PSIHIČKI RAZVOJ U

ADOLESCENCIJI

Adolescencija je razdoblje
tranzicije iz djetinjstva u odraslu dob.
Započinje pubertetom, ali
njezin završetak nije jasno
određen.

1/9/2017 2
1/9/2017 1

 lat. adolescere = rasti prema zrelosti

 počinje između 11 i 13 god. i traje sve do 18-20 god. Adolescencija za većinu mladih
nije doba bure i nemira ali je
 današnja generacija adolescenata najbrojnija u
razdoblje velikih i brzih
povijesti čovječanstva – polovica opće populacije < promjena na tjelesnom,
25 godina! kognitivnom, emocionalno-
 razvoj mozga još nije završen! psihičkom i socijalnom
planu.

1/9/2017 3 1/9/2017 4

Kako izaci na kraj s odraslima? 1

 TJELESNI RAST I RAZVOJ PUBERTET

 Djevojke tjelesno sazrijevaju brže - višeg su rasta od  Pubertet je razdoblje naglog sazrijevanja
dječaka između 11 i 13 godina.
koje uključuje hormonalne i tjelesne
 Oko 15 godine dečki naglo rastu i prestižu ih.
promjene
 Djevojke dosižu vrhunac rasta sa 17 godina, a
mladići s 21 godinom.  pojavljuje se između 9. i 16. godine (ranije
 Često izgledaju nezgrapno - noge i ruke duže od kod djevojčica, u prosjeku 2 godine)
trupa, jer trup raste sporije.
 tjelesne promjene prate i psihičke promjene
 Uočljiv je brz rast kostiju lica - imaju grublje crte, kod
mladića se šire usta, nos i brada su izraženiji.

1/9/2017 5 1/9/2017 6

ODNOS TJELESNOG I
PSIHIČKOG RAZVOJA
MOTORIČKI RAZVOJ

 Tipična zaokupljenost vlastitim izgledom. GRUBA MOTORIKA -Usavršava se

 Česti su osjećaji srama, nesigurnost, mijenja koordinacija, snaga i brzina pokreta
se predodžba o tijelu, sve ih to brine.
 Težina i visina – zabrinuti, misle da su
previsoki ili preniski, premršavi ili predebeli, FINA MOTORIKA - Usavršava se
drže dijete i sl. koordinacija finih motoričkih
 Ranije sazreli dječaci pokazuju bolju
socijalnu prilagodbu, prihvaćeniji su, sigurniji pokreta
u sebe.
 Kasnije sazreli često nesigurni i zabrinuti KASNA ADOLESCENCIJA –vrhunac
zbog vlastite socijalne prihvaćenosti, žele
svratiti pažnju na sebe da bi se potvrdili i sl. 7 motoričkog razvoja
1/9/2017 1/9/2017 8

Kako izaci na kraj s odraslima? 2

 Spolne razlike u motorici KOGNITIVNI RAZVOJ

 Dečki su napredniji u motoričkom razvoju - Promjene u mišljenju i rezoniranju:

imaju veće mišiće i više mišićnog tkiva.
Formalne operacije (Piaget)
 Dečki dobivaju više poticaja za vježbu od
djevojaka. – logičko apstraktno mišljenje -
 Tjelesni i motorički napredak ovisi o vježbi, a rezoniraju kao i odrasle osobe
vježba o: – hipotetsko-deduktivno mišljenje
- motivaciji,
– eksplanatorno mišljenje
- socijalnim očekivanjima
- prilikama. – egocentrično (maštanje)

1/9/2017 9 1/9/2017 10

Posljedice apstraktnog mišljenja

 Svadljivost
 Samosvjesnost i usmjerenost na sebe
 Idealizam i kritičnost
 Planiranje i donošenje odluka

Piagetov problem s njihalom

1/9/2017 11 1/9/2017 12

Kako izaci na kraj s odraslima? 3

 Teorije ličnosti – adolescencija RAZVOJ LIČNOSTI
OBLIKOVANJE IDENTITETA:
PSIHOSEKSUALNA TEORIJA – teže određivanju svoga “ja”
– Genitalno razdoblje (12 – 18 god.) – kakva osoba želim biti?
– Završava biološkim sazrijevanjem, razrješuje se – koje su moje vrijednosti, smjer koji
Edipov/ Elektrin kompleks sam odlučio slijediti u životu
– kako želim da me drugi vide?
PSIHOSOCIJALNA TEORIJA
– idealno ja – uzori!
– Identitet nasuprot Zbunjenosti (12 – 19 god.)
– Tko sam ja? Koji je moj cilj u životu? Pokušaj
integriranja različitih uloga i iskustava
1/9/2017 13 1/9/2017 14

