RAZVOJNA PSIHOLOGIJA II

Motorički razvoj
Srednje djetinjstvo

• Gruba motorika: trčanje, skakanje, poskakivanje i vještine baratanja loptom postaju sve razvijeniji

• Unapređuje se i razvoj fine motorike: dječji crteži pokazuju značajan napredak: djeca obično
svladavaju velika tiskana slova prije nego mala tiskana

• Spolne razlike u motoričkim vještinama koje su se pojavile u predškolskom razdoblju nastavljaju

se i dalje: djevojčice su naprednije u finoj motorici, a dječaci u gruboj motorici

Genska prednost u mišićnoj masi dječaka školske dobi nije dovoljno velika kako bi objasnila
njihovu veliku prednost u gruboj motorici; veću ulogu ima okolina. Zbog toga se trebaju poduzeti
posebne mjere u cilju povećanja sudjelovanja i samopouzdanja djevojčica u sportu – npr.
educiranje roditelja o minimalnim razlikama u tjelesnim sposobnostima dječaka i djevojčica školske
dobi
Tjelesni odgoj – podržava mnoge aspekte dječjeg razvoja – zdravlje, osjećaj
vlastite vrijednosti kao aktivnih i sposobnih bića te kognitivne i socijalne
vještine nužne za slaganje s drugima

- mnogi stručnjaci smatraju da bi se nastavni program tjelesnog odgoja

trebao promijeniti; u tim je programima često najveće značenje dano
natjecateljskim sportovima za koje je vjerojatno da će najmanje obuhvatiti
tjelesno nespremnu djecu koja se povlače pred tjelesno zahtjevnijim
aktivnostima; programi bi trebali naglašavati i individualno vježbanje; kada
se program temelji na osobnom napredovanju svakog djeteta tada su djeca
sklonija ustrajati u tjelesnoj aktivnosti
Adolescencija

• Djevojčice koje su još od prenatalnog razdoblja naprednije u tjelesnom sazrijevanju,

dostižu pubertet u prosjeku 2 godine prije nego dječaci

• Prvi vanjski znak puberteta je brz porast na visini i težini – zamah u rastu

• Djevojčice su tijekom rane adolescencije više i teže, no ta prednost nije dugog

vijeka; oko 14. g. je prosječni dječak viši od djevojčica

• Pubertet prati stalni napredak u grubim motoričkim aktivnostima no postoje spolne

razlike: napredak je sporiji kod djevojčica dok dječaci pokazuju značajan zamah u
snazi, brzini i izdržljivosti

• Budući da se dječaci i djevojčice fizički više ne mogu mjeriti jedni s drugima, u

srednjim razredima osnovne škole obično započinje spolno odvojen tjelesni odgoj
Rano nasuprot kasnom sazrijevanju

• Dječaci koji rano sazrijevaju – vršnjaci i odrasli ih gledaju kao nezavisne,

samopouzdane i tjelesno privlačne osobe; često su popularni u školi
• Dječaci koji kasno sazrijevaju – okolina ih gleda kao tjeskobne, nisu osobito omiljeni

• Djevojčice koje rano sazrijevaju – nepopularne, povučene, tjeskobne i bez

samopouzdanja
• Djevojčice koje kasnije sazrijevaju – okolina ih smatra tjelesno privlačnijima,
društvenima i popularnima

Opisani trendovi se mogu objasniti:

1. stupnjem u kojem tijelo adolescenta odgovara kulturalnom idealu tjelesne
privlačnosti
2. u kojoj se mjeri mladi ljudi ‘’fizički uklapaju’’ među svoje vršnjake
• Djevojčice koje rano sazrijevaju imaju manje pozitivnu sliku tijela nego njihove
vršnjakinje koje sazrijevaju na vrijeme ili kasnije
• Među dječacima je rano sazrijevanje povezano s pozitivnom slikom tijela, dok
kasno sazrijevanje predviđa nezadovoljstvo tjelesnim pojmom o sebi

• Važnost usklađenosti s vršnjacima

Poremećaji prehrane

• Anoreksija nervoza – krajnje iskrivljena slika tijela, podvrgavanje strogim dijetama i vježbanju

• 1% tinejdžerica zapadne kulture; na dječake otpada oko 10% svih slučajeva anoreksije

• Pod utjecajem naslijeđa

• Pojavi poremećaja doprinose činitelji unutar ličnosti, obitelji i šire kulture

• Mnoge anorektične djevojke su emocionalno zakočene, imaju visoke standarde za svoje

ponašanje i uspjehe; često su izvrsne učenice, odgovorne i pristojne

• Interakcije adolescentica i roditelja otkrivaju probleme vezane uz autonomiju adolescentica

• Najuspješniji tretman je obiteljska terapija usmjerena na promjenu interakcije roditelja i djeteta i

na promjenu njihovih očekivanja
• Bulimija nervoza – podvrgavanje strogim dijetama i vježbanju koje prate prejedanje
nakon kojeg slijedi namjerno povraćanje i korištenje laksativa

• 2 do 3% tinejdžerki

• Pod utjecajem naslijeđa

• Bulimične djevojke svoje roditelje doživljavaju kao neuključene i emocionalno

nedostupne, a ne kontrolirajuće kao što anorektične djevojke doživljavaju svoje roditelje

• Prema pretpostavci, bulimične djevojke se okreću hrani kako bi kompenzirale osjećaj

emocionalne praznine

• Neke su bulimične djevojke perfekcionistice kao i anorektične, nekima nedostaje

samokontrola, osjećaju se potišteno i krivima zbog abnormalnih navika hranjenja i žele
pomoć; zato je bulimiju lakše tretirati od anoreksije
Rana odrasla dob

