11.

TJELESNI I KOGNITIVNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

1. Sta je adolescencija?

- Prelazno doba izmeđuj djetinjstva i odrasle dobi. Traje skotro 10 godina. Obilježava se pubertetom
sto je niz bioloskoh dogadjaja koji dovode do potpunog razvoja tijela is spolne zrelosti.

2. Spolno sazrijevanje

-Primarne spolne karakteristike uključuju reproduktivne organe – jajnike, maternicu, rodnica,

mosnje, penis, testis.

-Sekudarne spole narakteristike- razvoj dojki kod zena i pojava pazusnih i pubičnih dlaka kod oba
spola.

3. Spolno sazrijevanje djevojaka

- Zenski pubertet obično počinje pupanjem dojki i zamahom rasta u visinu. Menarha ili prva
menstruacija počinje obično između 12 i 13 godina. Nakon menarhe zavrsava rast pubičnih dlaka i
razvoj dojki i pojavljuje se pazusna dlakavost. Potrebno je oko 3-4 godine a se zavrsi ovaj slijed.

4. Spolno sazrijevanje djecaka

- Prvi znak puberteta kod djecaka je povecanje testisa praćeno u promjenama tekstori i boji mosnji.
Pubična dlakavost se pojavljuje ubrzo nakon toga, otprilike u vrijeme kada s epočne povećavati penis.

5. Rano nasuprot kasnom sazrijevanju

Odrasli i vrsnjaci gledaj na djecake koji rano sazrijevaju kao opustene nezavisne samopouzdane i
tjelesno privlačne osobe. Popularni su meu vrsnjacima i zauzimaju vodecu poziciju u skoli.
Djecaci koji kasnije sazriju nisu pretjerano omiljeni u drustvu, vrsnjaci za njih misle da su tjeskobni,
previs pricljivi, traze paznju drugib.

Djevojcice koje rano sazriju su nepopularne povučene tjeskobne, bez samopouzdanja i rijetko se
nalaze u vodećim pozicijama. Često se upustaju u neprimjerena ponasanja i spole aktivnosti i manje
su uspjesnije u skoli.
Djevojcice koje kasno sazriju smatraju se tjelesno privlačnim živahnijim drustveijim i u skoli su na
vodećim pozicijama.

6.Anoreksija nervoza
-Je poremećaj u hranjenu prilikom kojeg se mladi zbog kompulzivnog straha od debljanja izgladnjuju.
Anoreksične osobe imaju iskrivljenu sliku tijela. Izaziva blijedilo koze krhke i bezbojne nokte finu i
tamnu dlaku po cijeom tijelu i krajnju osjetljivost na hladnocu.

7. Bulimija nervoza

-Poremećaj hranjenja u kojem se mladi ljudi, pogodovo djevojke podvrgnu strogoj djeti i jakoj
tjelosnovježbi koje prate prejedanje nakon kojeg često slijedi namjerno povraćanje i čiscenje
laksativima. Učestalija je od anoreksije nervoze. Ove djevojke kao i anorkesične djevojke imaju
patoloski strah od debljanja.

8. Spolno prenosive bolosti

- Aidsq, Klamidija, Genitalne bradavice, Gonoreja, Herpes simplex, Sifilis

1.2 Kognitivni razvoj

9. Stadij formalnih operacija

- Prema Piagetu mladi oko 11. Godine ulaze u stadij formalnih operacija u kojem razvijaju
sposobnost apstraktnog i znanstvenog misljenja. Adolescenti putem razmisljanja mogu doći do novih
općenitijih logičkih pravila.

10. Hipotetičko deduktivno rasuđivanje

-Kada su suočeni sa problemom započinju ga rijesavati stvarajući opću teoriju o svim mogućim
činiteljima koji mogu utjecari na ishod i iz nje dedukcijom dolaze do specifičnih hipoteza o tome sta
se moze dogoditi.

11. Metakognicija

-Svjesnost o misljenju

12. Zamisljena pubika

-Uvijerenje adolescenata da su oni u centru paznje drugih, i drze do toga kao da su na pozornici.
Postaju iznimno svijesni samih sebe i često kako bi izbjegli neugodnost idu u krajnost.

