PSIHOLOGIJA

Nastava psihologije
1 sat tjedno, 2. i 3. razred
Nastavna sredstva:
Bratko, D. (2002). Udbenik psihologije
za gimnazije. Zagreb: Profil
PPT
Skripta
Izvori s interneta (po preporuci nastavnika)
Oekivanja od uenika:
Vlastite biljeke u biljenici
Izvravanje (pismenih) zadataka na satu i kod kue
Potruditi se (i kad ne ide ba lako)
 1. nastavna cjelina

PSIHOLOGIJA KAO
ZNANOST
 Uvod u psihologiju kao znanost
Kao ciljeve ove teme postavit emo:
Nabrojati i dati primjer uvjeta i uinaka psihikih
procesa (fizikalnih, biolokih i socijalnih)
Nauiti definirati psihologiju i razumjeti dijelove
definicije
Razumjeti pojam psihikih procesa i imenovati ih
Shvatiti znanstveni pristup psiholokim fenomenima
Navesti i kratko opisati 2 neoekivana rezultata
istraivanja
Nauiti i razumjeti zadae psihologije
Nauiti povijesni razvoj psihologije
Nauiti poznate znanstvenike s poetka psihologije
kao znanosti i podruje koje su istraivali
 Zadatak1:
Zamisli da si novinar koji pie lanak o
psihologiji itateljima koji nikada nisu uli za nju.

(Potrudi se to bolje moe, iako - ne oekuje se

savrena tonost )

Kljuna pitanja:

to? Tko? Zato? emu to? Gdje?

 to je to psihologija?
to od napisanog u lanku pripada psihologiji?

?
?
?
PSIHologijA ?

Mozak, miljenje, logika, emocije, um,

psihiki problemi, opaanje,
? intervju, kau, projektivni
savjetovanje,
testovi, slobodne asocijacijeFreud,
 Psihologija....
itanje misli?

Predvianje budunosti?

Mistino.... Zaudno???

Ma neeeee...
 nego...

znanost o psihikim
1

procesima i ponaanju
2 3

ljudi
(Doslovni prijevod grke rijei psyche (dah, dua) +
logos (ali ne i definicija psihologije!) bio bi
Znanost o dui)
Psihiki procesi i ponaanje imaju:
svoje uvjete (koji utjeu na njihovo javljanje)
svoje uinke (posljedice koje izazivaju)

Uvjeti i uinci mogu biti:

Fizikalni
Bioloki
Socijalni

Npr. emocija ljutnje/agresivno ponaanje

 Rastavimo definiciju...
1. Znanost
da bi neto bilo znanost, mora imati:

predmet koji prouava

znanstvene metode
kojima dolazi do saznanja, spoznaja, tj.dokaza o
svom predmetu

(a primjena metoda u suprotnosti je intuitivnom

nagaanju, spekuliranju, vjerovanju, uzimanju
pretpostavki za istine)
 Rastavimo definiciju...
1. Znanost mora biti:

objektivna

mjerljiva,

zatim:

spoznaje temeljiti na rezultatima znanstvenih

istraivanja (dokazima)

imati mogunost provjere rezultata

 Znanost vs. laiko shvaanje
Opaeno
 Znanost vs. laiko shvaanje
Opaeno Pretpostavka
(ranije iskustvo,
informacije od
strane drugih)
 Znanost vs. laiko shvaanje
Opaeno Pretpostavka Prihvaanje
(ranije iskustvo, kao istine
informacije od
strane drugih)
 Znanost vs. laiko shvaanje
Opaeno Pretpostavka Provjera Prihvaanje
(ranije iskustvo, pomou kao istine
informacije od
strane drugih)
metoda

Opaanje,
eksperiment
 U znanosti su neki rezultati istraivanja
neoekivani i suprotni logici

Npr. odnos vanjske nagrade i unutarnje

motivacije istr. na djeci koja su voljela crtati)
Neke pojave niti ne bismo otkrili bez
znanstvenog pristupa npr. centar za emocije)

Proitajte tekst na str.15 u utom okviru!

