Mr.sci.

Slobodan Stanii

O KONKURENCIJI PRAVA NA NAKNADU TETE I PRAVA NA OSIGURANU SUMU

Rezime U radu su izloena razmatranja o pravu kumulacije zahtjeva za naknadu tete i osigurane sume sa posebnim osvrtom na dozvoljenost kumulacije osigurane sume iz ugovora o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja i novane naknade nematerijalne tete koja je prouzrokovana dogaajem koji predstavlja osigurani sluaj. Kljune rijei: KUMULACIJA TETA, NAKNADA, OSIGURANJE, SUMA,

1.

UVOD

Kada pretrpi kakvu tetu, oteeni stie prema odgovornom licu zahtjev da trai naknadu tete. Taj materijalno-pravni zahtjev oteenog ima svoj pravni osnov u optim pravilima o graanskoj odgovornosti za tetu. Lice koje je odgovorno za tetu duno je istu oteenom i nadoknaditi. Ako je oteeno lice zakljuilo neki od ugovora o osiguranju imovine ili osiguranju lica, ono stie iz osnova zakljuenih ugovora o osiguranju i zahtjev prema osiguravau za isplatu osigurane sume ugovorene za odnosni vid osiguranja. U sluaju ugovora o osiguranju od odgovornosti, oteeno tree lice stie sopstveno pravo na naknadu tete iz osiguranja i pravo na actio directa prema osiguravau, iako sa osiguravaem nije zakljuilo ugovor o osiguranju. U ovom sluaju , tetu za koju je odgovoran osiguranik koji se osigurao od odgovornosti, umjesto njega, e nadoknaditi

Advokat i urednik asopisa ADVOKATURA koji izdaje Advokatska Komora Republike Srpske, ul.Karaoreva 41, 78 250 Laktai, e-mail: advokat@blic.net Referat je izloen na VIII meunarodnom Savjetovanju na temu Aktuelni problemi naknade tete i osiguranja odranom 20-22.09.2005 godine u Budvi (Republika Crna Gora)

osiguravajue drutvo, ukoliko se tom drutvu oteeni obratio sa zahtjevom za naknadu tete. Dakle, oteeni ima mogunost da povodom istog dogaaja u kojem je pretrpio tetu , zahtjeva naknadu tete po dva osnova i to: - po osnovu graansko-pravne odgovornosti za tetu - od odgovornog lica , - po osnovu osiguranja - od osiguravajueg drutva . Kada kaemo po osnovu osiguranja mislimo na pravni osnov koji oteeni crpi iz ugovora o osiguranju kojeg je on sam zakljuio sa osiguravajuim drutvom ili pak ugovora o osiguranju koji je neko drugi zakljuio u njegovu korist, a takoe i na pravni osnov sadran u samom zakonu , u sluaju osiguranja od odgovornosti. U ovakvim situacijama, s razlogom se postavlja pitanje, da li oteeni moe oba zahtjeva da ostvari u punom iznosu istovremeno, odnosno da li ima pravo kumulacije? Predmet ovoga rada je upravo pokuaj da se odgovori na izneseno pitanje, stim to e se razmatranja u istome prije svega baviti mogunou kumulacije iznosa naknade nematerijalne tete koji pripada oteenom po optim pravilima o odgovornosti za tetu i iznosa osigurane sume koji bi trebao da pripadne oteenom u sluaju koji je predvien ugovorom o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja (nezgode).

2.

POJAM I DOZVOLJENOST KUMULACIJE NAKNADE TETE I OSIGURANE SUME

Kumulacija naknade tete i osigurane sume, znai istovremeno ostvarivanje naknade po oba pravna osnova (dakle i po osnovu odgovornosti za tetu i po osnovu osiguranja), odnosno ostvarivanje oba prava u cjelini, tako da oteeni iz oba osnova dobije vie nego to iznosi teta koju je pretrpio. Nasuprot, iznesenom, ne radi se kumulaciji ako oteeni pored naknade iz osiguranja kojom je samo djelimino pokrio tetu, trai od tetnika razliku do pune naknade tete. Na izneseni nain , kumulaciju definie i naa pravna teorija i praksa.1
uleji P. u djelu Pravo osiguranja , str.266 , Pravni fak.Beograd-Centar za publikacije i Dosije , Beograd 1997 ; Jankovec I. u djelu :Obavezno osiguranje za tete od motornih vozila , str.br.105 , Savremena Administracija , Beograd 1977 ; Vrhovni privredni sud u presudi Sl.1216/71 od 23.111972 g.
1