13. Lična bajka

Razvijaju napuhnuto misljenje o svojoj vaznosti. Počinju se osjecati kao da su posebni i jedinstveni.
12. EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

1. Eriksonova teorija

-Erikson je psiholoski konflikt adolescencije nazvao identitet nasuprot zbunjenosti. Mladi ljudi koji
ulaze u adolecenciju sa slabijim osjecajem povjerenja imaju poteskoca u nalazenju ideala u koje će
vjerovati. Oni sa slabom autonomijom ili incijativnom ne angaziraju se u aktivnom istrazivanju koje je
potrebno kako bi se izabralo između alternativa. Onima kojima nedostaje osjecaj produktivnosti ne
uspjevaju odabrati zanimanje koje odgovara njigovim interesima i sposobnostima. Presispitivanje
vrijednosti planova i prioriteta nuzno je za zreli identitet.

Erikson je opisao negativni ishod adolescencije kao konfuziju identiteta. Neki mladi ljudi izgledaju
plitki i neusmjereni bilo zbog tofa sto nisu uspjesno razrijesili ranije konflikte ili zato sto im drustvo
ograničava izbore na one koji ne odgovaraju njihovim sposobnostima i zeljama. Zbog toga oni nisu
spremni na psiholoske izazove odrasle osobe

2. 4 statusa identiteta

- Postignuti identitet , Moratorij , Preuzeti ili zaključni identitet, difuzija identiteta.

-Postignuti identitet- Osobe koje su postigle identitet nakon sto su ispitale razlicite alternative
obavezale su se jasno formuliranom skupu vrijednosti i ciljeva koje su same odabrale. One imaju
osjecaj psihičke dobrobiti, kontinuitet vlastitog ja tokom vremena i znaju gdje idu.

-Moratorij -Moratorij znaci obrazac odgadjanja ili zadrzavanja. Te se sobe jos nisu konacno nečemu
obavezale. One su u procesu istrazivanja prikupljanja informacija i ispprobavanja aktivnosti s coljem
da nađu vrijednosti iciljeve kojima će se u zivotu voditi.

-Preuzeti ili zaključni identitet- Osobe sa pruzetim identitetom obavezale su se nekim vrijednostima i
ciljevima, a da prije nisu istražile alternative. Oni prihvataju vec gotov identitet koji su drugi izabrali.

Difuzija identiteta- Osobe sa difuzijom idetiteta nemaju jasan smijer. Nisu se obavezale vrijednostima
i ciljevima. Niti ih aktivno pokusavaju postići. One nikada nisu istražile moguce alternative ili su drzale
da im je to zadatak koji je previse prijeteći ili pretezak.

3. Piagetova teorija moralnog razvoja

-Piaget je smatrao da se djeca krecu kroz dva siroka stadija moralnog shvatanja- Heteromna
moralnosti i autonomna moralnost.

Heteromna moralnost krece se od 5-10. Godine zivota. Heteromno znaci- pod autoritetom drugih.
Djeca koja su u ovom stadiju vide pravila kao zadana od strane autoriteta kao nesto nepromjenjivo i
zahtjeva strogo postovanje. Prilikom procjenjivanja koliko je neko djelo lose ona se usredotoce na
iskode a ne na namjeru da se nekom naudi

-Autonomna moralnost- djeca oko 10. Godine prelaze u stadij autonomne moralnosti, vise ne gledaju
na pravila kao nesto nrepromjenjivo, vec ih vide kao drustveno odgovorna nacela koja se po potrebi
mogu mijenjati. Prilikom stvaranja i mjenjanja pravila starija djeca i adoescenti kao mjerilo koriste
standard pravednosti koji se naziva idealnim reciprotetom.

4. Kohlbergovo prosirenje

Piagetov rad je zamjenila Kolhbergova teorija koja drzi kakoo se moralni razvoj nastavlja i nako
djetinjstva, sve do adolescencije i odrasle dobi i ima 6 faza.

5. Pretkonvencionalna razina

-Moral je kontroliran izvana, djeca prihvataju pravila od osoba sa autoritetom, a postupke

procjenjuju po njihovim posljedicama. Ponasanje koje rezultiraju kaznom smatraju se losima, a ona
koja dovode do nagrada dobrima.

1. Stadij- orjentacija prema kazni i poslusnosti

Djeci u ovom stadiju tesko je razmatrati dva gledista u moralnim diemama. Zato ona zanemaruju
namjere ljudi, a temelj za moralno ponasanje im postaje prvenstveno strah od autoriteta i
izbjegavanja kazne.