• Započinje biološko starenje (pod utjecajem naslijeđa i okolinskih činitelja)

• Sportske vještine dosežu vrhunac između 20. i 30. godine, a potom dolazi do
njihova slabljenja; međutim, kontinuirani trening umanjuje pad u motoričkoj
izvedbi
Srednja odrasla dob – tjelesni razvoj

• Prezbiopija – smanjene sposobnosti vida

• Prezbiakuzija – gubitak sluha

• Koža

• Omjer mišićnog i masnog tkiva

• Koštani sustav – opada gustoća kostiju

• Reproduktivni sustav
- klimakterij – razdoblje sredovječnosti u kojoj opada plodnost; kod žena završava
menopauzom, dok plodnost u muškaraca slabi, ali je zadržana
- psihološke reakcije žena na menopauzu
Upravljanje stresom – suočavanje usmjereno na problem
- suočavanje usmjereno na emocije
Kasna odrasla dob – tjelesni razvoj

- Kronološka dob je nesavršeni pokazatelj funkcionalne dobi tj. stvarnih

sposobnosti i učinka; ljudi biološki stare različitom brzinom

- Varijacije u očekivanoj duljini života

- Tjelesne promjene (živčani sustav, osjetni sustavi, kardiovaskularni i

respiratorni sustavi, imunosni sustav
Kognitivni razvoj
Srednje djetinjstvo

Teorija J. Piageta
Stadij konkretnih operacija – 7. do 11. godine

• Mišljenje je logičnije, fleksibilnije i organiziranije no što je bilo tijekom ranog

djetinjstva

• Sposobnosti konzervacije, decentracije, reverzibilnosti, klasifikacije, serijacije,

tranzitivnog zaključivanja

• Prostorno rezoniranje: djeca mogu identificirati lijevo i desno za pozicije na kojima se

ne nalaze ona sama; sve bolja sposobnost davanja uputa o smjeru
Ograničenja konkretno-operacijskog mišljenja
• Djeca misle na organizirani, logičan način samo kada se bave konkretnim
problemima, onima koje izravno mogu percipirati; njihove mentalne operacije
loše funkcioniraju kada se bave apstraktnim idejama

Novija istraživanja o konkretno-operacijskom mišljenju

• Specifična kulturalna i školska praksa uvelike povezani s rješavanjem
piagetovskih zadataka

• Neki teoretičari tvrde kako se razvoj operacijskog mišljenja najbolje može

razumjeti u terminima dobitaka u kapacitetu obrade informacija, a ne kao
iznenadan prelazak na novu fazu razvoja

• Neki teoretičari misle kako se razvoj operacijskog mišljenja pojavljuje i zbog

kontinuiranog poboljšanja logičkih vještina i zbog diskontinuiranog razvoja
mišljenja
Teorija obrade informacija

• Razvoj mozga doprinosi povećanju kapaciteta obrade informacija i poboljšanju u

kognitivnoj inhibiciji

• Pažnja postaje selektivnija, prilagodljivija i u većoj mjeri planska

• Poboljšavaju se strategije pamćenja:

ponavljanje informacija
organizacija – grupiranje međusobno povezanih jedinica
elaboracija – stvaranje povezanosti između informacija koje nisu dio
iste kategorije

Baza znanja i učinak u pamćenju: veće znanje o nekoj temi čini nove informacije
smislenijima i poznatijima, te ih je stoga lakše pohraniti i dosjetiti ih se
Adolescencija

Teorija J. Piageta
Stadij formalnih operacija, 11. –

• Hipotetičko - deduktivno rasuđivanje: kada su adolescenti suočeni s problemom,

razmišljaju o svim mogućim rješenjima i sustavno ih provjeravaju; za razliku od njih,
djeca u stadiju konkretnih operacija započinju realnim-najočiglednijim predikcijama o
situaciji. Ako se one ne potvrde u realnosti, oni ne mogu smisliti alternative i ne
uspijevaju riješiti problem

• Propozicijsko mišljenje: adolescenti mogu procjenjivati logičnost verbalnih tvrdnji

izvan okolnosti stvarnoga svijeta; za razliku od njih, djeca mogu procjenjivati logiku
tvrdnji samo razmatrajući ih u odnosu na konkretne dokaze u stvarnome svijetu
Primjer: Žeton u mojoj ruci je zelen ili nije zelen.
Žeton u mojoj ruci je zelen i nije zelen.
Novija istraživanja formalno-operacijskog mišljenja

• Školska djeca pokazuju neke naznake hipotetičko-apstraktnog mišljenja, no

nisu u njemu tako kompetentna kao adolescenti. Npr., imaju poteškoća u
zaključivanju na temelju premisa koje su u suprotnosti sa stvarnošću: Ako su
psi veći od slonova, a slonovi su veći od miševa, onda su psi veći od miševa.