MOGUĆI ISHODI RAZVOJA

Središnja zadaća adolescencije IDENTITETA
je razvoj identiteta
KRIZA
 u tom razdoblju dolazi do razvoja
pozitivnog samopoštovanja, nezavisnosti i
DA NE
socijalne odgovornosti, uživanja u radu i
sposobnosti donošenja zrele odluke
RJEŠAVANJE

postignut osobni preuzimanje

DA

 većina adolescenata u tome uspijeva identitet identiteta drugih

KRIZE

 Uz razvoj identiteta blisko je vezan pojam moratorij/

krize
NE

raspršeni identitet odgađanje razvoja

identiteta

Kako izaci na kraj s odraslima? 4

 Socijalizacija u obitelji: stilovi roditeljstva
SOCIJALNI RAZVOJ
 istraživanja pokazuju da su djeca do 10 godina pod znatno
većim utjecajem roditelja, a nakon 10-te godine postaje
važniji ujtecaj vršnjaka
 Socijalizacija u grupi vršnjaka:
– žele biti što sličniji prijateljima
– konformnost grupi
– žele biti što popularniji
– žele biti neovisni od roditelja
– ljubavne veze adolescenata
1/9/2017 17 1/9/2017 18

STIL ODGOJA OSOBINE DJETETA Socijalizacija u obitelji: načini i učinci

Autoritarni · Nezadovoljno · Povučeno · Nesigurno roditeljskog odgoja
· Brine kako će udovoljiti roditelju, a ne kako će riješiti
problem
· Djevojčicama nedostaje motivacija za postignućem Učinci 3 načina roditeljskog odgoja
Dječaci su agresivni

Popustljivi · Obično dobro raspoloženo Demokratični

(Permisivni) · Nema osjećaja odgovornosti · Nezrelo
· Ima slabu samokontrolu
· Nesigurno
· Razmaženo · Agresivno kad ne dobije što hoće Autoritarni

Nezainteresiran · Promjenjivog raspoloženja

(Ravnodušni) · Nema kontrolu nad svojim ponašanjem
· Ne zanima ga škola Permisivni
· Sklono uzimanju droge, alkohola ili delinkvenciji

Autoritativni · Samopouzdano
(Demokratski) · Ima visoko samopoštovanje
· Sigurno u sebe
Kontrola Zrelost Komunikacija Odgoj
· Spremno prihvatiti rizik
1/9/2017 · Ima visoku potrebu za postignućem 19 1/9/2017 20
· Ima dobru samokontrolu

Kako izaci na kraj s odraslima? 5

 NAJČEŠĆI UZROCI SUKOBA
S RODITELJIMA:
 različite vrijednosti i životni ciljevi
 škola i ocjene
 izlasci
 pospremanje kuće
 kršenje pravila
 svađe s braćom i sestrama
 izgled
 djevojke su više izložene pritiscima roditelja
nego mladići
 prijatelji
1/9/2017 21 1/9/2017 22

ŠTO ADOLESCENTI ZAMJERAJU ŠTO ADOLESCENTI ZAMJERAJU

ČLANOVIMA OBITELJI? ČLANOVIMA OBITELJI?

 Roditeljima: Kućnim običajima:

– nesavršenost: izgled, način govora,
ponašanje za stolom, uzajamni odnos,
ograničenja koja im postavljaju
 Braći i sestrama:
– izgled, dotjerivanje, način govora, ponašanje
za stolom, prijatelji mlađe braće i sestara
 Djedovima i bakama:
– dotjerivanje, odjeća, način govora,
staromodne ideje i vrijednosti, ponašanje za
stolom, vjerska uvjerenja, prigovaranje
1/9/2017
– obroci i priprema hrane, vrijeme obroka,
neučinkovitost mame, zahtjevi da djeca
preuzmu svoj dio posla, vjerski zahtjevi
Izgledu kuće:
– žele preurediti kuću, preseliti u novu, žele
razmjestiti namještaj, nabaviti novi te kupiti
razne kućanske aparate.
23 1/9/2017 24

Kako izaci na kraj s odraslima? 6

 KAKO ČLANOVI OBITELJI
PRIMAJU ZAMJERKE?
 Roditelji:
– povrijeđeni su neprestanim zamjerkama
adolescenta
 Adolescenti:
– kritika umanjuje njihovo «ja» i njihovu
sigurnost
– imaju osjećaj da ih nitko ne razumije ni ne voli
 Djedovi i bake:
– vrijeđa ih «drskost» mladih ljudi
– osjećaju se povrijeđeno i ogorčeno
1/9/2017 25 1/9/2017 26

