lanovi grupe:

Amel Klapi
Brki Meliha
Nurkanovi Fahira
ISPITIVANJE
JEDNOSTEPENOG
VAKUUM-ISPARIVAA
 Isparavanje ili ukuhavanje je
toplinska operacija pri kojoj se
toplota dovodi suspenziji ili otopini
(rastvoru) koju treba ispariti
(djelimino ili u cjelosti).
 Svrha procesa isparavanja je
uklanjanje dijela prisutne vode iz
rijetke otopine (rastvora) ime se
dobijaju ugueni (koncentrirani)
proizvodi sa razliitim sadrajem
suhe/otopljene materije.
Sam proces isparavanja zavisi od:
temperature kljuanja i
pritiska koji vlada unutar isparivaa
Procesom isparavanja dobivamo:
veu koncentraciju neisparljivog
sastojka nekog rastvora (djelimino
isparavanje)
istu neisparivu komponentu
(isparavanje u cjelosti)
 Svaki ispariva je ujedno i
razmjenjiva toplote sa posebnom
namjenom.
Tenost koja se ukuhava,fiziki je
odvojena od grijanog medija
ogrevnom povrinom.
 Kao grijani medij uglavnom se koristi
pregrijana vodena para i ona se naziva
primarnom, a para koja naputa
tenost (koja se ukuhava) naziva se
sekundarnom.
 Aparati u kojima se odvija
isparavanje nazivaju se isparivai.
Suspenzija ili otopina moe se
uparavavati pri atmosferskom
pritisku i pri pritisku veem ili
manjem od atmosferskom.
 Za uparavanje pri atmosferskom
pritisku upotrebljavaju se otvoreni
uparivai, a zatvoreni uparivai pri
pritisku razliitog od atmosferskog.
 Ako nastale pare iz isparivaa nemaju
veu vrijednost i ako se mogu
ispustiti u atmosferu onda se
uparavanje vri u otvorenim
ukuhaima.
 Ako nastale pare imaju veu
vrijednost ili ako su otrovne ili tetne
po zdravlje onda se ukuhavanje vri u
zatvorenim ukuhaima.
 Gdje se sve vri
ukuhavanje ?
Ukuhavanje anorganskih otopina
(otopine soli, kiselina, baza) otopine
se koncentriraju, dobivaju se jae
kiseline ili jae baze, a ako se radi o
otopinama soli, dolazi se do zasienja
i do ispadanja kristala daljim
ukuhavanjem.
 Ukuhavanje se provodi i u drugim
sluajevima:
koncentriranje vonih sokova
eerne otopine,
organskih ekstrakata itd.
 U zavisnosti od koritenja
sekundarne pare (para koja nastaje
uparavanjem otopine) razlikujemo
dvije vrste uparavanja:
jednostepeno uparavanje
viestepeno uparavanje
 JEDNOSTEPENO
VAKUM UPARAVANJE
o Jednostepeno vakuum uparavanje
Ovakav nain uparavanja se koristi
kada imamo suspenzije koje su
osjetljive na visoke temperature (npr.
mlijeko) tada se uparavaju vri pri
snienim pritiskom (vakum
uparavanje).
 Usled vakum uparavanja dolazi do
snienja temperature kljuanja
smjese, gubi se u okolinu manje
topline, pa je potrebno manje
primarne pare za nadoknaivanje
gubitaka topline u okolinu.
 Prilikom uparavanja pod snienim
pritiskom moe se koristiti primarna
para (ogrevna para) niskog pritiska,
to je veoma vano kada se raspolae
sekundarnom parom.
 Uparavanje pod snienim pritiskom
omoguuje uguivanje smjese koja
ima visoku temperaturu kljuanja,
dok uparavanje te iste smjese pod
atmosferskim pritiskom moe doi do
sporednih procesa (oksidacija,
karamelizacija, oeerivanje...)
 CILJ ISTRAIVANJA
Objekat istraivanja ovog rada
predstavlja procesni sistem
koncentriranja vodenih otopina koji
je konceptualno prikazan na slici.
 U navedenom sistemu pojni tok
rijetke vodene otopine se, uz
dovoenje topline preko toka
ogrijevne pare, koncentrira do ciljnog
sadraja suhe (otopljene) materije uz
izdvajanje vode (sekundarne pare).
 S obzirom na injenicu potrebe
isparavanja velikih koliina vode iz
rijetkog toka u proces se moraju
uvesti znatne koliine energije.
Takoer, za kondenzaciju generisane
sekundarne pare troe se i znatne
koliine rashladne vode.
Procesna struktura za
jednostepeno
isparavanje

1-tok pojne rijetke otopine;

2-koncentrirani tok;
3-tok sekundarne pare
JEDNASTEPENI VAKUM
ISPARIVA
Jednostepeni vakuum
ispariva
Princip rada vakuum uparivaa
U toku rada iz isparivaa se odvodi
sekundarna para pomou vakum
pumpe te se tako sniava pritisak
unutar isparivaa.
 Ogrevana para (primarna para) uvodi
se u ispariva, struji kroz cijevi
unutar isparivaa predaje toplotu
suspenziji, i izvodi iz isparivaa.
 Prednosti vakum uparivaa:
smanjenje se temperature kljuanja
smjese
dolazi do intezivnijeg isparavanja
vee razlike temperature izmeu
ogrevnog medija i kljuajue smjese
 Nedostaci vakum uparivaa:
trokovi aparata za snienje pritiska
(vakum pumpe, ventilatori...)
gubi se velika koliina toplote
(sekundarna para)
Viestepeno uparavanje
Pri obinim uparavanjem sa vodenom
parom kao ogrevnim medijumom
nepovratno se gube ogromne koliine
pare, kod viestepenog uparavanja
imamo znatno manje gubitke
sekundarne pare.
 U navedenom procesnom sistemu
generisana sekundarna para u prvom
stepenu predstavlja ogrijevni medij u
drugom isparivakom stepenu a
generisana para iz drugog stepena
predstavlja ogrijevni medij treeg
stepena itd.
 Za uparavanje pod atmosferskim ili
snienim pritiskom za 1 kg(w) isparene
vode troi se 1.1 kg(p) ogrevne
pare.Vee utede ogrevne pare po 1
kg(w) isparene vode je na strani
viestepenog isparavanja.
 Zavisnost specifine potronje pare u
funkciji broja isparivakih stepeni
1.2

0.8

0.6

0.4

0.2

0
0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5
 Iz podataka predstavljenih na
dijagramu moe se zakljuiti da se
znatna uteda pare ima u procesu
dvostepenog odnosno trostepenog
isparavanja pa su stoga ovakve
procesne strukture u praksi i
najee.
 Svaki naredni stepen ima sve manji
efekat iskoritenja ogrijevne pare.
Sasvim je logino, da sa porastom
broja stepeni smanjuje potronja
ogrijevne pare za proces isparavanja.
 Meutim, vrijednost ogrijevne
povrine se poveava zbog
instaliranja dodatnih stepeni.
Zavisnost veliine ogrijevne povrine od
broja isparivakih stepeni
300

250

200

150

100

50

0
0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5
 Sa porastom broja stepeni dolazi do
poveanja potrebne povrine
isparivakih stepeni ime se
poveavaju investicioni trokovi i
smanjunju se trokovi energenata
(pare i rashladne vode).
Primjer industriskog viestepenog
isparavanja
HVALA NA PANJI

54%
VIKI