Za odgovor na pitanje u kojim sluajevima je kumulacija naknade tete i osigurane sume dozvoljena , a u kojim to nije , od znaaja je pravna priroda svakog pojedinog pravnog osnova na kojem oteeni zasniva svoj zahtjev. Osnovi koji imaju pravnu prirodu naknade tete i za cilj obeteenje ne mogu se kumulirati, jer se oteenom teta nadoknauje samo jedanput. Nasuprot tome, osnovi koji takav karakter nemaju, ve predstavljaju kontraprestaciju plaenoj premiji osiguranja, mogu se kumulirati. Iz iznesenih razloga , a prema najvie prihvaenom shvatanju pravne doktrine2 potrebno je sa sigurnou prosuditi da li zakljueni ugovor o osiguranju iz kojeg proistie pravo korisnika osiguranja na osiguranu sumu , ima karakter ugovora o osiguranju imovine ili pak ugovora o osiguranju lica. Naime , osiguranje imovine ima reparacioni (obeteujui) karakter , a isplata osigurane sume ima karakter naknade tete , pa se kod svih osiguranja imovine u koja spada i osiguranje od odgovornosti , kumulacija osigurane sume i naknade tete zabranjuje , jer bi istovremenim ostvarivanjem naknade tete i osigurane sume oteeni ostvario vie nego to teta nominalno iznosi , ime bi bilo povreeno opte usvojeno naelo naeg odtetnog prava da iznos naknade tete ne moe biti vei od tete koju je oteeni pretrpio, a pogodovalo bi se i neosnovanom bogaenju. Kod osiguranja imovine se kumuliranje zabranjuje kroz pravo osiguravaa na subrogaciju u prava osiguranika prema odgovornom licu. To proistie iz odredbe l.939 st.1 ZOO.3 Dakle , onoga trenutka kada je osigurava platio naknadu iz osiguranja (osiguranu sumu) , za osiguravaa nastaju , a za osiguranika, prestaju, po samom zakonu, do visine osigurane sume, sva prava prema licu odgovornom za tetu. To znai da je navedenom zakonskom odredbom osiguraniku kao oteenom licu zabranjeno da kumulira naknadu iz osiguranja i naknadu tete od lica odgovornog za tetu.
2

Tako: uleji P. , o.p. cit. , str.268 ; Jankovec I. , o.p. cit , str.105 ; Vidi i Komentar Zakona o obligacionim odnosima, str. 1549, grupa autora , Izdanje Savremena administracija Beograd , 1995 ; Cigoj S. Komentar obligacijskih razmerij , str.2547-2548 , Izdanje Z Uradni list SR Slovenije, Ljubljana 1986 ; Blagojevi B. Krulj V. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, str.533 , Izdanje Savremena administracija Beograd , 1980. 3 Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravaa , po samom zakonu , do visine isplaene naknade sva osiguranikova prava prema licu koje je po ma kom osnovu odgovorno za tetu.

