PRAVO OSIGURANJA II

Prof.dr Slobodan Stanii

 I. Elementi graansko-pravnog
odnosa osiguranja

1.Objektivni elementi
rizik
osigurani sluaj
suma osiguranja i
premija osiguranja.
 I. Elementi graansko-pravnog
odnosa osiguranja
2. Subjektivni elementi
osigurava
osiguranik (ugovara osiguranja)
korisnik osiguranja
osigurano lice

zastupnik osiguranja
posrednik osiguranja.
 1. Rizik pojam i elementi
Rizik je mogunost nastupanja
neizvjesnog i od volje zainteresovanog lica
nezavisnog dogaaja koji sa aspekta javnog
poretka moe biti obuhvaen osiguranjem, a ne
sam dogaaj koji predstavlja njegovo
ostvarenje.
U ZOO, a i u praksi osiguranja, pojam rizika se
neopravdano izjednauje sa pojmom osiguranog
sluaja.
 Elementi rizika
Mogunost nastupanja dogaaja
(realizacije rizika)
Neizvjesnost dogaaja
Nezavisnost dogaaja od volje
zainteresovanih lica
Doputenost rizika
Mogunost nastupanja dogaaja
Da bi se neki rizik realizovao u obliku dogaaja
koji predstavlja osigurani sluaj, potrebno je da
je takav dogaaj mogu, dakle da uopte moe
nastupiti. Tako na primjer, da bi nastala teta na
nekoj stvari potrebno je prvenstveno da takva
stvar postoji odnosno da uopte moe biti
izloena riziku.
Ako u trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju
osigurana stvar vie ne postoji ili vie ne moe
biti izloena riziku, ugovor o osiguranju e biti
nitav.
 Neizvjesnost dogaaja
mogunost nastupanja dogaaja odnosno realizacije rizika mora biti
neizvjesna, jer pokrivanje rizika koji e sigurno, sasvim izvjesno, nastupiti
u odreeno vreme znailo bi za osiguranika uklanjanje aleatornosti ugovora
i vodilo bi zakljuivanju posla suprotnog javnom poretku i moralu.
Objektivna neizvjesnost postoji kada se ne zna da li e se rizik uopte
ostvariti (da li e vozilo biti ukradeno, da li e doi do oluje, poara i slino
ili se pak zna da e doi do ostvarenja rizika (na primjer: smrti) , ali se ne
zna vrijeme kada e se to dogoditi.
Objektivna neizvjesnot ne postoji u slijedeim sluajevima pa se u
zakonodavnoj i sudskoj praksi ne priznaje vanost zakljuenog ugovora o
osiguranju:
-kada se rizik realizovao prije zakljuenja ugovora o osiguranju, (na primjer:
dolo je do klizanja zemljita na kojem je nalazi osigurani graevinski
objekat koje je zapoelo prije zakljuenja ugovora, iako teta nije nastala
do trenutka zakljuenja ugovora o osiguranju objekta)
-kada vie nema mogunosti da se rizik ostvari,
-kada se rizik nalazi u ostvarivanju u trenutku zakljuenja ugovora iako teta
jo nije nastala,
-kada ostvarenje rizika po redovnom roku stvari neposredno predstoji (na
primjer: u sluaju visokog vodostaja rijeke i pretee opasnosti od poplave,
ugovor o osiguranju usjeva od poplave u takvim okolnostima smatra se
nitavim)
 Neizvjesnost dogaaja
Subjektivna neizvjesnost ostvarenja rizika
tie se subjektivnog odnosa ugovornih strana
prema injenici ostvarenja rizika, odnosno
saznanja ugovornih strana da je osigurani rizik
nastupio ili da je njegovo nastupanje sasvim
izvjesno. Ako je neka od ugovornih strana, u
trenutku zakljuenja ugovora, znala ili morala
znati da se rizik realizovao ili je da je izvjesno da
e se realizovati, takav ugovor o osiguranju je
nitav.
 Nezavisnost dogaaja od volje
zainteresovanih lica
Osiguravajue pokrie rizika se uvijek iskljuuje ako je dogaaj koji
je pokriven osiguranjem prouzrokovan voljom nekog lica
zainteresovanog u poslu osiguranja. (Ako je osiguranik namjerno (voljno) prouzrokovao dogaaj koji
predstavlja ostvarenje rizika koji je obuhvaen osiguranjem, osigurava nee biti u obavezi da
isplati naknadu ili ugovorenu svotu.)

