Professional Documents
Culture Documents
Kognitivni Razvoj Djeteta
Kognitivni Razvoj Djeteta
razvoj djeteta
Ana-Marija Galić
Kristina Primorac
Ana Raguž
Uvod
• Kognicija se odnosi na više mentalne
procese pomoću kojih ljudi pokušavaju
shvatiti i prilagoditi sebi svijet u kojem
žive.
• Ti procesi su: mišljenje, rasuđivanje,
učenje i rješavanje problema.
• Djetetove mišljenje se u mnogo čemu
razlikuje od mišljenja odrasle osobe iako
se pokazalo da su djeca mnogo
kompetentnija nego što se to donedavno
mislilo.
• Kognitivističko - razvojni pristup
obuhvaća određeni broj srodnih
teorija i vrsta istraživanja.
• Spoznaja se odnosi na znanje, tj.
središnja ideja na kojoj se
temelje kognitivističke teorije jest
to da je dječje ponašanje odraz
strukture, ili organizacije njihova
znanja ili inteligencije.
• Najprisutnija i najutjecajnija
teorija koja opsežno i temeljito
objašnjava kvalitativne i
kvantitativne promjene u razvoju,
a koje su rezultat djelovanja kako
bioloških i socijalnih faktora tako i
aktivnosti djeteta je Piagetova
teorija kognitivnog razvoja.
• Prema Piageovoj teoriji ljudski se razvoj može
opisati pomoću funkcija i spoznajnih struktura
(shema).
• Funkcije se mogu definirati kao urođeni biološki
procesi koji se ne mijenjaju tijekom našeg
života te su za sve jednake, a svrha takvih
funkcija jest izgradnja unutarnjih spoznajnih
struktura koje se mijenjaju tijekom djetetova
razvoja.
• Piagetov naziv za spoznajne strukture
dojenčadi su sheme koje se sastoje od skupa
vještih i fleksibilnih obrazaca aktivnosti kroz
koje dijete razumije svijet oko sebe.
• Nakon jednostavnih shema dojenačke dobi
postupno se pojavljuju nove strukture višeg
stupnja.
Senzomotoričko Predoperacijsko razdoblje
razdoblje (0-2) (2-7)
• REALIZAM
• ANIMIZAM
• TRANSDUKTIVNO ZAKLJUČIVANJE
• INKLUZIJA KLASA
3. Period konkretnih operacija
(7-11 god.)
• Operacije - različiti oblici mentalnih radnji pomoću kojih
starija djeca rješavaju probleme i logički rasuđuju.
• Operacije kao i različite sheme (pr. senzomotoričke)
uvijek vezuju neki način djelovanja, neku radnju ili
aktivnost u okolini kako bi je bolje shvatili i razumjeli
(Vasta i sur.).
• Cijeli niz mogućih operacija – logičke, aritmetičke,
geometrijske operacije, vremenske, prostorne, fizičke i
sl. (Piget i Inhendler).
• Faza konkretnih operacija uključuje pojavu mentalnih
operacija omogućuju logičko rješavanja problema s
konkretnim objektima.
• Naziv ove faze određen je činjenicom da je stupanj
karakteriziran razvojem strategija i pravila za
objašnjavanje i istraživanje svijeta oko sebe, a
konkretne stoga što je dijete u mogućnosti primijeniti
te strategije na stvari koje su konkretne i objektivno
vidljive
• Sedmogodišnje dijete u stanju je surađivati
odnosno razlikovati svoj stav i mišljenje od
mišljenja drugih pojedinaca u grupi. Dakle, on te
stavove, mišljenja ili radnje razdvaja s ciljem
njihova koordiniranja.
• U prethodnoj fazi postojao je egocentrizam, dok
u ovoj fazi nestaje. Jedan od primjera u kojima
se njegovo nestajanje može vidjeti je igra.
• U ovom periodu nestaje impulzivnost koju je prije
obilježavao egocentrizam, te dijete prije
djelovanja razmišlja o posljedicama svog
ponašanja.