Meutim, ako se radi o osiguranju lica koje podrazumjeva osiguranje ivota i osiguranje od posljedica nesrenog sluaja, kumulacija naknade tete i osigurane sume je, po pravilu, dozvoljena, jer osigurana suma kod osiguranja lica nema karakter naknade tete, ve karakter kontraprestacije plaenoj premiji osiguranja. Kod osiguranja lica , za razliku od imovinskih osiguranja, osiguravau je, izriito zabranjeno da se subrogira u prava osiguranika prema treem odgovornom licu4 , a osiguraniku je priznato pravo da zahtjeva tetu od lica odgovornog za tetu i to nezavisno od njegovog prava na osiguranu sumu 5. Dozvoljenost kumulacije se kod osiguranja lica opravdava , prije svega , time to osiguranik ne ostvaruje dva puta naknadu iste tete , jer ovdje i nije re o naknadi tete , niti osiguranje ima karakter obeteenja , kao i injenicom da i pored postojanja osiguranja u potpunosti ostaje ouvano pravo oteenog lica na naknadu po osnovu graanske odgovornosti , jer bi u protivnom osiguranje dobilo funkciju osiguranja od odgovornosti tetnika.6 Meutim , od pravila da je kumulacija dozvoljena kod osiguranja lica , postoji znaajan izuzetak , predvien Zakonom o obligacionim odnosima.7 To e biti sluaj kod nekih ugovora o osiguranju od posljedica nesrenog sluaja (nezgode). Za prosuivanje o dozvoljenosti kumulacije naknade tete i osigurane sume od kljunog znaaja je pravilno utrvivanje pravne prirode ugovora o osiguranju od posljedica nesrenog sluaja. Naime , pomenuti ugovori o osiguranju, bez obzira na injenicu to po svom nazivu spadaju u kategoriju ugovora o osiguranju lica, ponekad imaju obiljeja ugovora o osiguranju imovine jer se isplatom ugovorene sume pokrivaju neki vidovi materijalne tete koju je oteeni pretrpio zbog nastupanja osiguranog sluaja.
4 U odredbi st.1 l.948 Zakona o obligacionim odnosima je izriito podvueno da U osiguranju lica , osigurava koji je isplatio osiguranu svotu ne moe ni po kom osnovu imati pravo na naknadu od treeg lica odgovornog za nastupanje osiguranog sluaja. Vidi l.948 st.1 i 2 Zakona o obligacionim odnosima Navedeno prema: uleji P. Pravo osiguranja , str.270 , P.F.Beograd i Dosije , Beograd , 1997. Vidi l.948 st.3 Zakona o obligacionim odnosima

5 6

To ovim ugovorima daje karakter obeteenja, to je jedno od osnovnih obiljeja ugovora o osiguranju imovine. Nije rijedak sluaj da se u Optim uslovima za osiguranje lica od posljedica nesrenog sluaja (nezgode) osiguravajuih organizacija8 osiguranjem obuhvata izgubljena zarada zbog nesposobnosti za rad (tzv.dnevna naknada) ili pak trokovi lijeenja i sl. U nekim vrstama ugovora o osiguranju od posljedica nesrenog sluaja naa sudska praksa9 nalazi pravnu prirodu ugovora o osiguranju od odgovornosti lica koje je odgovorno za nastupanje osiguranog sluaja. To se posebno odnosi na ugovore o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja koje sa osiguravaem zakljuuje preduzee u kojem su ti radnici zaposleni , uz uslov da premiju osiguranja plaa to preduzee iz vlastitith sredstava (na primjer iz sredstava istog prihoda) i da je isto preduzee graansko-pravno odgovorno za tetu. Ovo osiguranje , u stvari zakljuuje preduzee da bi svoju odgovornost za eventualnu tetu prenijelo na osiguravaa. Njegova svrha je osiguranje preduzea za sluaj nesree na poslu njegovog radnika , slijedom ega se osnovano moe zakljuiti da je ono je ugovoreno prvenstveno u korist radne organizacije. Ne bi se radilo o ugovoru o osiguranju od odgovornosti u gore iznesenom smislu ukoliko bi se premija osiguranja plaala iz sredstava koja po raznim osnovama pripadaju radnicima , kao na primjer , iz sredstava namjenjenih za plate i druga primanja radnika ili pak iz drugih sredstava koja su namjenjena za zadovoljavanje zajednikih potreba zaposlenih radnika odnosnog preduzea. Karakter ugovora o osiguranju od odgovornosti imaju i drugi oblici kolektivnog osiguranja lica od posljedica nesrenog sluaja kao to je na primjer : obavezno osiguranje putnika u javnom saobraaju , osiguranje hotelskih gostiju , posjetilaca raznih , kulturnih , sportskih , turistikih manifestacija , naravno i ovdje uz uslov da premiju osiguranja plaa ugovara osiguranja iz svojih sredstava.