Namjera -namjerno realizovanje osiguranog sluaja uvijek povlai

iskljuenje obaveze osiguravaa da isplati naknadu tete ili
osiguranu sumu i to bilo direktno kada osigurava odbija da u
takvom sluaju isplati naknadu osiguraniku ili pak indirektno putem
prava osiguravaa da se po isplati naknade oteenom licu obrati
odgovornom licu (osiguraniku koji je postupao namjerno) sa
zahtjevom za regres isplaenog iznosa.
Gruba nepanja u osiguranju od odgovornosti je pokrivena
osiguranjem (uz izuzetak odgovornosti zbog vonje u pijanom
stanju, pod uticajem narkotika, bez vozake dozvole i sl.), to nije
sluaj sa ostalim vrstama osiguranja (osiguranje imovine ,
osiguranje lica.)
 Uzrona veza
Postojanje uzrone veze izmeu radnje
zainteresovanog lica i nastanka osiguranog
sluaja je uslov za zakljuak da postoji
uticaj volje na ostvarenje rizika.
(Tako na primjer, postoji uticaj volje na ostvarenje rizika (nastanak
saobraajne nezgode) ako je pijano stanje u kojem se osiguranik nalazio u
trenutku nezgode u uzronoj vezi sa nastankom saobraajne nezgode i
tete koja je iz nje proistekla).
 Doputenost
Da bi mogao biti predmet pravnog posla
osiguranja, dogaaj koji bi mogao nastupiti i
posljedice koje proizvodi moraju odgovarati
unaprijed utvrenim zahtjevima javnog poretka i
morala, to znai da se, na primjer, nee moi
osigurati one tetne posljedice koje su rezultat
namjerno poinjene tetne radnje, tetne
posljedice krijumarenja, zakonom zabranjenjih
djelatnosti , krivina odgovornost itd.
 Ogranienje rizika
Ogranienje znai ugovorno ili zakonsko odreivanje koji rizici mogu
biti pokriveni osiguranjem.

Zakonska ogranienja rizika postoje:

- kada zakonodavac propisuje posebne uslove koji se moraju ispuniti
da bi rizik mogao biti obuhvaen osiguranjem (pozitivna
ogranienja)
- kada zakonodavac potpuno iskljuuje odreene rizike (negativna
ogranienja) kao u sluaju:
. namjernog prouzrokovanja tete (l.920 ZOO)
. tete prouzrokovane nedostacima osigurane stvari (l.930 ZOO)
. tete prouzrokovane ratnim operacijama, pobunama i nemirima
(l.931 ZOO)
. samoubistva osiguranika (l.949 ZOO)
. namjernog prouzrokovanja nerenog sluaja (l.950 ZOO) itd.
 Ogranienja rizika
Ugovorna ogranienja rizika mogu biti :
pozitivna kada se ugovorom ili uslovima
odreuju obiljeja opasnosti koja se pokriva)
negativna (kada se odreeni rizici ugovorom
jednostavno iskljuuju).
(Tako se, na primjer, ugovorom o osiguranju i uslovima
osiguranja blie odreuju neki dogaaji koji predstavljaju mogue
rizike, pa se tako odreuje opisno ta se u smislu ugovora smatra
poarom, ta se smatra saobraajnom nezgodom , ta se
smatra olujnim vjetrom itd. )
 2. Osigurani sluaj
Osigurani sluaj je dogaaj koji je
unaprijed predvien ugovorom o
osiguranju ili zakonom ijim nastupanjem
nastaju glavne obaveze za ugovorne
strane u ugovoru o osiguranju.
Prema ZOO osigurani sluaj je budui,
neizvjestan i od iskljuive volje
zainteresovanih lica nezavistan dogaaj s
obzirom na koji se zakljuuje osiguranje.
 2. Osigurani sluaj
Osigurani sluaj treba posmatrati i sa aspekta vremena i mjesta
njegovog nastanka, kao i sa aspekta da li se rizik realizovao u
cjelini djelimino.
Osnovni uslov je da se osigurani sluaj dogodi u periodu dok traje
osiguravajue pokrie. Zato je vrijeme nastanka osiguranog sluaja
odluno obavezu osiguravaa. Za njegovu obavezu je bitno kada je
teta nastala, a ne vrijeme kada je nastao uzrok tete, niti vrijeme
kada je utvrena teta i njena visina.
Mjesto gdje je nastao osigurani sluaj je relevantno u pravu
osiguranja zbog toga to se moe uzeti da je osigurani sluaj
nastupio samo ako je nastao na mjestu koje predvieno ugovorom
o osiguranju.
(Tako, na primjer, prema uslovima o osiguranju imovine od poara sredstva
preduzea su osigurana i na mestu obrade, na mjestu prerade, kao i kada se nalaze
kod lica kojima su data na opravku , zakup ili poslugu).
 2. Osigurani sluaj
Nastupanjem osiguranog sluaja rizik moe biti ostvaren
u cjelini (kada nastupi potpuna - totalna teta) ili pak
samo djelimino (kada nastupi djelimina teta).
Ako je nastupanjem osiguranog sluaja osigurani
predmet prestao da postoji zbog totalne tete, i sam
ugovor o osiguranju prestaje, kao i obaveze koje iz njega
proistiu.
U sluaju djelimine tete, osiguranje ne prestaje, ali se
postavlja pitanje da li se osigurana suma umanjuje za
iznos isplaene naknade. Prema rjeenjima iz ZOO
(l.925 st.6 ) i ustaljenim stavovima sudske prakse, u
sluaju djelimine tete ne dolazi do modifikacije
osigurane sume.
 3. Suma osiguranja
Suma osiguranja je ugovorom ili zakonom
odreen novani iznos koji predstavlja gornju
granicu obaveze osiguravaa.
Kod osiguranja lica suma osiguranja se
izjednaava sa naknadaom iz osiguranja koju
osigurava isplauje kada nastane osigurani
sluaj. Kod ove vrste osiguranja ona je bitan
sastojak ugovora ugovora o osiguranju i
predstavlja iskljuivo mjerilo obima obaveze
osiguravaa.
 3. Suma osiguranja
Kod osiguranja stvari osigurana suma nije bitan
sastojak ugovora o osiguranju i predstavlja iznos
na koji je stvar odnosno imovinski interes
osiguran, ukoliko iz sadrine ugovora o
osiguranju ne proistie ta drugo.
Osigurana suma kod osiguranja stvari je samo
