ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA

Ocjenjivanje učenika/studenata

(grč. dokimos – prokušan, dokazan; logos – istina, znanost)

1
Ocjenjivanje i ocjene u svakom slučaju ovise o osobi koja ocjenjuje jer su u suštini nastavnici
“loši mjerni instrumenti”. Čak i isti nastavnik će nakon nekog vremena dati drugu ocjenu.
Dakle, u suštini su nastavnici i nepouzdani ocjenjivači.

SVRHA OCJENJIVANJA:

Povratna informacija učeniku/studentu o stupnju

pokazanog znanja,
Vrednovanje, pomoću mjerne jedinice prikazuje se
kvaliteta i vrijednost pokazanog znanja,
Selekcija, prolazak ispita ili potreba dodatnog i
kvalitetnijeg učenja,
Motivacijska svrha, dobra ocjena motivira za daljnji
rad, a slaba ocjena treba imati motivacijsku svrhu da
učenik/student popravi ocjenu (više uči),
Obavještajna svrha učenicima, učitelju, roditelju…

2
 Tip ocjenjivača: Distribucija ocjena: Posljedice:
BLAGI OCJENJIVAČ
(Ne daje puno i ne traži puno) - obmane i iluzije o
znanju
f - studenti nespremni
dolaze na ispit

1 2 3 4 5
STROGI OCJENJIVAČ
(Zapamtit će oni mene...!) - ocjenofobija
- nastavnik “bauk”
f - unose svoje reakcije
na studenta

1 2 3 4 5
UMJEREN OCJENJIVAČ
(Svjestan značenja ocjene - partnerski odnosi
bez strahova i bez obmana) - teži objektivnoj procjeni
f - održava konsultacije sa
studentima
- visoka motivacija za rad

1 2 3 4 5
3
 BLAG NASTAVNIK- traži od učenika
A-
znatno manje nego što program
objektivno sadrži
1 2 3 4 5

STROG NASTAVNIK- doživljava

B- program znatno opsežnije nego što jest.
Nastoji uvjeriti studente da ne znaju.
Razvija animozitet prema programu.
1 2 3 4 5

C- UMJEREN NASTAVNIK- usmjerava

studente za normalno obavljanje
radnih zadataka, bez straha i obmana.
1 2 3 4 5

4
 “HALLO - EFEKT” KAO SUBJEKTIVNA POGREŠKA OCJENJIVANJA

Termin “hallo-efekt” uvodi psiholog Edward L.

Thorndike, a dolazi od engleske riječi „halo“, što
znači aureola oko glave sveca. On ističe da mišljenje
ljudi o jednoj pojedinosti nekog čovjeka djeluje na
mišljenje o tom čovjeku u cjelini.

Nastavnik ima tendenciju da učenikovo znanje

procjenjuje sukladno svojemu općem stavu o
njemu, čak i prema drugim ocjenama u imeniku.

“Halo – efekt” može biti i neopravdan prijenos općih

sudova nastavnika na pojedinačnu prosudbu.

5
Diskriminacija zbog ljepote događa se i u školi i na fakultetu, kad lijepi učenici i
studenti dobivaju više pažnje i, što je još važnije, bolje ocjene od svojih prosječnih
kolega. Ova pojava zapravo je izvrnuta percepcija, odnosno halo efekt koji dovodi do
situacija da zgodnim ljudima pridajemo i druge pozitivne osobine koje očekujemo
od njih, imali ih oni ili ne.

“Halo efekt” kod poslodavca ili predrasude o ljepoti vode lakšem zapošljavanju ljudi
ljepšeg izgleda neovisno o znanju i sposobnostima.

6
 PRILIKOM OCJENJIVANJA NIJE RIJETKA NI “POGREŠKA KONTRASTA”

Profesor procjenjuje znanje studenta prema nekolicini studenata koje je prve ispitao, pa prema
njima postavlja kriterij ocjenjivanja ostalih studenata.

7
 TEHNIKE ISPITIVANJA I OCJENA

a) Usmeni ispiti

 Nakon što je na ispitu postavio pitanje šuti ili čeka. Uspjeh

učenika ovisi o mnogim faktorima izvan znanja: govornim
sposobnostima, čuvstvenoj otpornosti, ispitnoj situaciji, pamćenju,
razumijevanju pitanja. Ocjena često podcjenjuje učenika. U
pravilu ispit traje dugo, preko 30 minuta po učeniku; često ga se
nastoji “uloviti” u neznanju.

