Professional Documents
Culture Documents
17 - Spojevi I Veze
17 - Spojevi I Veze
VEZE I SPOJEVI
1. UVOD
2. OSNOVE PRORAČUNA SPOJEVA
3. TLAČNE VEZE
4. POSMIČNE VEZE
5. OSTALI SPOJEVI
6. SPECIFIČNI SPOJEVI SKELETNIH OKVIRA
7. PATENTIRANI SPOJEVI
UVOD
Projektiranje i konstruiranje veza i spojeva najvažniji je dio u
razmatranju betonskih elemenata.
Njihova namjena je prenositi sile između konstrukcijskih
dijelova i / ili osigurati stabilnost i nosivost.
Postoji nekoliko različitih načina ostvarenja zadovoljavajućeg
spoja, npr.vijcima, zavarivanjem, ili injektiranjem, ali ovisno
koja metoda je izabrana, ona mora biti jednostavna te mora
dati jednoznačne upute radnicima na gradilištu.
Osim što veze moraju biti projektiranje da se odupru
opterećenjima, koja se mogu relativno jednostavno
predvidjeti i izračunati, moraju biti zadovoljavajući u slučaju
neočekivanih opterećenja uslijed požara, udara, eksplozija,
slijeganja itd
UVOD
Definicija spoja je djelovanje sila (naprezanja, posmika, tlaka) i / ili
momenata (savijanja, torzije) kroz montažno sastavljanje jednog ili više
sučelja. Projektiranje spojeva je zbog toga funkcija oba konstrukcijska
elementa i veze među njima
VRSTE SPOJEVA
1. tlačni
2. vlačni
3. posmični
4. ostali
1.TLAČNI SPOJ
deformacija tlačnog
spoja također ovisi o
vrsti i broju kontaktnih
površina između različitih materijala
2.VLAČNI SPOJ
1
R jd R (f cd , f yd , Rd1 )
dn
OSNOVE PRORAČUNA SPOJEVA
srednja vrijednost, karakteristična i računska otpornost se razlikuju, slično
kao kod postavki parametara čvrstoće fmm, fmk i fmd
Karakteristična otpornost Rk podudara se sa 5%-tnom fraktilom rezultata
ispitivanja, uz pretpostavku normalne distribucije
Rk,m = Rm,m (1 – 1,64 abs R )
R – koeficijent varijacije rezultata ispitivanja
f ck f yk
Rk Rm ( , )(1 1,64abs R )
1 1,64 c 1 1,64 s
Putevi sila i devijacija u spojevima: a) greda na konzoli b) spoj stupa c) posmični klin
TLAČNE VEZE
1. Suhi ležaj ili predgotovljeni – predgotovljeni
ili predgotovljeni - na mjestu betonirani;
4. Elastomerni ili mekani ležaj od neoprenske gume ili slično ležajno postolje;
Tipovi ležajeva
TLAČNE VEZE
Ležajevi od čistog betona mogu biti upotrebljeni tamo gdje je
ležaj jednoliko raspoređen i gdje je malo naprezanje u ležaju,
karakteristično fb < 0.2 fm do 0.3 fm.
Armatura nije potrebna čak i ondje gdje je dodana
horizontalna sila H, osim ako je ležajno područje manje od
oko 12 000 mm2, kada je preporučeno po PCI Design
Hanbook 1 da bude upotrebljen nominalni poprečni čelik As
= H/0.95fy.
Minimalna dimenzija ležaja je 50 mm. Čisti beton također
odgovara primjeru šuplje podne jezgre gdje je postavljena
armatura samo u jednom smjeru.
Važnost provjere tih udaljenosti ilustrirana je slikom
TLAČNE VEZE
SPOJENI MATERIJALI
Čelik na beton 0.4
Beton na beton ( oboje 0.7
očvrsnuli ) 1.0
Beton na očvrsli beton 1.4
Monolitni beton
PRIMJER
Detalji uz primjer
LEŽAJNO POSTOLJE
Ležajna postolja koriste se za raspodjelu koncentriranih opterećenja i dopuštaju
ograničeno horizontalno pomicanje i rotaciju.
Također sprečavaju direktni kontakt beton – beton koji može dovesti do neuglednih
krhotina i smanjenja efektivnog pokrova armature – od kojih oba zahtjevaju neke
potrebne radove popravaka. Njihova upotreba nije toliko raširena kao što nas
tehnička literatura uvjerava, gdje se upotrebljavaju samo ondje gdje suhi ili mokri
ležajevi (na mort) nisu praktični. Njihova najvažnija upotreba je za oslanjanje
stropnih ploča i greda velikih raspona gdje na krajevima mogu biti veliki zaokreti,
uobičajeno 0,02-0,03 radijana.
Karakteristična veličina je 150 x 150 mm . Dužina ( ili širina ) podloge mora biti 5 puta
njene debljine, koja ne smije biti manja od 6 mm za stropne jedinice i 10 mm za
grede i rogove.