• Čak i dobro obrazovani odrasli ljudi imaju problema s propozicijskim

mišljenjem. Razlog je da će ljudi najvjerojatnije apstraktno misliti u situacijama
s kojima imaju mnogo iskustava. Npr. pohađanje kolegija dovodi do
poboljšanja u formalno-operacijskome mišljenju povezanom sa sadržajem
kolegija

 Bez prilike za rješavanje hipotetičkih problema ljudi u nekim društvima

možda ne moraju pokazivati formalne operacije; to indicira kako je stadij
formalnih operacija pod utjecajem specifičnih prilika za školsko učenje
Teorija obrade informacija

• Apstraktno mišljenje potiče niz specifičnih mehanizama kao što je

poboljšana pažnja, djelotvornije strategije pamćenja, veće znanje,
djelotvorniju kognitivnu samoregulaciju, razvoj kapaciteta obrade
informacija
Posljedice apstraktnog mišljenja
- promjene u načinu na koji adolescenti vide sebe, druge i svijet općenito

• Svadljivost
• Samosvjesnost i usmjerenost na sebe
- zamišljena publika i osobna bajka
• Idealizam i kritičnost
• Planiranje i donošenje odluka
Rana odrasla dob

• Postformalno mišljenje
- prijelaz s dualističkog na relativističko mišljenje
- Prijelaz s hipotetičkog mišljenja na pragmatično mišljenje
- Svijest o postojanju više istina, integracija logike i stvarnosti, toleriranje
raskoraka između idealnog i realnog
Promjene u kognitivnim sposobnostima

- Sposobnosti koje ovise o akumuliranom znanju (npr. verbalne sposobnosti)

od rane do srednje odrasle dobi se poboljšavaju

- Sposobnosti koje slabo ovise o stečenom znanju, a zahvaćaju sposobnosti

da se otkriju odnosi (npr. spacijalne sposobnosti) pokazuju ranije opadanje
– možda već sredinom dvadesetih godina

Izbor zanimanja
- Uloga ličnosti, obiteljski utjecaji, rodni stereotipi
Srednja odrasla dob

• Kristalizirana inteligencija – vještine koje se zasnivaju na akumuliranom

znanju i iskustvu (verbalne sposobnosti, induktivno rezoniranje, verbalno
pamćenje); mjeri se testovima rječnika, općih informacija, verbalnih analogija

• Fluidna inteligencija – biološki utemeljene vještine obrade informacija –

sposobnosti otkrivanja odnosa među podražajima, brzini kojom možemo
analizirati informacije te o kapacitetu radnog pamćenja (spacijalna orijentacija,
perceptivna brzina, numerička sposobnost); mjeri se zadacima koji uključuju
brojčane nizove, spacijalnu vizualizaciju i slaganje slika u logičan slijed

Mentalne sposobnosti koje više ovise o fluidnoj inteligenciji prije počinju

propadati dok se mentalne sposobnosti koje se oslanjaju na kristaliziranu
inteligenciju zadržavaju dulje vrijeme
Obrada informacija

• Brzina procesiranja informacija dosljedno raste od ranih dvadesetih do

devedesetih; vježba i iskustvo mogu kompenzirati pogoršanja u brzini
obrade; vrijeme reakcije bolje na verbalnim nego na neverbalnim zadacima

• Sporija brzina procesiranja otežava istodobno usmjeravanje pažnje na dva

zadatka, obraćanje pažnje na relevantnu informaciju i prebacivanje s jedne
na drugu mentalnu operaciju; kognitivna inhibicija postaje sve teža

• Slabije korištenje strategija pamćenja zbog čega se zadržava manje

informacija u radnom pamćenju

• Trening i uvježbavanje kompenzira slabljenje u brzini procesiranja, pažnji i

radnom pamćenju
Kasna odrasla dob

• Kada je to moguće, kristalizirane sposobnosti mogu nadoknaditi gubitke u

fluidnoj inteligenciji, međutim, u uznapredovaloj dobi pad u fluidnoj
inteligenciji u konačnici ograničava ono što ljudi mogu postići što dovodi do
pada u kristaliziranoj inteligenciji

• Kristalizirana inteligencija pokazuje blagi pad

• Velike individualne razlike u kognitivnom funkcioniranju među starijima –

veće nego u bilo kojem drugom razdoblju života

• Visoka razina funkcioniranja selektivna optimizacija i kompenzacija

Pamćenje
• Pamćenje prepoznavanjem – pamćenjem dosjećanjem
• Implicitno pamćenje – eksplicitno pamćenje
• Deficiti asocijativnog pamćenja

Obrada jezika
• Razumijevanje jezika se mijenja vrlo malo u kasnijem životu za razliku od
produkcije jezika (dosjećanje riječi iz dugoročnog pamćenja; planiranje
toga što reći i kako to reći)
Činitelji povezani s kognitivnim promjenama
• Mentalno aktivan život – obrazovanje, stimulirajuće slobodne aktivnosti,
sudjelovanje u zajednici, fleksibilna ličnost
• Pozitivni i negativni utjecaj mirovine

Terminalni pad – stalan značajan pad u kognitivnom funkcionirnju prije smrti

(oko 5 god.)
Socioemocionalni razvoj
Srednje djetinjstvo

Eriksonova psihosocijalna teorija - Sposobnost nasuprot nesposobnosti

Pojam o sebi
• Opisivanje sebe u pojmovima psihičkih crta ličnosti

• Socijalna usporedba

• Kada djeca internaliziraju tuđa očekivanja, ona stvaraju idealno ja koje koriste
kako bi vrednovali svoje stvarno ja – veliki raskorak između toga dvoga može
uvelike ugroziti samopoštovanje
Hijerarhijski strukturirano samopoštovanje
• Tijekom djetinjstva i adolescencije, percipirani tjelesni izgled jače korelira s
općim samopoštovanjem nego bilo koji drugi aspekt samopoštovanja (veliki
utjecaj medija)

• Promjene u razini samopoštovanja

• Snažna povezanost između samopoštovanja i svakodnevnog ponašanja

• Utjecaj roditeljskog odgojnog stila na samopoštovanje

• Utjecaj atribucija povezanih s postignućem

Emocije samosvjesnosti
• Postaju jasno upravljane osobnom odgovornošću

• Da bi se osjetio ponos ili krivnja više nije nužno da uz dijete bude odrasla
osoba