 Rastavimo definiciju...
2. Psihiki procesi
unutarnji, subjektivni procesi
pojedincu se oituju kao vlastito doivljavanje
nisu direktno vidljivi, tek u ponaanju ili snimkama
aktivnosti mozga (EEG,CT, PET) postaju opipljivi/vidljivi i
mjerljivi
odvijaju se putem aktivnosti mozga

to su:
Kognitivni ili spoznajni - percepcija, panja, uenje,
pamenje, miljenje, inteligencija...

Konativni ili voljni: emocije, motivacija

 Rastavimo definiciju...
3. Ponaanje
aktivnosti, radnje, reakcije izraz lica,
pokreti

vidljivo drugima, moe se opaati i mjeriti

U poetku znanstvene psihologije se smatralo da bi

jedino ponaanje trebalo biti predmetom bavljenja
psihologije kao znanosti, jer je mjerljivo i objektivnije
nego psihiki procesi
 Psihiki procesi dovode do
ponaanja
opaanjem ponaanja moemo
zakljuivati o procesima unutar nas

*ali, nemaju uvijek psihiki procesi vanjski znak u

ponaanju
 Psihiki procesi i ponaanje su
povezani jedno utjee na drugo!!!

Psihiki
Ponaanje
procesi
 Zadaa psihologije
OPISATI >
OBJASNITI >
PREDVIDJETI ->

MIJENJATI / PRIMIJENITI /SPRIJEITI

ponaanje i psihike procese ljudi

Tj. otkriti zakonitosti ljudskog ponaanja za dobrobit
ovjeanstva
- pr: nasilno ponaanje
 POVIJESNI RAZVOJ PSIHOLOGIJE
1. PREDZNANSTVENO RAZDOBLJE

U okviru antike filozofije predmet postoji, ali nema

znanstvenih metoda (nego: promiljanje, rasprave) = pogreni

zakljuci! (-)

Aristotel pogreno smatra da mozak samo hladi krv

odbacuju se mistina i prihvaaju razumska objanjenja ponaanja

ljudi (+)

17.st Descartes dualizam otvara mjesto psihologiji!

 2. ZNANSTVENO RAZDOBLJE

u 19 st. postaje zasebna znanost Wilhelm Wundt

1879.g u Leibzigu otvara prvi laboratorij za
eksperimetalnu psihologiju
Tako je postala znanost dobivi metode (po uzoru na prirodne
znanosti EKSPERIMENT!)

mlada znanost s dugom prolosti

1920. Ramiro Bujas laboratorij za eksp. psih. u Zg!
 Ostali znaajni psiholozi:
Galton 1883. prvo sustavno mjerenje individualnih
razlika u sposobnostima

Ebbinghaus 1885. prvi eksperimenti pamenja

Binet i Simon 1905. prva ljestvica za mjerenje

inteligencije (IQ)

Pavlov 1906. otkrie uvjetovanog refleksa (klasinog

uvjetovanja)
 Jesi li ostvario/la ciljeve???
Nabrojati i dati primjer uvjeta i uinaka psihikih
procesa (fizikalnih, biolokih i socijalnih)
Nauiti definirati psihologiju i razumjeti dijelove
definicije
Razumjeti pojam psihikih procesa i imenovati ih
Shvatiti znanstveni pristup psiholokim fenomenima
Navesti i kratko opisati 2 neoekivana rezultata
istraivanja
Nauiti i razumjeti zadae psihologije
Nauiti povijesni razvoj psihologije
Nauiti poznate znanstvenike s poetka psihologije
kao znanosti i podruje koje su istraivali
Provjeri jesi li izvrio/la sve zadatke
i nalaze se u tvojoj biljenici?:

Oekivanja od predmeta, sebe i profesora

lanak o psihologiji
Cjelovite biljeke sa sata ili iz prezentacije