jedan od parametara za izraunavanje naknade
iz osiguranja, jer na visinu naknade iz osiguranja
utiu i drugi elementi kao to je vrijednost
osigurane stvari i visina pretrpljene tete. I kod
osiguranja stvari osigurana suma je gornja
granica obaveze osiguravaa.
 3. Suma osiguranja
Kod osiguranja od odgovornosti, osigurana suma
se utvruje na osnovu pretpostavke o teti koja
nekom moe biti nanesena. Ona nije bitan, ve
sporedan sastojak ugovora o osiguranju
(accidentalia negotii).
Kod nekih oblika ove vrste osiguranja esto se
dogaa da zakonodavac propisuje minimalnu
sumu pokria. Takav sluaj je i u naem
zakonodavstvu kod obaveznog osiguranja od
autodgovornosti.
 4. Premija osiguranja
Premija je svota novca koju je osiguranik odnosno
ugovara osiguranja duan da plati kao naknadu za
izvrenje obaveze osiguravaa iz ugovora o osiguranja.
Premija se u teoriji definie kao cijena snoenja rizika ili
cijena osiguranja i predstavlja bitan element ugovora o
osiguranju, jer je besplatno preuzimanje obaveze
snoenja rizika od strane osiguravaa suprotno pojmu
osiguranja.
Ona se moe plaati odjednom za cijeli period osiguranja
(miza premija) ili pak sukcesivno, u odreenim
vremenskim intervalima dok traje pravni odnos
osiguranja (tekua premija).
 4. Premija osiguranja
Bruto premiju ine dva osnovna satojka premije i to : neto premija
(tehnika, funkcionalna) i reijski dodatak (pogonski, trokovni dodatak).
Neto premija ili tehnika premija slui za izvravanje obaveza po osnovu
ugovora o osiguranju
Reijski dodatak slui za podmirenje trokova osiguravajueg druva.
Tehnika premija se dijeli na riziko i tednu premiju.
Riziko premija po nazivu i sutini tano odgovara riziku za odreeni
vremenski period na koji se odnosi i pokriva sve tete koje nastanu u
periodu za koji se plaa, tanije u tekuoj poslovnoj godini.
tedna premija je karakteristina za tzv.lina osiguranja i slui izravnavanju
rizika.
tedna premija se nadalje dijeli na premiju sigurnosti (dodatak za
rezervu sigurnosti) i matematiku premiju (dodatak za matematiku
rezervu).
Matematika premija je opteprihaena kod osiguranja ivota i njena
sredstva imaju karakter tednih uloga koji se vode na posebnom raunu.
Premija sigurnosti slui za naknadu eventualnih katastrofalnih teta i garant
je solventnosti osiguravaa.
 5. Subjekti osiguranja
Osigurava je ugovorna strana u ugovoru o osiguranju koja preuzima
obavezu da isplati odreenu svotu novca ili uini to drugo, ako se dogodi
osigurani sluaj. To je po pravilu drutvo za osiguranje osnovano i
organizovano u skladu sa zakonom.
U smislu Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim
obaveznim osiguranjima, osiguravem se smatraju i Zatitni fondovi u
entitetima.
Prema vaeim zakonskim propisima statusnog karaktera, drutvo za
osiguranje je akcionarsko drutvo registrovano u Republici Srpskoj ili
drutvo za uzajamno osiguranje registrovano u Republici Srpskoj, kao i
drutvo za osiguranje koje nije iz Republike Srpske, ali obavlja djelatnost u
skladu sa odredbama Zakona o drutvima za osiguranje.
Osnivanje drutva za osiguranje je usko vezano i za pribavljanje dozvole za
rad koju izdaje Agencija za osiguranje Republike Srpske, jer djelatnost
neposrednog osiguraja za pokrivanje rizika u Republici Srpskoj moe
obavijati samo drutvo za osiguranje koje dobilo dozvolu Agencije.
Osnivai drutva za osiguranje mogu biti domaa ili strana fizika ili pravna
lica.
 5. Subjekti osiguranja
Oblici drutva za osiguranje su akcionarsko drutvo za
osiguranje i drutvo za uzajmno osiguranje.