• Krivnja se ne osjeća za svaki prijestup već samo za namjerne prijestupe

Samoregulacija emocija
• Veliki napredak

• Podupire povoljnu sliku o sebi

• Zrelije shvaćanje distributivne pravde – uvjerenje o tome kako na pravedan
način podijeliti materijalna dobra:

5-6 g. – djeca nastoje da svatko dobije jednaku količinu nečeg vrijednog

6-7 g. – djeca smatraju kako posebnu nagradu zaslužuje onaj tko se posebno
trudio

Oko 8. g. – djeca uviđaju kako se posebno treba brinuti o onima koji su

uskraćeni

• Školska djeca razlikuju društvene konvencije s jasnom svrhom od onih bez

očiglednog opravdanja; drže kako je kršenje smislenih socijalnih konvencija
bliže moralnome prijestupu
Odnosi s vršnjacima
• Vršnjačke grupe – organiziraju se na temelju blizine, sličnosti prema spolu,
etničkome porijeklu i popularnosti; grupni identitet; stjecanje socijalnih vještina

• Prijateljstva – postaju kompleksnija i psihološki utemeljena; doprinosi razvoju

povjerenja i emocionalnog obvezivanja; u srednjem djetinjstvu su selektivnija;
sličnost po dobi, spolu, rasi, etničkoj pripadnosti, SES-u, osobinama ličnosti,
popularnosti, školskom postignuću i prosocijalnom ponašanju

• Prihvaćenost od strane vršnjaka – snažan prediktor psihološke prilagodbe:

Popularna djeca
Odbačena djeca
Kontroverzna djeca
Zanemarena djeca
Odrednice prihvaćenosti od strane vršnjaka

• Popularna – prosocijalna djeca / Popularna – antisocijalna djeca

• Odbačena – agresivna djeca / Odbačena – povučena djeca

• Kontroverzna djeca pokazuju mješavinu socijalno pozitivnih i negativnih

ponašanja

• Zanemarena djeca – uglavnom dobro prilagođena, imaju dobre socijalne

vještine i nisu nesretna što upućuje da postoje i drugi putevi k emocionalnoj
dobrobiti osim putem otvorenosti i društvenosti

 Pomaganje odbačenoj djeci

Rodno tipiziranje

• Proširuju se rodno stereotipna uvjerenja stečena u ranom djetinjstvu

• Rodno stereotipne osobine ličnosti

• Maskulini i feminini školski predmeti

• Identifikacija s maskulinim i femininim osobinama ličnosti

Obiteljski utjecaji
• količina vremena koju djeca provode s roditeljima dramatično opada; novi izazovi u odgoju

• Roditelji postupno premještaju kontrolu sa sebe na djecu – koregulacija

• Koregulacija podržava i zaštićuje djecu, a istodobno ih priprema za adolescenciju kada će morati donositi
važne odluke

• Rivalitet između braće i sestara je u porastu; roditelji često uspoređuju osobine i postignuća pogotovo kada
su djeca bliža po godinama i istoga spola
Utjecaj rastave braka

• Dovodi do čitavog niza novih životnih uvjeta koje prate promjene u načinu i mjestu stanovanja,
obiteljskim ulogama i odgovornostima

• Koliko će se djeca dobro nositi s rastavom ovisi o mnogim činiteljima: psihičkom zdravlju roditelja
skrbnika, djetetovim karakteristikama i socijalnoj podršci unutar obitelji i šire zajednice

• Obitelji u kojima je majka samohrana obično doživljavaju veliki pad prihoda; jak majčin stres i
tjeskoba

• Dob djeteta

• Dugoročne posljedice: češći problemi u seksualnosti u adolescenciji i u razvoju intimnih veza,

češće vlastite rastave u odrasloj dobi

• Premda je rastava za djecu bolna, ostajanje u cjelovitoj obitelji u kojoj ima mnogo sukoba mnogo
je gore od prelaska u samohranu obitelj s malo sukoba
Pomiješane obitelji
• Proširena obiteljska mreža za neku djecu znači pozitivan slijed događaja no
kod nekih predstavlja težak zadatak prilagodbe
• Poočim i pomajka često uvode nove odgojne metode

• Obitelj s majkom i poočimom – dječaci brže prihvaćaju poočima koji je topao i

angažiran; djevojčice se manje uspješno prilagođavaju takvoj obitelji

• Obitelj s ocem i pomajkom – kada su očevi skrbnici, djeca obično negativno

reagiraju na ponovnu ženidbu; kada očevi nisu skrbnici, skloni su povući se iz
‘’prijašnjih’’ obitelji
Majčina zaposlenost
• Djeca majki koje uživaju u svome poslu i posvećene su roditeljstvu pokazuju
vrlo dobru prilagodbu; posebnu korist od opažanja ženske kompetentnosti
imaju djevojčice; međutim, zahtjevno radno mjesto predstavlja rizik
neadekvatnog roditeljstva

• Dovodi do veće uloge oca u odgoju

Zlostavljanje djece

• predstavlja ponašanje prema djetetu koje je izvan pravila ponašanja i uključuje značajnu opasnost od
nanošenja tjelesnog ili emocionalnog oštećenja; često povezano s tjelesnim ozljedama, zastojem u rastu i
razvoju i mentalnim poteškoćama. Dijagnoza se zasniva na anamnezi i tjelesnom pregledu

• četiri oblika zlostavljanja:

Fizičko zlostavljanje - nanošenje tjelesne ozljede ili bavljenje aktivnostima kod kojih postoji velika
opasnost od ozljede. Specifični oblici su drmanje (trešnja), ispuštanje, udaranje, griženje i nanošenje
opeklina. Teško fizičko kažnjavanje predstavlja tjelesno zlostavljanje.
U usporedbi s ostalim oblicima zlostavljanja, znakove fizičkog zlostavljanja najlakše je uočiti i prepoznati.
To su: česte ozljede (modrice, masnice, opekotine, ogrebotine, lomovi) i zamatanje, prekrivanje odjećom
da bi se one pokrile, otežano kretanje, bolni pokreti, tipično ponašanje: sklonost samo ranjavanju,
povlačenje ili agresija, bježanje od kuće, izbjegavanje povratka kući, izbjegavanje fizičkog kontakta.
Emocionalno zlostavljanje (psihološko zlostavljanje) – podrazumijeva odbacivanje
djetetovih potreba, socijalnu izolaciju, kroničnu deprivaciju pažnje, plašenje
prijetnjama o napuštanju, zastrašivanje koje stvara klimu straha, napetosti i
nesigurnosti, ignoriranje i degradiranje djeteta što uključuje i izostanak pozitivnih
stimulacija, manipuliranje djetetom u cilju zadovoljenja nekih svojih potreba koje nisu
sukladne djetetovim, konstantni sarkazam, ponižavanje, podržavanje djetetovog
neadekvatnog ponašanja te pritisak na dijete da brže odraste što proizlazi iz
roditeljskih potreba, a koje dijete ne može zadovoljiti zbog svoje faze razvoja.
• Znakovi emocionalnog zlostavljanja: kod male djece brojne tjelesne smetnje,
kašnjenje u tjelesnom razvoju, poremećaji u razvoju govora, trbobolje, pritisak u
prsima, teškoće sa spavanjem, problemi kontrole stolice i mokrenja, promjene u
ponašanju: razdražljivost, učestali plač, pasivnost ili agresivnost, separacijski strahovi;
tijekom odrastanja javlja se povlačenje od okoline, nedostatak povjerenja u sebe i
druge, poremećaji spavanja, poremećaji uzimanja hrane, tikovi, bježanje od kuće,
pokušaji samoubojstva; doimaju se nesretno, usamljeno i izolirano
Spolno zlostavljanje - predstavlja svaki djetetov postupak kojim se spolno zadovoljava
odrasla osoba ili puno veće dijete. Oblici spolnog zlostavljanja su spolni odnos,
dodirivanje, te nespecifični oblici koji ne obuhvaćaju tjelesni dodir, poput egzibicionizma,
pokazivanja pornografskog materijala djetetu ili izradi pornografskog materijala.
• Znakovi zlostavljanja: pojačane seksualne preokupacije, prerana seksualna zrelost,
naglašena seksualnost, sklonost seksualnim igrama, smanjene kognitivne sposobnosti i
školsko postignuće, slaba socijalna prilagodba, depresivni i suicidalni simptomi;
impulzivne reakcije, nezadovoljavajući odnosi u obitelji. Ovim znakovima valja dodati
medicinske indikatore zlostavljanja (npr. prisutnost sjemena, genitalne i analne povrede)
• Karakteristike zlostavljača i žrtava: zlostavljanju su izložena djeca oba spola, no češće
djevojčice; zlostavljač je najčešće muškarac – roditelj ili netko koga roditelji dobro
poznaju (otac, poočim, majčin partner, ujak, stric ili stariji brat), u manjem broju slučajeva
majke zlostavljaju i to najčešće sinove. Mnogi zlostavljači poriču svoju odgovornost;
prebacuju je na spremnu djetetovu suradnju. Imaju velikih poteškoča u kontroli nagona,
često su ovisnici
Zanemarivanje - neispunjavanje osnovnih djetetovih tjelesnih, emocionalnih, obrazovnih i
zdravstvenih potreba. Zanemarivanje se razlikuje od zlostavljanja po tome što do njega
dolazi bez namjere da se nanese zlo. Najčešći oblik zlostavljanja s najvišom incidencijom u
periodu do sedme godine života.
• Tjelesno zanemarivanje obuhvaća nepružanje hrane, odjeće, stanovanja i zaštite od moguće
ozljede.
• Emocionalno zanemarivanje obuhvaća nepružanje nježnosti i ljubavi ili drugih oblika
emocionalne potpore.
• Obrazovno zanemarivanje predstavlja neupisivanje djeteta u školu, nevođenje brige o tome
da dijete pohađa nastavu ili nepružanje mogućnosti školovanja kod kuće.
• Zdravstveno zanemarivanje je nebriga da se djetetu pruži odgovarajuća preventivna skrb,
poput cijepljenja ili liječenja potrebnih zbog ozljeda ili tjelesnih ili mentalnih bolesti.
Znakovi zanemarivanja: bijedan izgled (zapuštena i neodgovarajuća odjeća, prljava kosa,
nokti i sl.), dijete napreduje slabije od svojih vršnjaka, izgladnjelost, agresivno ponašanje,
povučenost, problemi s uzimanjem hrane, pospanost, dugotrajni problemi sa zdravljem,
teškoće u školi.
• Uzroci zlostavljanja mogu biti različiti: rizična iskustva iz djetinjstva (npr. iskustvo
zlostavljanosti samih roditelja), stavovi i očekivanja roditelja u odnosu na djecu,
kvaliteta bračnih odnosa, karakteristike djece (hiperaktivnost, težak temperament,
suprotstavljajuće ponašanje, djeca s kroničnim onesposobljenjima i dr.), osobnosti
roditelja (psihološki problemi, ovisnosti i dr.) te društveni stresovi

• Budući da se zlostavljanje obično zbiva zajedno s čitavim nizom drugih ozbiljnih

obiteljskih problema, obično je nužna dugotrajna terapija djece i roditelja
Adolescencija

Eriksonova teorija – Identitet nasuprot zbunjenosti

• Kriza identiteta – privremeno razdoblje konfuzije i stresa dok, prije no što
odrede svoje vrijednosti i ciljeve, eksperimentiraju alternativama
• Konfuzija identiteta

• Samopoštovanje se nastavlja diferencirati – nove dimenzije: blisko

prijateljstvo, romantična privlačnost, poslovna kompetencija
Moralni razvoj

Konvencionalna razina
3. Orijentacija ’’dobrog dječaka i dobre djevojčice’’

Za krađu: ‘’Nitko neće misliti da si loš ako ukradeš lijek, no ako to ne učiniš, tvoja će te
obitelj smatrati nečovječnim mužem. Ako pustiš svoju ženu da umre, nećeš nikada
više biti u stanju nikome pogledati u oči.