Vidi l.2 Optih uslova za osiguranje lica od posljedica nesrenog sluaja (nezgode) OZ Sarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo , str.2 , Izdanje navedenog drutva , Sarajevo 1991 g. Vidi Zakljuak Savjetovanja Saveznog suda,republikih i pokrajinskih sudova i Vrh.vojnog suda od 14 i 15.09.1983. , Bilten Saveznog suda br.19 , str.br.5

3. KONKURENCIJA PRAVA NA NOVANU NAKNADU NEMATERIJALNE TETE I PRAVA NA OSIGURANU SUMU IZ UGOVORA O KOLEKTIVNOM OSIGURANJU RADNIKA OD POSLJEDICA NESRENOG SLUAJA

Nematerijalna teta se najee oznaava kao nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola ili straha. Navedenu definicija neimovinske tete uglavnom je prihvatila naa pravna teorija10 , te zakonodavna11 i sudska praksa 12. Odreujui pojam nematerijalne tete u l.155 ZOO, zakonodavac se jasno opredjelio da pod ovim vidom tete podrazumjeva bol i strah kao fiziki i psihiki doivljaj povrede tjelesnog integriteta i naruenja zdravlja, iz ega slijedi, da injenica, to je kod nekog, usljed tetne radnje, nastupila povreda tjelesnog integriteta ili oteenje zdravlja, sama za sebe, jo ne znai, u smislu navedene zakonske odredbe, da je isto lice pretrpjelo tetu koju ima u vidu pomenuta zakonska odredba. Prema tome, da bi se moglo govoriti o postojanju ovog vida tete, oteenja organizma moraju biti praena fizikim bolovima odreenog intenziteta i trajanja, te imati svoje neposredne refleksije i reperkusije u psihikoj sferi oteenog i to u manifestacijama psihikog bola ili straha takvog intenziteta i trajanja da su podobni da narue psihiku i emocionalnu ravnoteu oteenoga. Za sve navedene vidove nematerijalne tete, oteenom, prema naem pozitivnom pravu, pripada odreena zadovoljtina i to najee u novanom obliku kojom se ublaava teta koja mu je prouzrokovana.

10

11

12

Tako Prof.M.Konstatinovi u svom kapitalnom djelu Skica za Zakonik o obligacijama i ugovorima u l.124 Skice daje definiciju imovinske i neimovinske tete : Pod tetom se podrazumjeva ne samo svako umanjenje neije imovine (pretrpljeni gubitak ili prosta teta) i spreavanje njenog poveanja (izmakli dobitak) , nego i povrede svakog zakonitog interesa , kao i povrede prava linosti: slobode , asti, ugleda , stida , linog i porodinog mira i drugih linih dobara , kao i nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola (moralna ili neimovinska teta). l.155 Zakona o obligacionim odnosima (Sl.list.SFRJ br.29/78;39/85;45/89; 57/89 i Sl.gl.RS br.17/93 i 3/96): teta je umanjenje neije imovine (obina teta) i spreavanje njenog poveanja (izmakla korist), kao i nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola ili straha (nematerijalna teta). Zakljuak br.1-(1) Savjetovanja Saveznog suda,Vrhovnoh sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda od 15 i 16.10.1986 godine u Ljubljani : Pod nematerijalnom tetom u smislu Zakona o obligacionim odnosima podrazumevaju se fiziki bol,psihiki bol i strah.

To naroito vai za reparaciju nematerijalne tete zbog pretpljennih psihikih bolova zbog oteenja tijela ili naruenja zdravlja , koja je inae poznata u naoj teoriji i praksi pod nazivom duevni bol zbog umanjenja ivotne aktivnosti.13 Nastupanjem nematerijalne tete nastaje za tetnika obaveza da tu tetu nadoknadi oteenom. Meutim , ako je tetni dogaaj predvien kao osigurani sluaj , oteeni kao osiguranik ili pak korisnik osiguranja ima pravo i na osiguranu sumu koja je predviena ugovorom o osiguranju. U takvoj situaciji dolazi do svojevrsne konkurencije optih pravila kojima se ureuje pravo na naknadu nematerijalne tete i pravila iz osiguranja. Najei sluaj konkurencije optih propisa o naknadi tete i propisa o osiguranju u praksi susreemo kod ugovora o kolektivnom osguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja (nezgode). Kod navedenih ugovora, ako nastupi osigurani sluaj predvien ugovorom i Uslovima osiguravaa, oteeni radnik kao korisnik osiguranja stie pravo, da od osiguravaa zahtjeva isplatu cijele ili dijela osigurane sume, a povodom tete koja je obuhvaena osiguranjem. Koji vidovi tete su obuhvaeni ovim osiguranjem? To su prema Uslovima14 osiguravaa najee : - smrt ; - trajni gubitak opte radne sposobnosti (invalidnost) - prolazne nesposobnosti za rad (dnevna naknada) - trokovi lijeenja i dr. Odmah se moe uoiti da rizici kao to su smrt i trajni gubitak opte radne sposobnosti (invalidnost) spadaju u nematerijalnu tetu, dok trokovi lijeenja i dnevna naknada zbog prolazne nesposobnosti za ra , predstavljaju vidove materijalne tete. Iz navedenog razloga je teko odrediti pravnu prirodu ovih ugovora, odnosno odgovoriti na pitanje da li ovi ugovori imaju imovinski karakter, pa time i da li osigurana suma koja se iz osnova ovih ugovora uplauje ima karakter obeteenja ili pak kontraprestacije jedne ugovorne strane na prestaciju druge .