TLAČNE VEZE
Ležajno postolje može se proizvesti od tvrde prirodne gume, sintetičke gume, kao
neopren (ponekad se naziva kloropren), olova, čelika ili filca. Spregnute sendvič
podloge armirane tankom čeličnom pločom ili proizvoljno orijentiranim vlaknima
uspješno se koriste u nekim situacijama veće opterećenosti. Tvrdoća gume i odtuda
njezina sposobnost za bočnu deformaciju pod normalnim naprezanjima, data je
mjerenjem Potpornja A između 40 i 70. Granična tlačna čvrstoča za gume je uzeta
kao 7-10 N/mm2, iako neki materijali podnose veće naprezanje – kada su dostupni
podaci proizvodnog testiranja. Naprezanja od stalnog opterećenja vlastitom težinom
ne smiju prekoračiti 3,5 N/mm2. Tlačna granica deformacija uzeta je kao 0.15.
Youngov modul elastičnosti nije naveden jer su ti materijali nelinearni pri naprezanju
većem od 1 N/mm2. Projektni proračun izvodi se pri korisnom opterećenju. Za
granična stanja ne postoje podaci. Najvažnije karakteristike ponašanja prikazane su
na slici 8.13.
Sposobnost ležajnih postolja da se ponašaju zadovljavajuće ovisi o njihovoj
mogučnosti horizontalnog i poprečnog deformiranja. Bočno širenje spriječeno je u 2
smjera: (1) ili sučeljnim trenjem ili (2) unutarnjom vlačnom armaturom, kao što je na
slici 8.13b. Ograničenje trenjem ovisi o opterećenoj površini, koje je dano 'faktorom
oblika' S. Ako je ležajno postolje beskonačno dugo i dimenzija kontakta je b1, faktor
oblika je jednak S = b1/t, gdje je tstvarna debljina
TLAČNE VEZE
PRIMJER
TLAČNE VEZE
POSMIČNE VEZE
Posmične sile rijetko kada u spoju djeluju same. U većini slučejeva posmične sile se prenose kroz
betonski dio u kombinaciji s direktnim ili tlačnim savijanjem. Prijenos posmika nikad se ne
promatra u prisustvu vlačnog napona. Posmične veze pojavljuju se najčešće između 'panela'
znatno velikih površinskih ploha. U tom kontekstu, paneli označavaju podne elemente, kao u
slučaju horizontalnog membranskog djelovanja ili zidove, kao u slučaju posmika zidova. Prijenos
posmika često se događa između montažnih elemenata i na licu mjesta lijevane ispune, kao u
slučaju spregnutih podova i greda .
Prijenos posmika je kompleksan fenomen zbog njegovog oslanjanja na malu površinu
strukture, fizičkih i materijalnih svojstava, modula naprezanja i izvedbe. Projektanti su oprezni iz
dva razloga. Prvo, iako međudjelovanje posmičnih sila može biti dosta veliko, nekoliko metara
kvadratnih u nekim slučajevima, kritična sila prenosi vrlo malo dijelovanje, otprilike manje od 5
posto te površine, i manje od 1 ili 2 mm debljine. Hidratizacija cementne, upijanje slobodne vode
i čistoća sudarnih površina ima značajni utjecaj na prijenos posmičnih sila. Drugo, način sloma za
posmik je krt i ne može se elastično vratiti. Zbog tih razloga parcijalni faktori sigurnosti su prilično
veliki kao što prikazuju razlike između rezultata eksperimentalnih testiranja i vrijednosti u
pravilnicima.
Posmične sile među betonskim elementima mogu se prenositi po jednoj, ili više, od slijedećih
metoda:
1. Adhezijom i sprezanjem
2. Posmičnim trenjem
3. Posmičnim klinom
4. Djelovanjem moždanika
5. Mehaničkim napravama
POSMIČNE VEZE
POSMIČNA ADHEZIJA I SPREZANJE
Detalj
POSMIČNE VEZE
MOŽDANICI
Gdje su šipke armature, sidreni vijci, zavoji bez glave, itd., postavljeni kroz spoj,
posmične sile mogu se prenositi preko takozvanih "djelovanja moždanika"
šipaka. U kontekstu šipka je nazvana moždanikom.Obično gdje je ostvarena
posmična nosivost spoja, moždanik djeluje sam, utjecaj posmičnog trenja i
posmičnog klina je zanemaren.
"Moždanik" je izložen djelovanju posmične sile u betonu u koji je moždanmik
ugrađen, kao na slijedćoj slici. Slom se može dogoditi pri lokalnom raspucavanju
betona na čelu moždanika, koje može dovesti do povećanja savijanja kraka
ugrađenog moždanika , kao na slici. To može dovesti do plastičnog (=duktilnog)
otkazivanja uslijed savijanja u moždaniku – krt posmični slom je veoma rijedak
osim kada je razdjelna pukotina, w na slici 8.19b, održana vrlo malom vanjskim
stlačivanjem. Dužina ugrađivanja na bi smjela biti manja od 30 x promjer
moždanika ili 300 mm, uključujući kuke i šipke.