Protiv krađe: ‘’Ne samo da će apotekar misliti da si kriminalac, nego i svi drugi. Kada
ukradeš lijek, osjećat češ se loše jer ćeš razmišljati kako si sebi i svojoj obitelji nanio
sramotu.’’
4. Orijentacija prema održavanju društvenog poretka
Postkonvencionalna razina
5. Orijentacija prema društvenom ugovoru
6. Orijentacija prema univerzalnim etičkim načelima
Okolinski utjecaji na moralno rasuđivanje

• Roditeljski odgojni postupci

• Školovanje
• Interakcija s vršnjacima
• Kultura

Moralno rasuđivanje i ponašanje

• umjerena povezanost
• moralno je ponašanje pod utjecajem mnogih činitelja osim kognicije, a neki od
njih su emocije empatije i krivnje, temperament, stupanj u kojem moralnost
predstavlja središnji dio pojma o sebi i duga povijest iskustava koja utječe na
donošenje odluka
Rodno tipiziranje
• Intenziviranje rodne pripadnosti: pubertet povećava spolne razlike u izgledu,
pritisci od strane drugih
• Androgini rodni identitet
• Romantične veze u adolescenciji (ako ne započnu prerano) pružaju lekcije iz
suradnje, lijepog ponašanja i postupanja s ljudima; promiču osjetljivost,
empatiju i razvoj identiteta

Vršnjački konformizam
• mlađi adolescenti će vjerojatnije nego odrasli podlegnuti vršnjačkom pritisku
zato što ih više brine što prijatelji misle o njima
• roditelji i vršnjaci se razlikuju u područjima na kojima imaju najveći utjecaj –
roditelji na temeljne životne vrijednosti i obrazovanje, a vršnjaci na
svakodnevne stvari kao što su oblačenje, glazba i izbor prijatelja
• mladi koji se osjećaju vrijednima i kompetentnima rjeđe će se konformirati s
vršnjacima
• Autoritativni odgoj djece povezan je s otporom prema nepovoljnom vršnjačkom
pritisku; za razliku od toga, adolescenti koji doživljavaju ekstremna roditeljska
ponašanja (previše ili premalo nadzora), više su orijentirani na vršnjake
Problemi razvoja

Depresija

• osjećaj tuge, frustriranosti i beznađa, praćeni gubitkom uživanja u većini aktivnosti i

poremećajima u spavanju, apetitu, koncentraciji i energiji

• Dva puta se češće pojavljuje kod adolescentica nego kod adolescenata i to je razlika koja
ostaje tijekom čitavog života

• sklonost minimaliziranja ozbiljnosti depresivnih simptoma kod adolescenata

• Činitelji povezani s depresijom – kombinacija bioloških i okolinskih činitelja

- geni mogu potaknuti depresiju utječući na kemijsku ravnotežu u mozgu, na razvoj
moždanih područja uključenih u inhibiciju negativnih emocija ili na reakciju tjelesnih
hormona na stres
- iskustvo može aktivirati depresiju tako da potakne neke od navedenih bioloških promjena
Samoubojstvo

• Stopa samoubojstava tijekom životnog vijeka raste; nagli porast u

adolescenciji

• Spolne razlike: mladići se 4 do 5 puta više ubijaju od djevojaka

• Samoubojstvo se obično događa kod dva tipa mladih:

- inteligentni adolescenti koji su usamljeni, povučeni i nesposobni zadovoljiti
visoke standarde koje si sami nameću ili im nameću važni ljudi
- adolescenti koji pokazuju antisocijalne sklonosti

• U pozadini suicidalnih adolescenata često su problemi roditelja i nesklad u

obitelji
• Delinkvencija

• Adolescentna delinkvencija razvija se dvama putovima:

- jedan započinje pojavom problema u ponašanju u djetinjstvu, a drugi ima početak u
adolescenciji
- ako se problemi u ponašanju pojave u djetinjstvu, puno je veća vjerojatnost da će agresivno i
delinkventno ponašanje trajati čitav život, ako se pojave u adolescentskoj dobi, obično traje
najkasnije do prijelaza u mlađu odraslu dob

• Tip poremećaja u ponašanju s ranim početkom

• Tip poremećaja u ponašanju s kasnim početkom

• Činitelji vezani uz delinkvenciju: težak temperament, niska inteligencija, loš školski uspjeh,
odbijanje vršnjaka u djetinjstvu i povezanost s vršnjacima antisocijalnog ponašanja, obitelj u
kojoj nema topline, ima puno sukoba, nedosljedno discipliniranje djece, nizak SES