2. Stadij- orjentacija prema instrumentalnoj svrsi-

djeca postaju svijesna da ljudi u moralnoj dilemi mogu imati razlicite pesperktive. Oni vide kako
pravedni postupci prolaze iz vlastitog ineresa

6. Konvencionalna razina

Pojedinci nastavljaju smatrati da je vazno konformirati se s drustvenim pravilima no ne iz vlastitog

iteresa

3. Stadij- Orjentacija dobrog djecaka ili dobre djevojcice iili moral interpersonalne suradnje.

Pojedinci koji su u ovom stadiju zele bivajuci dobrom osobom povjeriljivom lojalnom postovanom
zadrzati naklonost prijatelja i rodbine.
4. Stadij- Orjentacija prema odrzavanju drustvenog poretka.

U ovom stadijuj pojedinac uzima u obzir siru perspektivu, perspektivu drutvenih zakona. Pravila se
maraju ravnompravno primjenjivati na sve i svaki clan drustva ima osbnu duznost pridzavati se istih.
Osobe ovog stadija vjeruju da se zakon ne smije krsiti ni pod koju cijenu.

7. Postkoncencionalna razina ili razina nacela

- Pojedinci u ovom nacelu nadrastaju neupitnu podrsku zakona i pravila svoga drustva.

5. Stadij-Orjentacija prema drustvnom ugovoru.

U ovom stadiju pojedinci na zakone i pravila gledaju kao na fleksibilne instrumente za unapredjenje
ljudskih potreba

6. Stadij –Orjentacija prema univerzalnim etičkim načelima.

U ovom najvisem stadiju, pravedna akcija se definira na temelju samoizabranih etičkij načela svijeti
koja vrijede za sav ljudski rod , bez obzira na zakon i drustveni poredak.

8. Kognitivne razlike u adolescenciji

Djevojcice postizu u skoli vise rezultate na testovima postignuca iz citanja i pisanja, kao i na testovima
opcih verbalnih sposobniosti.
Djecaci postizu bolje rezultate u matematici, osobito na testovima asptraktnog rezoniranja
prvenstveno slozenijih problema s rijecima i geometriji.

13. Tijelesni i kognitivni razvoj u odrasloj dobi

1. Bilosko starenje

Biolosko starenje je kombinirani rezultat mnostva uzroka, od kojih neki djeluju na razini DNK , drugi
na razini stanica, a treci na razini tkiva, organa i cijelog organizma. Kada u tinejdzerskoj dobi i
dvadesetim godinama tjelesne strukture dosegnu svoj vrhunac kapaiteta i djelotvornoosti zapocinje
biolosko starenje.

2. Post-formalno misljenje

Je kognitivni razvoj koji se javlja nekon razvoja piagetovog formalnog misljenja

3. Schaieva teorija

S promjenom situacija u odrasloj dobi mjenjaju se i ciljevi mentalne aktivnosti , koji se odmicu od
sticanja znanja prema upotrebi znanja na slozenije načine. Rezultat toga je stadij sticanja stadij
postignuca stadij odgovornosti i izvrsavanja i reintegrativni stadij.

1. Stadij sticanja- Djetinjstvo ili adolescencija- Prva dva desetjeca su uglavnom posvećena sticanju
znanja.

2. Stadij postignuća- Rana odrasla dob- U ranoj odrasloj dobi ljudi moraju svoje vjestine prilagoditi
situacijama. Manje s eusmjeravaju na sticanje znanja, a vise na njihovu primjenu u svakodnevnom
zivotu.

3.Stadij odgovornosti- srednja odrasla dob- kad ljudi dobro uspostave obiteljski i radni zivot pojavjulje
se prosirivanje odgovornosti na druge osobe, kako na posli tako i u zajeednici kod kuce. Najrazvijeniji
oblik ove vrste misljenja naziva se izvrsni stadij i karakteristično je za osobe cije su obaveze postale
jako slozene.

4. Reintegrativni stadij – kasna odrasla dob- Kada ljjudi odu u mirnovinu oni ponovo istrazuju i
integriraju svije interese stavove i vrijednosti i koriste ih kao vodilju za maksimiliziranje kvalitete svog
zivota.

4. Perryeva teorija

Dualističko misljenje- informacije vrijednosti i autoritete dijele na one koje su tačne i one koje su
netačne i na one koju su dobre i koje su lose i na mi i oni.