1.Akcionarsko drutvo za osiguranje

Na akcionarsko drutvo za osiguranje se primjenjuju opti propisi o
privrednim drutvima i to u Republici Srpskoj i Federaciji BiH , Zakon
o privrednim drutvima. Zakonom se propisuje minimalni osnivaki
kapital za pojedine djelatnosti osiguranju koji se kree od 1.000.000
3.000.000,00 KM.
Kapital mora biti u potpunosti uplaen u novcu prilikom osnivanja
drutva i ne smije poticati iz sredstava kredita koji je odobrilo
drutvo u iji kapital se vri uplata, iz sredstava kredita odobrenih
od banke u druge namjene, niti iz sredstava iji je povrat
garantovalo drutvo za osiguranje u iji kapital se vri uplata.
Akcije akcionarskog drutva za osiguranje mogu glasti samo na ime.
 5. Subjekti osiguranja
Akcionarsko drutvo za osiguranje mora kumulativno
odravati:
- iznos akcionarskog kapitala koji nije manji od minimalno
potrebnog osnivakog kapitala
- marginu solventnosti,
- garantni fond
Akcionarsko drutvo za osiguranje ima svoje organe
uprave u skladu sa Zakonom o preduzeima. Ti organi
su:
Skuptina,
Upravni odbor,
Nadzorni odbor
Direktor drutva
 5. Subjekti osiguranja
2. Drutvo za uzajmno osiguranje
Drutvo za uzajmno osiguranje je privredno drutvo za osiguranje sa
pravnim subjektivitetom u kome lanovi drutva zajedniki garantuju da e
funkcionisati i dati naknadu ako se desi osigurani sluaj na osnovu naela
uzajamnosti i solidarnosti. Osniva se iskljuivo u cilju djelatnosti
neposrednog osiguranja, a mogu ga osnovati kako fizika, tako i pravna
lica.
Drutvo ne smije imati manje od 250 lanova ako je ovlaeno da pokriva
samo jednu vrstu rizika, niti manje od 300 lanova ako je ovlaeno da
pokriva vie od jedne vrste rizika. lanovi drutva odgovaraju za obaveze
drutva ogranieno.
U drutvu za uzajamno osiguranje najmanje prihoda od doprinosa
drutva mora poticati od lica koja su lanovi drutva. Drutvo ne smije imati
godinji obrt koji je vei od 2.000.000 KM.
Drutvo za uzajmno osiguranje, po pravilu, ne obavlja poslove osiguranja
od odgovornosti vlasnika motornih vozila , brodova i vazduhoplova,
osiguranje od opte graanske odgvoornosti, niti poslove osiguranja kredita
i garancija.
Organi drutva su skuptina, upravni odbor od najmanje 3 lana, nadzorni
odbor i direktor.
 Zatitni fond
U republici Srpskoj i Federaciji BiH se osniva Zatitni fond sa ciljem da
pokriva tete koje pretrpe rtve saobraajnih nezgoda koje ne mogu biti
nadoknaene sistemom obaveznog osiguranja od autoodgovornosti.
Zatitini fond nadoknauje tete na licima iz saobraajnih nezgoda koje su
se dogodile na teritoriji RS/FBiH u sluaju da lice odgovorno za tetu ostane
nepoznato, kao i tete na licima i stvarima koje potiu od vozila iji vlasnik
odnosno korisnik nije zakljuio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti za
tete priinjene treim licima, uz uslov da posjed na vozilom ima lice sa
prebivalitem na teritoriji RS/FBiH.
Zatitini fond plaa naknadu tete na licima i tete na imovini kada je protiv
drutva za osiguranje registrovanog u RS/FBiH pokrenut postupak posebne
likvidacije zbog steaja ili zbog oduzimanja dozvole za rad, zbog
neispunjavanja finansijskih obaveza po Zakonu o drutvima za osiguranje i
Zakonu o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalimobaveznim
osiguranjima.
Vano je napomenuti da se u smislu Zakonu o osiguranju od odgovornosti
za motorna vozila i ostalim obaveznim osiguranjima Zatini fond smatra
osiguravaem.
 5. Subjekti osiguranja