• Prevencija i tretman
Rana odrasla dob

• Eriksonova teorija: Prisnost nasuprot otuđenosti

- osjećaj prisnosti se očituje u suradljivosti, toleranciji, prihvaćanju razlika,

osoba uživa u društvu drugih, ali i kada je sama

- otuđenost se očituje u oklijevanju u uspostavljanju bliskih odnosa zbog straha

od gubitka vlastitog identiteta, sklonost natjecanju, ne prihvaćanju razlika i
osjećaju ugroženosti kada se drugi previše približe

• Socijalni sat (‘’ženski’’ socijalni sat i ‘’muški’’socijalni sat)

Bliski odnosi
• Odabir partnera – malo dokaza u prilog ideji da se ‘’suprotnosti privlače’’
• Spolne razlike u odabiru partnera
- Evolucijska teorija
- Teorija socijalnog učenja

• Triangularna teorija ljubavi

• Prijateljstva – sličnosti prema dobi, SES-u, spolu, interesima

• Prijateljstva s osobama istoga spola – žene imaju više takvih prijateljstava dok muškarci
izvještavaju o preprekama prisnosti s drugim muškarcima - obrazac koji se nastavlja iz djetinjstva
i adolescencije

• Prijateljstva s osobama suprotnoga spola

- muškarci se lakše povjeravaju ženskim prijateljicama što im pruža priliku da prošire kapacitete
izražavanja emocija; ženama muški prijatelji daju objektivno gledanje na probleme
Usamljenost – porast u ranoj odrasloj dobi
• Muškarci koji nisu u prisnoj vezi osjećaju se usamljenijima nego žene
• Doprinos osobnih karakteristika: sramežljivost, socijalna anksioznost

Životni ciklus obitelji

• Tradicionalni brakovi i egalitarni brakovi

Roditeljstvo
• Izbor roditeljstva pod utjecajem je složenog sklopa činitelja kao npr. financijske
okolnosti, osobne i vjerske vrijednosti i zdravstveno stanje
• Roditelji navode niz prednosti i nedostataka roditeljstva
• Prijelaz u razdoblje roditeljstva - olakšan odgađanjem rađanja djece do kasnih
20-ih ili 30-ih godina
• Daljnja rađanja djece – često zaustavljena zbog usmjerenosti na karijeru,
rastave braka
Raznolikost životnih stilova odraslih osoba
• Samački život – sve zastupljeniji; sve se više ljudi kasnije ženi ili se uopće ne
ženi i sve veći broj rastava; nedostaci – usamljenost, iscrpljenost izlascima,
ograničen društveni život; muškarci samci obično imaju više problema s
tjelesnim i mentalnim zdravljem nego žene koje se obično prilagode svojem
životnom stilu; prednosti – sloboda i pokretljivost

• Kohabitacija – nekima služi kao priprema za brak, nekima kao alternativa za

brak; prednosti – kombinacija bliskog odnosa s prilikom da se dijelom ostane
slobodnim; nedostaci – pravne prirode

• Nemanje djece – interferira s prilagodbom i životnim zadovoljstvom samo kada

je izvan osobne kontrole
• Rastava braka
– prediktori: nevjera, nesmotreno trošenje novaca, alkohol, droge, ljubomora,
promjenjivost raspoloženja, neučinkovit stil rješavanja problema, mlađa dob pri
sklapanju braka, prethodna rastava i rastava roditelja, nizak SES,
nepohađanje vjerskih obreda

- posljedice rastave - negativne: depresija i tjeskoba; osobito je teško ženama

koje su bile u tradicionalnim brakovima, očevi koji ne žive s djecom; pozitivne:
pronalaženje novog partnera, napredak u karijeri

• Sklapanje novog braka – osjetljivost na prekide (financijska sigurnost, briga

oko djece, prijenos negativnih obrazaca interakcije iz prvog braka, složenija
obiteljska situacija – više stresa); veze između pomajke, poočima i posinka ili
pastorke snažan su prediktor bračne sreće
Različiti stilovi roditeljstva
• Poočimi i pomajke – zbog više prilika za sukob, kakvoća odnosa je lošija kada
oba roditelja imaju djecu iz prijašnjih brakova; za prilagodbu poočima i pomajki
ključni su brižan odnos supružnika, suradnja biološkog roditelja i spremnost
djece da prihvate novog bračnog partnera svoga roditelja

• Roditelji homoseksualne spolne orijentacije – malobrojna istraživanja na malim

uzorcima
- jednako posvećeni i djelotvorni u odgoju djece kao i roditelji heteroseksualne
spolne orijentacije; djeca u homoseksualnim obiteljima jednako dobro
prilagođena kao i ostala djeca; velika većina njih postaju osobe
heteroseksualne orijentacije
- problemi vezani uz život u nepodržavajućem društvu
Kombiniranje rada i obitelji
• Obitelj s dvoje zaposlenih – mogu se pojaviti sukobi zbog pokušaja
udovoljavanja poslovnim i obiteljskim obvezama; preopterećenost ulogama –
psihološki stres; velika prednost – samoispunjenje žene; međusobno
podržavanje i suradnja partnera ojačava brak
Srednja odrasla dob

• Eriksonova teorija – Generativnost (stvaralaštvo) nasuprot neostvarenosti

• Promjene pojma o sebi i ličnosti u srednjoj dobi odražavaju rastuću svijest o konačnosti života, dulje životno
iskustvo i generativne preokupacije; istovremeno neki aspekti ličnosti ostaju stabilni

- Moguće slike o sebi – na budućnost usmjerene reprezentacije onoga što se nadamo da ćemo postati i
onoga čega se bojimo postati; s dobi iskazi o mogućim slikama o sebi se smanjuju, one postaju skromnije i
konkretnije

- promjene u osobinama ličnosti: porast samoprihvaćanja, autonomije i vještog upravljanja okolinom

• Učinkovitije strategije suočavanja

• Porast maskulinih osobina u žena i femininih osobina u muškaraca; rodni identitet postaje androginiji (manje
roditeljskih odgovornosti, manje mogućnosti napredovanja u karijeri i dr.)