Relativističko misljenje- Fleksibilnije tolerantnije i realističnije, svijest o postojanju nekoliko različitih

istina.

5. Izbor zanimanja (profesionalno interesovanje)

Mladi ljudi se krecu kroz nekoliko stadija profesionalnog interesa:

1. Razdoblje mastanja (rano i srednje djetinjstvo)

Njihove su preferencije ugavnom pod utjecajem onog sto im je poznato, glamurozno, uzbudljivo i
imaju malo veze s odlukom koju će naposljetku donjeti.

2. Provizorno razdoblje (rana i srednja adolescenciija)

Oni vrednuju opcije za zanimanje na osnovu njihovih interesa. Kasnije kada postanu svijesno osobnih
i edukacijskih zahtjeva za različita zanimanja u obzir uzimaju svoje sposobnosti i vrijednosti.

3. Realistično razdoblje (Kasna adolescencija i rana odrasla dob)

Mladi ljudi počinju suzavati svoje opcije. Prikupljaju vise informacija o mogućnostima koje odgovaraju
njihovim osobnim značajkama . Potom ulaze u zavrsni stadij kristalizacije, u kojoj se usredočavaju na
opću kategoriju zanimanja.

14. EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI

1. Psiholoski konflikt rane odrasle dobi naziva se prisnost nasuprot otuđenosti i odrzava se u mislima i
osjecanjima mlade odrasle osobe o tome kako se trajno obavezati prisnom partneru.
Siguran osjecaj prisutnosi očituje s ei u drugim bliksim odnosima. U prijateljskim poslovnim vezama. I
ako uzivaju u prisutnosti duge osobe ugodno se osjecaju kada su sami. Ljudi sa osjecanjem
otuđenosti okljevaju u uspostavljanju bliskih odnosa jer se boje gubitka vlatitog identiteta. Skloni su
natjecanju a ne suradnji, ne prihvataju razlike, lako se osjecaju ugrozenim kada im se drugi previse
priblize . Erikkson se vjerovao kako s euspjesno razrijesenje krize prisnost nasuprot otuđenosti
pojedinca priprema za stadij srednje odrasle dobi koji je usmjeren na generativnost- briga o novim
generacijama i pomaganju unapredjivanja drustva

2. Levinson

Promatrao je razvoj kao slijed kvalitativno različitih era. Svaka era započinje prelaznim razdobljem
koje traje oko 5 godina i koje zakljucuje predhodnu eru i priprema osobu za sljedecu. Između
prelaznih razdoblja ljudi se nalaze u stabilnim razdobljima, traju oko 5-7 godina. Ključni pojam
Levinsonove teorije je zivotna struktura. Predstavlja temeljnu organizaciju zivota neke osobe koja se
sastoji od odnosa sa značajnim drugima- grupama instutucijama pojedincima.

3. Socijalni sat

-Kulturno odredjeni vremenski raspored glevnih zivotih dogadjaja

4. Oprirujuća privrzenost

Odrasle osobe sa opirujućim obrascem privrzenosti brze su u izrazavanju ljutnje i straha a informacije
o sebi otkrivaju u neprikladno vrijeme

5. Mitovi o braku

Tokom prve godine zadovoljstvo braka raste

Najbolji pojedinacni prediktor zadovoljstva brakom je kvalitetan spolni zivot partnera
Ako me moj supruznik voli on-ona ce instiktivno znati sta meni treba da bi bio- bila sretna
Bez obzira na moje ponasanje moj supruznik bi me trebao-trebala voljeti

6. Kohabitacija

Je zivotni stil nevjencanih parova koji imaju intimnu, spolnu vezu i zajednicki zivot.
Nekima kohabitacija znaci priprema za brak- vrijeme u kojem se veza testira i navikava s ena
zajendički zivot. Za neke je to alternativa braka

7. Usamljenost

Odrasle osobe se mogu osjecati usamljeno jer nemaju prisnog partnera ili prijatljesvo. Ove osobe
sebe i druge vrednuju negativnije, mogu bitit socijalno neosjetljivi.