Osiguranik je lice koje zakljuuje ugovor o osiguranju u svoje ime

i za svoj raun.
Ako se ugovor o osiguranju zakljuuje za svoj raun, onda je lice
koje zakljuuje ugovor sa osiguravaem istovremeno osiguranik,
ugovara osiguranja i korisnik osiguranja odnosno pod pojmom
osiguranik se podrazumjevaju i ugovara osiguranja i korisnik
osiguranja.
Ako se ugovor o osiguranju zakljuuje za tu raun (tua dobra i
linost su izloeni riziku) , u ugovoru se pojavljuju: ugovara
osiguranja kao stipulant, osigurava kao promitent, a tree lice kao
korisnik osiguranja - beneficijar.
Nazive ugovara osiguranja i korisnik osiguranja treba koristiti samo
u sluaju ako se radi o ugovoru o osiguranju za tu raun, odnosno
u korist treeg
 5. Subjekti osiguranja

Korisnik osiguranja je lice koje je razliito od osiguranika i koje se

pojavljuje kao beneficijar kod ugovora o osiguranju u korist treeg,
a naroito kod ugovora o osiguranju za tu raun i ugovora o
osiguranju za koga se tie.

Osnovna razlika izmeu osiguranika i korisnika osiguranja je u tome

to je osiguranik ugovorna strana u ugovoru o osiguranju, a korisnik
osiguranja to nije. Korisnik osiguranja je van ugovora o osiguranju u
trenutku njegovog zakljuenja, a moe se u toj ulozi pojaviti kako
kod linih tako i kod imovinskih osiguranja.

Osigurano lice je ono u ijem ivotu treba da nastupi osiguranjem

predvien dogaaj kao to je smrt, bolest, invalidnost. To je lice od
ije smrti, bolesti, inavlidnosti zavisi isplata osigurane sume
odnosno naknade iz osiguranja.
 5. Subjekti osiguranja
Posrednici i zastupnici u osiguranju
Posredovanje u osiguranju obavljaju brokeri u osiguranju i
zastupnici u osiguranju registrovani u posebnom registru koji vodi
Agencija za nadzor osiguranja Republike Srpske.
Broker u osiguranju je pravno ili fiziko lice koje samostalno
obavlja djelatnost sa iskljuivim zadatakom da u ime osiguranika i
reosiguranika, radi osiguranja ili reosiguranja rizika, povee lica
koja trae osiguranje ili reosiguranje i drutva za osiguranje ili
reosiguranje i da , kada je potrebno pomogne u pripremi i
izvravanju tih ugovora, naroito u sluaju podnoenja zahtjeva
za naknadu.
Zastupnik (agent) u osiguranju obavlja poslove u ime i za
raun drutva za osiguranje.
To je fiziko ili pravno lice (drutvo) koje je osigurava ovlastio da
zakljuuje sve ili samo neke vrste ugovora o osiguranju.
 5. Subjekti osiguranja
Agencija za nadzor osiguranja
Agencija za nadzor osiguranja je samostalna i neprofitna organizacija sa svojstvom
pravnog lica osnovana sa ciljem zatite lica koja imaju pravo na osiguravajue pokrie
i naknadu iz osiguranja, kao i dobrobita industrije osiguranja.
Agencija ima regulatornu i nadzornu funkciju.
Regulatorni ciljevi Agencije su:
nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i drugih
propisa,
regulisanje rada drutava za osiguranje i posrednika u osiguranju,
stvaranje povjerenja trita u poslove osiguranja,
spreavanje finasijskog kriminala kroz zabranu obavljanja poslova osiguranja koji su
u suprotnosti sa zakonom,
edukacija o koristima i rizicima koji su povezani sa razliitim vrstama neivotnog i
ivotnog osiguranja, pruanje informacija i savjeta,
savjetovanje i zatita potroaa u skladu sa prirodom ukljuenih rizika i stepenom
iskustva i strunou potroaa
Agencija je ovlaena i da vri kontrolu djelatnosti i poslovanja drutava za osiguranje
preko strunih lica iz reda pravnika, revizora i aktuara.
Organi upravljanja Agencije su Upravni odbor i Direktor.