• Najjednostavnije objašnjenje logičkog
rasuđivanja odnosa između uzroka i posljedica
jest pojava fenomena poistovjećivanja.
• Osim operacijskih kognitivnih shema
i razvoja logičkog mišljenja javljaju
se i postignuća:
• logike klase
• logike relacije
• logičkog principa tranzitivnosti
• principi konzervacije po načelu
reverzibilnosti i kompenzacije.
Konzervacija
• različita razvojna razdoblja
• konzervaciji broja (5-6 god)
• konzervacija mase i kontinuiranih količina.
• konzervacije dužine i težine (7-8 god)
• Piaget je u svojim ispitivanjima često koristio različite
zadatke koji iniciraju vanjsku izvedbu u kojoj se očituje
razumijevanje kognitivnih struktura.
• Za principe konzervacije – zadatak s lopticom
• dijete (<7 g. ) vjeruje da je promijenjena i količina, težina
i volumen objekta
• dijete (7-8 g. )godine prihvaća konstantnost količine, ali se
mijenja težina i volumen.
• Dijete (9. g.) usvaja principe težine, ali ne i volumena
• Dijete (11-12 g.) godine ovladava svim spomenutim
načelima konzervacije.
=
• Principi konzervacije po načelu kompenzacije
(nadoknade).
• U zadacima konzervacije brojeva dijete zaključuje
da se promjena u jednoj dimenziji (pr. dužini)
nadoknađuje ili ukida promjernom u drugoj
dimenziji – međusobnoj udaljenosti među
predmetima.
• Ovi principi inverzije i nadoknade su aspekti
reverzibilnosti.
• Reverzibilnost se vezuje za svojstva operacijskih
struktura zahvaljujući kojim spoznajni sustav
može ispraviti ili obrnuti potencijalne poremećaje
i doći do odgovarajućeg neiskrivljenog
razumijevanja svijeta
=
Klase
• klasifikacija je produkt mentalne aktivnosti
te podrazumijeva procese od samog
stvaranja i njihovog razvrstavanja pa sve
do usporedbe različitih klasa, njihovog
logičkog zbrajanja, oduzimanja ili pak
množenja.
• U općenitom smislu klasifikacija označava
uočavanje nadređenog načela koje
omogućava logičko razvrstavanje
predmeta u skupini.
• Spoznaja o tome da podrazredi ne mogu
biti veći od nadređenoj razreda koji ih
uključuje - logika klase.
• U ovom periodu dijete zna da ruža nema
više nego cvijeća ili više pasa nego
životinja. Ako dijete razumije strukturu
klasa ono zna da nikad ne može biti više
pasa ili ruža- tj. da je logički nemoguće da
podrazred bude veći od nadređene klase
(Vasta i sur. Prema S.A Miller 1986.).
Relacije
• odnosi među pojmovima
• Kod ovakvog oblika rasuđivanja vežu se pojmovi
serijacije i tranzitivnosti.
• Serijacija je sposobnost nizanja predmeta
prema nekom mjerljivom svojstvu.
• serijacija podrazumijeva sustavan i logički sklop u
kojem dijete može razmišljati o jednom štapiću
kao istodobno dužem od onoga iza kojeg slijedi ili
pak kao o kraćem od onog koji njemu prethodi.
• dvodimenzionalni i necentrirani pristupa u
rješavanju problema.
• Tranzitivnost - sposobnost zaključivanja o
odnosu između dva predmeta na osnovi znanja o
njihovom odnosu prema trećem predmetu.
Tranzitivnost omogućava logičko kombiniranje
odnosa kako bi se izveli nužni zaključci.
• Tranzitivnost se razvija tijekom konkretne faze
razvoja u dobi od 7-8 godina.
• Ako djetetu kažemo da postoje tri štapića koja se
razlikuju po dužini, te mu pokažemo da je štapić
„A“ duži od štapića „B“ (A>B), ali da je štapić „B“
duži od štapića „C“ (B>C). Dakle, odgovor da je
štapić „A“ duži od štapića „C“ slijedi nužnu
pretpostavku temeljenu na dobivenim
informacijama (Vasta i sur.).