Otopine i njihova svojstva

OTOPINE – homogene smjese otapala i otopljene tvari

OTAPALO – tekućina u kojoj se neka tvar otapa (npr. voda, alkohol, benzen, heksan, kloroform…)
OTOPLJENA TVAR – tvar koja se u otapalu otapa (npr. kuhinjska sol, šećer, kisik, etanol…)

Podjela prema količini otopljene tvari

1. Nezasićene otopine – otopljena manja količina tvari od moguće pri određenoj temperaturi i tlaku
2. Zasićene otopine – otopljena maksimalna količina tvari pri određenoj temperaturi i tlaku
3. Prezasićene otopine – u otapalo dodana veća količina tvari od maksimalne topljive pri određenoj
temperaturi i tlaku  neotopljeni dio se taloži, a smjesa nije homogena
SLIČNO SE OTAPA U SLIČNOM – polarno otapalo dobro otapa polarnu tvar, nepolarno nepolarnu, a
organsko organsku i neorgansko neorgansku
ISKAZIVANJE SASTAVA OTOPINE
1) Kvalitativno – govori od čega se sastoji otopina
2) Kvantitativno – govori o količinama tvari
a) Maseni udio – omjer mase tvari i mase otopine
b) Volumni udio – omjer volumena tvari i volumena otopine
c) Množinski udio – omjer množine tvari i množine smjese
d) Masena koncentracija – omjer mase tvari i volumena otopine
e) Množinska koncentracija – omjer množine tvari i volumena otopine
f) Molalnost – omjer množine tvari i mase otapala

VRSTE OTAPANJA S OBZIROM NA OKOLINU

1) Endotermno otapanje – topljivost raste s porastom temperature (npr. KNO3 u vodi)
2) Egzotermno otapanje – topljivost pada s porastom temperature (npr. Li2SO4 u vodi)
Topljivost plinova ovisi o:
 Fizikalnim i kemijskim svojstvima plina
 Tlaku plina – raste porastom tlaka
 Temperaturi otapala – pada porastom temperature
HENRYJEV ZAKON – topljivost plina pri određenoj temperaturi proporcionalna je parcijalnome tlaku tog
plina iznad otopine

Razrjeđivanje otopine
 Služi za povećanje volumena i smanjenje koncentracije otopljene tvari otopine
 Pri procesu masa i množina otopljene tvari ostaju iste

Procesi koji čine otapanje

1) DISOCIJACIJA – endoterman proces razaranja kristalne rešetke djelovanjem polarnog otapala
2) HIDRATACIJA – egzoterman proces okruživanja iona molekulama vode

Energetske promjene pri otapanju

 ENTALPIJA OTAPANJA
o Toplina koja se apsorbira ili oslobodi u procesu otapanja
o Sastoji se od entalpije kristalne strukture i entalpije hidratacije
(1) Entalpija kristalne strukture – energija utrošena na razaranje kristalne rešetke
(2) Entalpija hidratacije – toplina koja se oslobađa procesom hidratacije
- Vrsta procesa otapanja ovisi o razlici energija disocijacije i hidratacije

Entalpijski dijagram endotermnog otapanja Entalpijski dijagram egzotermnog otapanja

Koligativna svojstva otopina – svojstva koje ovise o broju čestica tvari, ne o vrsti
1. Tlak para iznad otopine
2. Povišenje temperature vrelišta
3. Sniženje temperature ledišta
4. Osmotski tlak
Tlak para iznad otopine
- Javlja se kao posljedica sudaranja plinovitih čestica iznad otopine
- Niži je od tlaka čistog otapala jer u otopini postoje čestice otopljene tvari koje ne isparavaju pa manji
broj čestica prelazi u plinovitu fazu
- RAOULTOV ZAKON – tlak pare iznad otopine proporcionalan je umnošku množinskog udjela
otapala i tlaka pare čistog otapala
Osmotski tlak
- Tlak potreban za uspostavljanje ravnoteže između dviju otopina različitih koncentracija odvojenih
polupropusnom membranom
- Osmoza se odvija dok se hidrostatski i osmotski tlak ne izjednače
- S obzirom na osmotksi tlak otopine mogu biti
o Izotonične – otopine imaju jednake osmotske tlakove
o Hipotonične – otopina s manjim osmotskim tlakom od druge
o Hipertonične – otopina s većim osmotskim tlakom od druge
Povišenje tempertaure vrelišta – EBULIOSKOPIJA
- Vrelište otopine više od vrelišta otapala zbog prisustva otopoljene tvari
- Molekule otapala hidratiziraju ione ili molekule otopljene tvari pa je manji broj molekula otapala
koje imaju dovoljno energije da napuste tekuću fazu
Sniženje ledišta – KRIOSKOPIJA
- Ledište otopine niže od ledišta čistog otapala jer je u otopini proces taljenja brži od kristalizacije za
razliku od otapala gdje su u ravnoteži
- Npr. sol snižava ledište vode na -5°C
 Primjeri zadataka – za ponavljanje

1. Kako se dijele otopine s obzirom na količinu otopljene tvari?

2. Razvrstaj tvari na otapala i otopljene tvari: voda, brašno, šećer, ulje, sol, etanol, kisik, benzen,
ugljikov dioksid.
OTAPALA OTOPLJENE TVARI

3. Što će se dogoditi ako u čašu neke tekućine od 2dcl dodamo 5 žlica šećera od po 25 grama svaka, a
topljivost šećera u toj tekućini pri toj temperaturi je 100 g/L?
4. Nabroji 3 načina za kvantitativno iskazivanja sastava otopina.
5. Navedi primjer jedne tvari s egzotermnim i jedne tvari s endotermnim otapanjem.
6. Hoće li više kisika biti otopljeno u toploj, močvarnoj vodi ili hladnoj, riječnoj? Zašto?
7. Koje se svojstvo razrjeđivanjem otopine NE mijenja:
a) Volumen otapala
b) Masa otopine
c) Koncentracija otopljene tvari
d) Množina otopljene tvari
8. Ako je proces otapanja neke tvari ENDOTERMAN, ima li veću energiju disocijacija ili hidratacija?
9. TOČNO/NETOČNO
Toplina koja se apsorbira ili oslobodi otapanjem naziva se entalpija otapanja. T/N
Povišenje temperature ledišta spada u koligativna svojstva tvari. T/N
Topljivost plina ovisi o tlaku plina. T/N
10. Tlak para iznad otopine ________ je od tlaka para iznad čistog otapala jer
_________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________.
11. Ledište čistog otapala _________ je od ledišta otopine jer
_________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________.
12. Što je izotonična otopina i navedi primjer.