13 14

l.200 st.1 Zakona o obligacionim odnosima (Sl.list.SFRJ br.29/78;39/85;45/89;57/89 i Sl.gl.RS br.17/93 i 3/96)

Vidi l.2 Uslova za osiguranje lica od poslj.nesrenog sluaja (nezgode) OZ Sarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo , 1991.

Ugovori o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja , po stanovitu nae sudske prakse15 , jesu ugovori o osiguranju odgovornosti ukoliko je premiju, iz vlastitih sredstava, platilo preduzee u kojem je radnik zaposlen i ukoliko je to preduzee odgovorno za tetu, to navedenim ugovorima nesumnjivo daje karakter ugovora o osiguranju imovine. Prema tome , u takvom sluaju oteeni nema pravo da kumulira osiguranu sumu koja mu pripada na osnovu ugovora o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja i naknadu tete koja mu pripada po optim pravilima o naknadi tete od odgovornog preduzea (odnosno osiguravajueg drutva kod kojega se preduzee osiguralo od odgovornosti) , to znai da ne moe istovremeno da ostvari i pravo na osiguranu sumu po osnovu osiguranja od nesrenog sluaja i naknadu od lica odgovornog za tetu prouzrokovanu dogaajem koji predstavlja osigurani sluaj.

4. URAUNAVANJE OSIGURANE SUME IZ KOLEKTIVNOG OSIGURANJA RADNIKA OD POSLJEDICA NESRENOG SLUAJA U NAKNADU NEMATERIJALNE TETE NA IME DUEVNIH BOLOVA ZBOG UMANJENJA IVOTNE AKTIVNOSTI

Naelo odtetnog prava da naknada ne moe biti vea od iznosa tete nesumnjivo stvara obavezu da se sve isplate u vezi tetnog dogaaja uraunavaju u naknadu za odgovarajui oblik tete. Iznijeto naelo se na odgovarajui nain odnosi i na sluaj isplate po osnovu osigurane sume iz ugovora o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja. Kako se saglasno Optim uslovima za kolektivno osiguranje radnika od posljedica nesrenog sluaja (nezgode) , osigurani sluaj moe odnositi na optu radnu sposobnost , tjelesna oteenja ili naruenje zdravlja , onda je jasno da ovo osiguranje obuhvata i duevne bolove

15

Vidi odluke V.S.Jugoslavije br.Rev.2434/65 od 08.10.1965 ; ZSO ,knj.X sv.3 ,br.306 ; V.S.BiH br.G-911/68 , ZSO , knj.XV , sv.1 , br.39 ; V.S.Jugoslavije br.rev.235/69 , ZSO , knj.XV br.32;V.S.Srbije G.2520/74 od 24.6.1974 , ZSO , nova serija knj.II sv.I , br.56 ; V.S.BiH G.371/72 od 21.9.1972 , Informator br.2007/73;VS Hrvatske G.3368/76 , Informator br.2605/79 ; V.S.Hrvatske G.4667/72 od 19.12.1972 , Informator br.2134/74; V.S.Republike Hrvatske,Rev.2172/99 od 20.04.2000 g , Izbor odluka VS RH br.2/2000 , stajalite br.51 ; VS RH , Rev.400/95 od 23.02.99 i Rev.1920/98 od 06.10.98 , Izbor odluka VSRH br.1/99,