Razdjelna armatura, uobičajeno R8 petlje, postavljaju se oko moždanika za
povećanje otpornosti moždanika, iako pravilo u praksi ne uzima njegovo
djelovanje u slijedećoj jednadžbi. Posmična sposobnost moždanika opterećenog
sa eksentricitetom e ( w 0 na slici 8.19b ) je
POSMIČNE VEZE
V = m pw lw tw
gdje je pw čvrstoća zavara , uzeta kao 215 N/ mm2 za klasu E43 elektroda i mekih
čeličnih šipki, lw je stvarna dužina zavara –2tw, i tw je debljina vrata ( = veličina
zavara / ). Veličina zavara je obično između 3 i 6 mm za šipke do 25mm promjera.
POSMIČNE VEZE
Rješenje:
V = 1 x 0.95 x 201 x 0.5 x 250 x cos 20 x
cos 20 x 10-3 = 21.1 kN
V = 1 x 215 x (4/ ) x 2 x (60 – proizlazi 12)
x 10-3 = 58.4 kN
V = = 21.5 kN
Minimalna posmična otpornost V = 21.1 kN
POSMIČNE VEZE
Izraz „spojnica“ sastoji se od:
područja između spojenih montažnih jedinica,
Unutarnje sile u
horizontalnim spojnicama:
a) lačna sila koja kontrolira
otpornost spojnice,
b) sila smicanja mjerodavna za
otpornost spojnice
POSMIČNE SPOJNICE
Vertikalne sile u posmičnim spojnicama se prenose kroz ugrađeni beton u spojnici i
kroz križno ojačanje u spojnici. Tlačna sila N, koja djeluje okomito na ravninu
spojnice igra sličnu ulogu kao i ojačanje. Vlačna sila N u spojnici smanjuje njezinu
otpornost na smicanje. Možemo razlikovati dvije vrste posmičnih spojnica: ravne
spojnice s glatkim ili grubim površinama ,klinaste spojnice, razdijeljene ili
koncentrirane .
Vrste posmičnih
spojnica:
a) ravne
b) klinaste
razdijeljene
c) klinaste
koncentrirane
POSMIČNE SPOJNICE
Glatka površina odgovara površini betona dobivenoj nekom ravnom formom,
a gruba površina odgovara gornjoj površini, slobodno lijevanoj, bez poliranja.
Spojnice s jednim klinom ili manje na metar duljine spojnice smatraju se
spojnicama s koncentriranim klinovima. Tamo gdje se stropna ploča
preklapa s vertikalnim spojnicama, to se može smatrati koncentriranim
klinom.
Spojnice se također mogu definirati kao otvorene ili zatvorene
Razlika između ova dva tipa odnosi se na mogućnost, koju nude otvorene
spojnice, provjere da li je spojnica pravilno ispunjena svježim betonom.
Zbog njihovog poželjnijeg ponašanja u konstrukciji, kontinuirane klinaste
spojnice se obično koriste kao vertikalne spojnice u montažnim zidovima.
Ako je Akey ≤ 0,2 Aj, spojnica se smatra da je ravna, i to glatka.
Horizontalne spojnice u nosivim zidovima, koje se odnose na smicanje su
najčešće ravne. U onim slučajevima gdje u ovim spojnicama djeluju veće
sile smicanja, popraćene relativno malim tlačnim silama, preporučljivo je da
se koriste klinaste spojnice.
POSMIČNE SPOJNICE
U slučajevima gdje je otvor za vrata vrlo blizu vertikalne spojnice, otpornost
vertikalne spojnice treba računati uzimajući u obzir da samo dio spojnice
(duljina ljz) može nositi posmične i tlačne sile.
Izraz za poprečnu armaturu u posmičnim spojnicama (i za klinaste i za
ravne spojnice) je
A s f y d Nd
0,01
A j fcd
i za Nd ≤ 0,01 Aj fcd:
A s fy d
0,01
A j fcd
As, fyd - površina presjeka poprečne armature i računska čvrstoća čelika,
Nd - računska normalna sila (pozitivna ako je tlačna),
Aj, fcd - površina poprečnog presjeka duž spojnice i računska čvrstoća
gradilišnog betona.
POSMIČNE SPOJNICE
Vrsta spojnice β1 β2
razdjeln glavna
a armatura
armatura
ravna – glatka 0 0,6 0,5
ravna – gruba 0 0,9 0,7
klinasta 0,07 0,9 0,9
POSMIČNE SPOJNICE
POSMIČNE SPOJNICE
Vrsta spojnice β1 β3
razdjelna glavna
armatura armatura
ravna – glatka 0 0,5 0,4
ravna – gruba 0 0,75 0,6
klinasta 0,07 0,75 0,6
POSMIČNE SPOJNICE
Posmična krutost posmičnih spojnica
V
Posmična krutost Cj
A j u
gdje je Aj - površina uzdužnog odsječka spojnice,
u - zajednički pomak spojenih zidova.
uzdužni spojevi
3.UZDUŽNI SPOJEVI
između rubova predgotovljenih podnih dijelova i
greda (ili stupova) kada se oni protežu
paralelno s podom
glavna funkcija im je prenijeti
Detalji
PATENTIRANI SPOJEVI
Arena Zagreb
PATENTIRANI SPOJEVI
Postavljanje stupa
PATENTIRANI SPOJEVI
Spojen stup