• Neuroticizam, ekstraverzija i otvorenost prema iskustvu blago opadaju od adolescencije dok ugodnost i
savjesnost rastu – promjene koje odražavaju veću zrelost
Odnosi s drugima

• Kraj aktivnog roditeljstva može potaknuti osjećaj praznine no može biti i vrijeme oslobađanja i mogućnost
učvršćivanja veza

• Ulaganja u neroditeljske odnose i uloge, karakteristike djece, bračne i ekonomske okolnosti roditelja, te
kulturalni faktori utječu na stupanj u kojem će ova tranzicija biti otvorena i zadovoljavajuća ili tužna i
stresna

• Odnosi roditelja s odraslom djecom povezani su s kvalitetom roditeljstva u prethodnim godinama

• Proširenje obiteljske mreže uključivanjem snaha i zetova

• Uloga bake i djeda

• Briga za ostarjele roditelje - njegovanje onemoćalog roditelja često ima emocionalne i tjelesne zdravstvene
posljedice – preopterećenost ulogama

• Sendvič generacija – sredovječni odrasli stisnuti su između potreba ostarjelih roditelja i financijski ovisne
djece
Profesionalni život

• Posao je i dalje istaknuti aspekt identiteta i samopoštovanja u srednjoj dobi

• Porast zadovoljstva poslom

- karakteristike koje predviđaju zadovoljstvo poslom: uključenost u donošenje odluka,
razumno radno opterećenje, dobri materijalni uvjeti rada

• Profesionalni razvoj manje dostupan starijim radnicima (negativni stereotipi o starenju)

• Fenomen staklenog stropa

• Nezaposlenost – kada se zatvaraju radna mjesta većinu ljudi koji su na udaru čine
sredovječni i stariji; oni ostaju i dulje vremena nezaposleni; gubitak posla može omesti
glavne zadatke srednje dobi npr. generativnost

• Umirovljenje – gubitak prihoda i statusa te više slobodnog vremena može biti stresno
Kasna odrasla dob

Eriksonova teorija: integritet ličnosti nasuprot očajanju

• Reminiscencija

Ličnost
• Blagi pad u socijabilnosti
• Veće prihvaćanje promjene
• Pridavanje velike vrijednosti religijskim vjerovanjima i ponašanjima

Zdravlje – snažan prediktor psihičke dobrobiti

• Odnos između tjelesnih i mentalnih zdravstvenih problema može postati zatvoreni krug pri čemu
jedno intenzivira drugo

Negativne životne promjene

• smrt supružnika, braće ili sestara, prijatelja; bolesti, invalidnost, smanjeni prihodi te veća
zavisnost
Socijalna podrška i promjenjivi socijalni svijet

• Kada se socijalna podrška ne može uzvratiti često rezultira stresom

• Socijalne mreže opadaju i postaju selektivnije – stariji naglašavaju da socijalne
partnere biraju zbog regulacije emocija, a manje zbog prikupljanja informacija i
samopotvrđivanja

Umirovljenje
• Razdoblje umirovljenja se produljilo zbog duljeg životnog vijeka
• Činitelji vezani uz posao – financijske brige, nužnost odustajanja od posla,
zadovoljavajući/nezadovoljavajući posao – predviđaju stres nakon odlaska u
mirovinu
Smrt, umiranje i tugovanje

• Definiranje smrti

• Razvoj pojma o smrti: 1. trajnost

2. univerzalnost
3. nefunkcioniranje

Predškolsko razdoblje
• usvajanje pojma o smrti prema redoslijedu razvoja pojma o smrti
• Usvajanje pojma o smrti u dobi između 7 i 10 godina
• Individualne razlike: smrtno bolesna djeca s manje od 6 godina često imaju dobro razvijen
pojam o smrti
• Religijska poduka ima utjecaj na razumijevanje pojma o smrti
• Poboljšavanje dječjeg razumijevanja
– djeca koja bolje razumiju pojam smrti, lakše ju prihvaćaju
- otvorena i iskrena rasprava s djecom pridonosi realističnom razumijevanju smrti
Adolescencija
• Razumiju razvoj pojma o smrti, no ono još nije zrelo
• Svjesni su da se smrt događa svakome, no to ih ne čini oprezijima – ne
shvaćaju smrt osobno (okupacija vlastitiom jedinstvenošću, ne razmišljaju
relativistički)

Odrasla dob
• Kako ljudi odrastaju, postaju svjesniji konačnosti vlastitog života
• U usporedbi sa sredovječnima, stariji odrasli se više usmjeravaju na praktična
pitanja kako i kada se smrt može dogoditi
Tjeskoba pred smrću

• Strah od smrti opada s dobi, dosegnuvši najnižu razinu u kasnoj odrasloj dobi i kod odraslih koji vjeruju u
neki oblik višeg bića
• Žene su tjeskobnije pred smrću od muškaraca

Tugovanje

• Kulturalno specifičan izraz misli i osjećaja ožalošćene osobe

• Odvija se u 3 faze: izbjegavanje

suočavanje
oporavak

• Dvoprocesni model suočavanja s gubitkom – suočavanje s emocionalnim posljedicama gubitka i

usmjeravanje na životne promjene

• utjecaji na proces tugovanja: ličnost, stil suočavanja, religijsko porijeklo, okolnosti smrti (iznenadna smrt
nasuprot očekivanoj, gubitak djeteta, gubitak roditelja, gubitak partnera)

• Intervencije u tugovanju