zbog umanjenja ivotne aktivnosti kao poseban , zakonom predvien vid nematerijalne tete. Kod ovakvog stanja stvari , osigurana suma koja je isplaena povodom nesrenog osiguranog sluaja koji je doveo do tjelesne povrede-oteenja ili naruenja zdravlja , uraunava se u naknadu nematerijalne tete16 dosuenu na ime duevnih bolova zbog umanjenja ivotne aktivnosti , uz uslov da je premiju osiguranja platilo preduzee koje je odgovorno za nastupanje osiguranog sluaja odnosno tetu koju je pretrpio oteeni radnik. I sudska praksa najviih sudova bive SFRJ17 zauzima identian stav kada je u pitanju odnos osigurane sume iz ugovora o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja i pravine novane naknade nematerijalne tete na ime duevnih bolova zbog umanjenja ivotne aktivnosti. Smatramo da je navedeni stav sudske prakse i danas aktuelan i potpuno prihvatljiv u praksi naih sudova i osiguravajuih organizacija. Meutim, u sudskoj praksi naih sudova18 primjeuju se izvjesna kolebanja i nedosljednosti u primjeni zakonskih propisa i stavova sudske prakse o pravu kumulacije i uraunavanja osigurane sume u novanu naknadu nematerijalne tete , pa je u interesu dosljednog sprovoenja naela zakonitosti i pravne sigurnosti uopte da se na ista i ukae. Naime, po miljenju suda izraenom u navedenoj sudskoj odluci , tvrdnja tuene o uraunavanju isplaene naknade iz osnova kolektivnog osiguranja u naknadu koja je utvrena u okviru osigurane sume nije od uticaja na zakonitost pobijane presude i nema znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava, jer takav prigovor moe isticati samo preduzee koje je uplatilo premiju i koje je u obavezi da nadoknadi razliku do potpune naknade tete , ukoliko tuitelj to bude zahtjevao. Mislimo da opisano rezonovanje nema uporita u zakonskim propisima kojima se reguliu pravni odnosi izmeu osiguravaa, osiguranika i oteenog treeg lica, koji proistiu iz ugovora o
16

17

18

Tako i Dr.Zoran Ivoevi , u lanku : Naknada tete i prava oteenog iz osiguranja , u Zborniku Prouzrokovanje tete i njena naknada II ,str.43 i 44 , izdanje Perimex,Budva ,1999. Zakljuak br.12 i 13 Savjetovanja Saveznog suda,Vrhovnoh sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda od 15 i 16.10.1986 godine u Ljubljani , Bilten sudske prakse V.S.BiH br.,1/87 ,str.66-67 , te odluku V.S.Srbije Odj.u Novom Sadu G.601/67 od 19.10.1967. Vidi rjeenje Okrunog suda u Banja Luci G-701/01 od 04.07.2001 godine

kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja i da mora trpiti ozbiljnu kritiku. Naime , u sluaju kada ugovor o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesrenog sluaja ima karakter ugovora o osiguranju preduzea od odgovornosti u smislu l.941 st.1 i 2 Zakona o obligacionim odnosima , nastupanjem osiguranog sluaja , izmeu osiguravajueg drutva kao osiguravaa i preduzea kao osiguranika nastaje specifian graansko-pravni odnos prema kome osigurava na sebe preuzima pravne posljedice graanske odgovornosti svoga osiguranika do visine osigurane sume na koju se obavezao prema osiguraniku. Odgovornost osiguravaa je prema naoj sudskoj praksi izvedena iz odgovornosti osiguranika i uslovljena je odgovornou osiguranika kako u pogledu njenog postojanja, tako i u pogledu njene visine. To praktino znai da se osiguranik i osigurava nalaze u istom poloaju u odnosu na oteeno tree lice i solidarno su mu odgovorni , slijedom ega prema oteenom licu mogu isticati iste prigovore , pa prema tome i prigovor nedozvoljenosti kumulacije osigurane sume i naknade tete u smislu l.948 st.3 ZOO, odnosno zahtjevati da se u naknadu tete urauna osigurana suma koju je oteeni primio iz osnova ugovora o osiguranju od posljedica nesrenog sluaja. Zbog prirode pravnog odnosa koji se uspostavlja ugovorom o osiguranju od odgovornosti izmeu tuenog kao osiguravaa i preduzea kao ugovaraa osiguranja, te zbog procesnog poloaja osiguravaa u sluaju actio directa oteenog treeg lica (koji prema osiguravau ima sopstveno pravo na naknadu iz osiguranja - l.941 st.1 i 2 ZOO) , prigovor zabrane kumulacije prema treem oteenom licu kao tuiocu s punim pravom moe istai i sam osigurava u parnici po direktnoj tubi , koji ugovorom o osiguranju od odgovornosti na sebe preuzima pravne posljedice graanske odgovornosti svoga osiguranika. Na gornjem primjeru iznesena nedosljednost u primjeni propisa i opteprihvaene sudske prakse u pogledu prava na kumulaciju osigurane sume i naknade tete i uraunavanja osigurane sume u naknadu nematerijalne tete , stvara latentnu , ali realnu opasnost za pravnu sigurnost fizikih i pravnih lica prilikom realizacije njihovih prava pred sudovima , a esto dovodi i do nepotrebnog i predugog trajanja sudskih postupaka.

