rubinski laser
Rubinski laser je napravljen
1960. Sastoji se od rubidijevog
tapa duine nekoliko cm, a
okruen je helikoidalnom
ksenonskom lampom.
Rubidij je prozirni kristal Al2O3
koji sadri malu koliinu (oko
0,05 %) kroma Cr3+ koji
zamjenjuju Al3+. Cr3+ ima
metastabilno stanje ije je
vrijeme poluivota 0,003 s.
Ksenonska lampa pobuuje
Cr3+ u vie stanje koje se brzo
raspada u metastailno stanje
te lasersko svjetlo nastaje
prijelazom iz tog
metastabilnog stanja u
osnovno stanje

19
Tipovi lasera
Laseri sa vrstom tvari kao aktivnim sredstvom
Najpoznatiji su rubinski laser, Yag laser itd.
Plinski laseri, kojima je aktivno sredstvo neki plin
Najpoznatiji su He-Ne i CO2-N laseri
Poluvodiki laseri, kojima je aktivno sredsto dioda
(koriste se u telekomunikacijama i raunalima)
Kemijski laseri u kojima je laserska emisija uzrokovana
kemijskim procesom
Laseri se mogu dijeliti i na:
Kontinuirani laseri, koji daju neprekinute laserske snopove
Pulsni laseri, koji daju isprekidane laserske snopove
Najmanji laseri, koji se koriste pri prenosu podataka kroz svjetlovode mogu
imati veliinu reda veliine mm i generirati malu snagu od npr. 200 mW.
S druge strane najjai (i najvei) laseri koriste se u istraivanju nuklearne
fuzije, astronomskim i vojnim aplikacijama. Takvi laseri mogu generirati
kratke pulseve snage i do 1014 W, to je nekoliko stotina puta vee od
ukupnog kapaciteta proizvodnje elektrine energije u SAD-u. Da se izbjegne
kratkotrajni gubitak napajanja strujom u SAD-u, energija koja je potrebna za
jedan puls se kontinuirano prikuplja u relativno dugim vremenskim
intervalima izmeu dva pulsa.
20
Primjene lasera (1)
Svakodnevna upotreba
Compact disc/DVD
Laserski printer
Optiki diskovi (u skoroj budunosti npr. holografski diskovi)
Bar-code itai
Zatitni hologrami (na kreditnim karticama, Microsoftovom
softwareu, vrijednosnim papirima)
Prenos podataka svjetlovodima
Direktni prijenos podataka (komunikacija meu satelitima,
vojna tehnologija)
Hologrami (npr u muzejima, umjesto originalnih umjetnina)
Laser show
3D kinetike skulpture

21
Primjene lasera (2)
Vojne primjene
Mjerenje udaljenosti
Lociranje mete (navoenje pametnih bombi)
Laserska oruja (Star Wars program)
Osljepljivanje neprijatelja laserskim snopom
Medicinske primjene
Kirurgija
Operacije oiju, operacije zubi, dermatoloki zahvati, opi zahvati
Dijagnostika i lijeenje raka
Lijeenje termikim efektima (biostimulacija)
Industrija
Mjerenja
Povlaenje ultra ravnih linija
Procesiranje materijala
Rezanje, varenje, taljenje, isparavanje, fotolitografija u poluvodikoj
industriji ...
Spektralna analiza

22
Primjene lasera (3)
Istraivake svrhe
Fundamentalna istraivanja
Interakcija zraenja s materijom, genetski inenjering ...
Spektroskopija
Nuklearna fuzija
Hlaenje atoma na ultra niske tempereture
Generiranje vrlo kratkih pulseva za studiranje vrlo brzih procesa
Posebne primjene
Prijenos energije (u buduim svemirskim postajama)
Laserski iroskop (instrument za orijentaciju u prostoru)
Laserski procesi direktno u svjetlovodu (primjena u
telekomunikacijama)
Vie o pojedinoj primjeni moete nai na
http://stwi.weizmann.ac.il/Lasers/laserweb/Apps/Fap_spec.
htm

23