PASIVAN TIP
nastavnika

8
 Nakon postavljanja pitanja nastavnik postavlja mnoga
potpitanja, čak i sam daje objašnjenja navodeći učenika na
ispravan odgovor. Učenik često prepozna gradivo, a ocjena
precjenjuje njegovo znanje. Ispit traje 10-15 minuta.

AKTIVAN TIP
nastavnika

9
 Nastavnik daje učeniku dovoljno vremena da osmisli odgovor, prati njegovo
izlaganje i povremeno postavi pitanje nesugestivnog tipa.
Provjerava lakše i teže dijelove nastavnog sadržaja. Dužina ispita ovisi
o odgovorima učenika, između 20-30 minuta.

UMJEREN TIP
nastavnika
10
b) Pismeni ispiti

Učenici dobivaju jednake zadatke ili zadatke iste razine složenosti:

KOJI KRITERIJ KAKVA SU NASTAVNIKOVA

POSTAVITI? OČEKIVANJA?

 Ako redom pregledava i ispravlja, mijenja kriterije, sukladno svom očekivanju

i prvim pregledanim radovima (mijenja svoj kriterij).
 Trebao bi pročitati sve pismene radove, usporediti ih, oblikovati jedinstven
kriterij, pa ocijeniti. To je u praksi rijetko.

USMENO ILI PISMENO OCJENJIVANJE NEMA PROVJERENOG SUSTAVA KOJI BI

STUDENTIMA OSIGURAO JEDNAKA MJERILA OCJENJIVANJA.

U SMISLU PROLAZNOSTI NA ISPITU ČESTO JE VAŽNIJE TKO IH ISPITUJE NEGO

KOLIKO SU I KAKO NAUČILI PREDMETNE SADRŽAJE.
11
OBJEKTIVNIJI POSTUPCI MJERENJA ZNANJA

a) Testovi znanja kod učenika/ studenta izazivaju reakciju znanja.

 Isključuju utjecaj subjektivnih faktora;

 Svi ispitanici su stavljeni pred iste zadatke, isto
vrijeme i način rada;
 Rezultati se procjenjuju prema istom kriteriju;
 Vremenski su ekonomični.

12
 METRIJSKA SVOJSTVA TESTOVA ZNANJA

1. VALJANOST - Zadaci moraju sadržavati sve što je

bitno obrazovnim standardom (programom).
2. OBJEKTIVNOST - Da rezultati isključivo ovise o
znanju studenata, a ne subjektivnoj interpretaciji
nastavnika.
3. POUZDANOST - Ako u više uzastopnih mjerenja
daje što sličnije mjerne vrijednosti
1
4. OSJETLJIVOST - Da je po dužini primjeren razini
koju mjeri – da može vršiti jasnu diskriminaciju
rezultata znanja.
5. NORMIRANOST - Da su rezultati izraženi u
jedinicama (bodovima), po kojima se ispitanici mogu
rangirati prema prosječno dobivenom rezultatu ili
ljestvici.

13
13
Tipovi zadataka u testovima znanja

a) DOSJEĆANJA
Pitanje? ……………………………..
Odgovor (1 riječ ili formula)
b) DOPUNJAVANJA
................_ _ _ _ _...............

c) ALTERNATIVNI (najmanji stupanj pouzdanosti!)

a) ........................... Točno Netočno
d) IZBORA
a) ...........................
b)............................
c)............................
e) VIŠESTRUKOG IZBORA
1) ...........................
2)............................
3)............................
4)............................
5)............................
f) SREĐIVANJA I ISPRAVLJANJA
...... ......
g) POVEZIVANJA (najviši stupanj pouzdanosti!) ...... ...... 14
...... ......
ZADACI ESEJ-TIPA

ZNAM LI KORMILARITI SVOJIM ZNANJEM?

- Na 3 - 5 zadataka učenici odgovaraju slobodnije i opširnije.

- Važna je i kvaliteta rukopisa i sređenost izlaganja.
- Aktualan problem standardizacije.

- nabroji
- opiši
- protumači
- usporedi
- prikaži u osnovnim crtama
- iznesi kritiku
- potkrijepi dokazima
- analiziraj
- komentiraj

15