10

5. ZAKLJUAK

Ako bi oteeni mogao putem kumulacije da ostvari vie nego to iznosi teta, to bi moglo da utie na namjerno prouzrokovanje tete ili bi vodilo manjoj opreznosti osiguranika. S druge strane, ako bi osigurava bio osloboen obaveze za iznos koji lei na teretu lica odgovornog za naknadu tete , s razlogom se moe postaviti pitanje , da li se on neosnovano bogati za iznos premija koje je naplatio. I konano , ako prava osiguranika ne prelaze na osiguravaa koji je isplatio naknadu iz osiguranja , onda bi to znailo da je tetnik osloboen od odgovornosti. Iz iznesenih razmatranja se moe sa sigurnou zakljuiti da sporna pitanja prava na kumulaciju osigurane sume i naknade tete , kao i pitanje uraunavanja primljenog iznosa osigurane sume u novanu naknadu nematerijalne tete imaju nesumnjiv znaaj za sve uesnike graansko-pravnih odnosa koji se uspostavljaju zakljuenjem ugovora o osiguranju i prouzrokovanjem tete. Zbog znaaja koji iznesena sporna pitanja imaju za praksu naih sudova i osiguravajuih drutava , potrebno bi bilo da se ista jednostavanije i jasnije reguliu u odredbama vaeeg Zakona o obligacionim odnosima , to se naroito odnosi na pitanje pravne prirode ugovora o kolektivnom osiguranju lica od posljedica nesrenog sluaja.

11

Literatura : [1] Komentar ZOO , grupa autoira , izdanje Savremena administracija Beograd , 1995. [2] Cigoj Dr.Stojan: Komentar obligacijskih razmerij, izdanje Z Uradni ListLjubljana 1986 [3] Predarg uleji : Pravo osiguranja: izdanje Centar za publikacije i Dosije , Beograd 1997; [4] Blagojevi-Krulj : Komentar ZOO , izdanje Savremena administracija Beograd , 1980. [5] Stankovi Obren: Naknada tete izdanje Nomos Beograd , 1998 , [6] Nataa Mrvi-Petrovi-Zdravko Petrovi Aleksandar Filipovi: Obavezno osiguranje od autoodgovornosti i naknada tete , izdanje Institut za kriminoloka istraivanja Beograd, 2000 godina [7] Jankovec Dr.Ivica : Obavezno osiguranje za tete od motornih vozila , Savremena administracija , Beograd , 1977 godine. [8] Prouzrokovanje tete i njena naknada I iII, Zbornik radova , izdanjePerimex Budva 1999. [9] Obavezno osiguranje , naknada tete i obezbeenje potraivanja Zbornik radova , Budva 2000 g. [10] Pavni ivot br.2-3/1989 Tematski broj ZOO 1978-1988 Zbornik radova sa savjetovanja o desetogodinoj primjeni ZOO odranog na Kopaoniku , decembra 1988 g. [11] Bilten Vrhovnog suda BiH br.1/87 [12] Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske , br.2/2000 , izdanje VS RH , Zagreb 2000 [13] Ivica Crni Ante Ili Osiguranje i naknada tete u saobraaju , Informator , Zagreb 1987. [14] Dr. Ivica Jankovec , Dr.Vladimir Jovanovi , Dobroslav Ogrizovi i Prof.Dr.Jovan Slavni: Komentar Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica izdanje Udruenja osig. organizacija Jugoslavije , Beograd 1991.

12