15. TJELESNI I KOGNITIVNI RAZVOJ U SREDNJOJ I ODRASLOJ DOBI

1. Optimizam

- Nasa sposbnost da se suocimo sa neizbijeznim promjenama u zivotu djelimice ovisi i o snazi ličnosti.
Grupa od tri kvalitete ličnosti –kontrola posvećenost i izazov naziva se čvrstoća.
Čvrstoća utiče na stupanj u kojem ljudi procjenjuju strene situacije kao one kojima se moze upravljati,
koje su zanimljive. Te pozitivne procjene predvidjaju zdravstveno korisna ponasanja. Za osobe
izrazene cvrstoće vjerovatnije je će se koristiti na aktivne na problem usmjerene strategije
součavanja u situacijama koje mogu kontrolirati

2. Kristalizirana inteligencija

-Odnosi se na vjestine koje se zanivaju na akumuliranom znanju i iskustvu, dobrom prosudjivanju i

dobroj socijalnoj vjestini. Zajedno te vjestine predstavljaju sposobnosti koje su stečene. Raste tokom
srednje odrasle dobi počin je opadati u dvadesetima

16. EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ U SREDNJOOJ ODRASLOJ DOBI

1. Kriza srednjih godina

- Velike su individualne razlike u reakcijama na srednjovječnost. Smo manji dio populacije dozivljava
krizu srednjih godina., u kojoj intenzivne dvojbe i untrasnja previranja dovode do toga da ljudi
poduzimaju drastične promjene u svom zivotu i karijeri. Kod muskaraca se to dogadja u ranim
cetrdesetim, a kod zena u kasnim cetrdesetim i pedesetim . Ovo razdoblje karakterise ostri prekid i
uznemirenost , mogucnost razvoda. Srednjovjecnost ce ekad dozivljava kao olaksanje a ne kao kriza.
Za one koje su u krizi tipično je da su u ranoj odrasloj dobi njihove mogućnosti ostvarenja potreba i
coljeva bile ograničene.
2. Strategija suocavanja sa stesom

-Poboljsana sposobnost spoznavanja dobrih strana i slabosti i njihovo mijesanje u organiziranu sliku
dovodi do dobre strategije suocavanja. Sa strategijom suocavanja srednovjecne osobe razvijaju vecu
vjeru u svoje sposobnosti nosenja sa zivotnim problemima.

3. Negativne posljedice razvoda

Razvoj je traumaticno vrijeme koje ima psiholosku cijeu ali je i vrijme za rast. Vise se razvode oni ljjudi
koji iza sebe vec imaju jedan brak nego oni ljudi koji do sada ulaze u taj proces prvi put. Neki ljudi
radije biraju razdvajanje nego razvod, jer proces rastave puno kosta. U jednom istazivanju zene su
spomenule da najsesce dolazi do komunikacijskih problema, upotrebom opojnih sredstava od strane
muza kao i tjelesno i verbalno zlostavljanje. Zene koje prebrode razvod su tolerantnije lakse se nose
sa nesigurnoscu.

17. TJELESNI I KOGNITIVNI RAZVOJ U KASNOJ ODRASLOJ DOBI

1. Primarno i sekundarno starenje

Primarno- genetski uzrokovanje propadanje koje pogadja sve pripadnike nase vrste i dogadja se i
onda kada je cjelokupno zdravlje dobro
Sekundarno- propadanje zbog nasljednih manjkavosti i negativnih utjecaja i okoline poput lose
prehrane bolesti upotrebe droga.

2. Demencija

Odnosi se na niz poremećaja koji s epojavljuu gotovo iskljucivo u staroj dobi i kod kojih su mnogi
aspekti misljenja i ponasanja toliko osteceni da to narusava svakodnevne aktivnosti.

3. Alzhajmer

strukturalna i hemisja ostecenja mozgapraćena gubitkom mnogih aspekata misljenja i ponasanja.

4. Mudrost

Mudrost ukljucuje veliko praktično znanje , sposobnosti promisljanja i primjene tog znanja a nacin da
se život ucini podnosljivim i vrednijim, emocijonalnu zrelost.
5 sastavnica mudrosti:

-Znanje o temeljnim pitanjima zivota, ukljucujuci ljudsku prirodu socijalne odnose i emocije
- Učinkovite strategije o primjeni tog znanja
- stav o ljudima koji uzimaju u obzir visestruke izazove
-Brigu o temeljnim ljudskim vrijednostima
-Svijest o nesigurnostima i upravljanje njima

18. EMOCIJONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ U KASNOJ ODRASLOJ DOBI

1. Zlostavljanje starijih

-Tjelesno zlostavljanje
tjelesno zanemarivanje
finanskisko zanemarivanje-
Psihičko zlostavljanje