EMOCIONALNI RAZVOJ
 svi adolescenti prolaze kroz uspone i padove
svog raspoloženja i osjećaja prema samima
sebi
 neki adolescenti prolaze kroz značajne krize
pune “oluja” i stresa, a neki relativno
jednostavno prijeđu iz adolescencije u odraslu
dob
 potrebno je vrijeme da adolescent razriješi krizu
identiteta
EMOCIONALNI RAZVOJ
Strahovi u doba adolescencije (Vulić-Prtorić, 2002)
Rezultati pokazuju da preko 58% djece i adolescenata
doživljava strahove, njih 12% iznimno često. Djevojčice
općenito imaju veći broj strahova i strahuju u većoj mjeri od
dječaka.
 strah od tjelesnih povreda
 strahovi vezani za tjelesni izgled i osobnu kompetentnost
 strah od medicinskih intervencija
 strah od socijalne neprihvaćenosti (podsmjeh, odbacivanje
od grupe)
 strah od javnih nastupa
 strah od rata i nasilja

1/9/2017 27 1/9/2017 28

Kako izaci na kraj s odraslima? 7

 Slika 1. Učestalost pojedinih skupina strahova među
srednjoškolcima (N=1306) s obzirom na spol (Vulić-Prtorić, 2012) Stres
SREDNJA ŠKOLA djevojčice
IZVORI STRESA NEKI SIMPTOMI STRESA
dječaci

 Školski zadaci – Hladne ili vlažne ruke i

od vremenskih nepogoda
 Mijenjanje škole/ mjesta stopala
od specifičnih prostora
boravka – Prekomjerno znojenje
od mraka

od ljudi i imaginarnih bića

 Preveliki broj aktivnosti – Ubrzan rad srca i
 Prekomjerna očekivanja ili disanja
strahovi

od životinja

od smrti problemi s vršnjacima – Bolovi u trbuhu ili

od gubitka dragih osoba
 Negativne misli i osjećaji glavi
od škole
vezani uz tijelo i sliku o sebi – Razdražljivost
od bolesti i tjelesne povrede
 Obiteljske okolnosti (razvod,
od neizvjesnosti
bolest, financije)
0 2 4 6 8 10 12 14 16
postotak učenika koji taj strah doživljavaju

1/9/2017 29 1/9/2017 300

Savladavanje stresa
Problemi ponašanja u
adolescenciji
• Redovito vježbanje i prehrana
Maloljetnička delinkvencija
• Izbjegavanje kave u većoj mjeri jer pojačava napetost – manji broja adolescenata su počinitelji težih kaznenih djela
• Izbjegavanje cigareta, alkohola i droga – oni koji imaju ozbiljne poteškoće, koje su najčešće posljedica
destruktivnih i nasilnih obrazaca u obitelji i nedosljednog ili
• Vježbanje situacija koje uzrokuju stres
nedovoljnog roditeljskog vođenja
• Izbjegavanje negativnih misli o samom sebi
• Zadovoljiti se dobro obavljenim poslom, a ne težiti Ovisnosti – nikotin, alkohol, droge
savršenstvu
• Odmoriti se od stresne situacije uz aktivnosti kao što su Trudnoća
slušanje muzike, crtanje, pisanje, razgovor s prijateljem ili
bavljenje kućnim ljubimcem
Bježanje od kuće
• Druženje s prijateljima koji mogu pomoći na pozitivan Samoubojstvo
način
– osjećaj beznadnosti, pokušava samoubojstvo – visoko povezano s
1/9/2017 31 depresijom
1/9/2017 adolescenata koja je često nezamijećena 32

Kako izaci na kraj s odraslima? 8

 Zdravstvena pitanja u adolescenciji
(Berk, 2008)
 Prehrambene potrebe
 Poremećaji prehrane
 Spolna aktivnost i spolno prenosive bolesti
 Trudnoća i roditeljstvo u adolescenciji
 Uporaba i zlouporaba sredstava ovisnosti
PSIHOLOŠKI VIDOVI ZDRAVSTVENE
NJEGE ADOLESCENTA
Tipične reakcije adolescenta na stres:
 važno im je kognitivno savladavanje situacije
 kontrola i odgovornost za vlastiti život
 konfromizam (želi biti u svemu kao i vršnjaci)
 intenzivna motorička aktivnost
 mogućnost utočišta u maštanju.

1/9/2017 33 1/9/2017 34

Načini ublažavanja stresa

u hospitaliziranog adolescenta
 pružiti informacije i protumačiti situaciju
 pomoći u sagledavanju emocionalnih doživljaja
 podržati sličnost s vršnjacima, ali ukazati na vrijedne razlike
(posebno kod invalida)
 zajednički planirati i pomoći u donošenju odluka
 kroz maštu poticati kreativne planove suočavanja sa stresom
 poticati motoričku aktivnost (koliko se može) radi opuštanja
 pozornost na znakove sklonosti ka samoubojstvu:
agresija, umor, glavobolje, droge, alkohol, izjave "bilo bi bolje
da me nema, i tako me više neće biti", nagle promjene
ponašanja, oproštajna pisma itd.- popričati i upozoriti
stručniju osobu.
1/9/2017 35

Kako izaci na kraj s odraslima? 9