Professional Documents
Culture Documents
1.2. Polozaj Skretnica U Planu I Profilu
1.2. Polozaj Skretnica U Planu I Profilu
- KOLOSEЧНA POSTROJEWA -
Dr Milo{ Ivi}
POLO@AJ SKRETNICA U PLANU I
PROFILU
Problem lokacije skretnica u planu mo`e se pojaviti u
slu~ajevima kad skretnice treba locirati na delu koloseka
koji se nalazi:
neposredno ispred, odnosno iza kolose~ne krivine prema
kojoj je usmeren po~etak, odnosno kraj skretnice ili
u samoj krivini.
Ako je potrebno izvr{iti odvajawe odvojnog koloseka od
pravog dela mati~nog koloseka koji se nalazi neposredno
ispred, odnosno iza krivine prema kojoj je usmeren
po~etak skretnice tako da su skretni~ka i kolose~na krivina
suprotnog smisla, tada izme|u po~etka skretnice i kraja
kolose~ne krivine, odnosno kraja prelazne krivine, treba da
bude me|uprava dovoqne du`ine radi obezbe|ewa pravilnog
i mirnog prelaza vozila kroz skretnicu na odvojni kolosek.
Veli~ina me|uprave jednaka je:
0 ,2 V max
- za normalne uslove
m
min 6 ( m ) - za izuzetne slu~ajeve
Me|uprava ispred
skretnice kada su
kolose~na i
skretni~ka
krivina suprotnog
smisla
Me|uprava ispred skretnice kada su kolose~na i
skretni~ka krivina istog smisla
a) sa me|upravom
b) bez me|uprave
Ako preko skretnice prolaze vozila samo niz jezi~ak, treba
da se umetne me|uprava m, ~ija je najmawa du`ina:
m
min 6 ( m ) - za izuzetne slu~ajeve
d e1
R2 c ctg
sin 2
Odvajawe koloseka u samoj krivini
c + m2
Tg =
c - za m2 = 0
Polo`aj skretnica u profilu
Kad se radi o polo`aju skretnica u profilu teorijski, one
smeju biti polo`ene na jednoobraznim nagibima svake
veli~ine. Taj nagib je iz prakti~nih razloga ograni~en na
imax= 10‰.
Skretnice ne smeju biti ni jednim svojim delom u
vertikalnoj krivini, niti na prelomu niveleta.
Izuzetak od ovoga ~ine skretnice na vrhu grbine, pomo}u
kojih se odvajaju koloseci na koje se izdvajaju kola koja
ne smeju da se spu{taju niz grbinu. Mewalica takvih
skretnica le`i u horizontali, sredwi deo u vertikalnoj krivini
zaobqewa preloma nivelete, a srci{te u nagibu zone
ubrzawa.
Ako se prelom nivelete oblikuje sa = 10.000 m za
osnovne koloseke ili sa = 5.000 m za pomo}ne
koloseke, onda se dozvoqava polagawe skretnice na
svakom mestu takvih vertikalnih krivina sve do nagiba i =
10 ‰.
Me|uprava izme|u po~etka skretnice i kraja zaokrugqewa
preloma nivelete
a) podu`ni presek
b) situacija (plan)
ME\USOBNI POLO@AJ SKRETNICA
Pri odvajawu dva koloseka jednostrukim prostim skretnicama
od pravog mati~nog koloseka mogu se pojaviti slede}i
karakteristi~ni slu~ajevi:
Odvajawe od jednog pravog mati~nog koloseka dva
odvojna koloseka na suprotne strane,
odvajawe od pravog mati~nog koloseka dva odvojna
koloseka na suprotne strane u suprotnom smeru,
odvajawe od jednog pravog mati~nog koloseka dva
odvojna koloseka na istu stranu,
uzastopno odvajawe dva odvojna koloseka od pravog
mati~nog koloseka na jednu stranu,
odvajawe od pravog mati~nog koloseka dva odvojna
koloseka na suprotne strane u suprotnom smeru i
odvajawe od pravog mati~nog i prvog odvojnog koloseka
dva nova odvojna koloseka na suprotne strane.
Odvajawe od jednog pravog mati~nog koloseka dva
odvojna koloseka na suprotne strane
Upotrebqavaju se jedna leva i jedna desna skretnica koje
se sme{taju uzastopno, jedna za drugom. Izme|u kraja
prethodne skretnice i po~etka naredne preporu~uje se
umetawe me|uprave "m" du`ine najmawe 7,5 m. U
nedostatku prostora zadwa skretnica mo`e se smestiti i
neposredno iza predwe skretnice bez me|uprave. Razmak
D0 izme|u sredi{ta S i S1 uzastopnih skretnica iznosi:
R1 R2 V2
- за V 100 km / h
R1 R2 9
m min 0,1V max , за: 2
1 2
R R V
- за 100 V 160 km / h
R1 R2 7 Me|usobni polo`aj
R1 R2 suprotnih skretnica koje
min 6 (m), за: R R 100 se odvajaju na suprotne
1 2 strane:
Odvajawe od jednog pravog mati~nog koloseka dva
odvojna koloseka na istu stranu
U ovom slu~aju krivine odvojnih koloseka su istog smisla te je
za to stawe potrebna me|uprava. Na sporednim stani~nim
kolosecima, gde je brzina kretawa vozila mala, mo`e se
dozvoliti da se skretnice pola`u neposredno jedna do druge
bez me|uprave. Kod istih ili razli~itih uglova skretawa α i α1
razmak D0, izme|u sredi{ta, odnosno matemati~kih vrhova S i
S1, iznosi:
2a m - za skretnice istog tipa
D0
a m a1 - za skretnice razli~itog tipa
d d
SS1 Do 2b m
sin tg
d d
m 2b , односно m - 2b
sin tg
Me|usobni polo`aj suprotnih skretnica ~iji su
krajevi okrenuti jedan prema drugom
Odvajawe od pravog mati~nog i prvog
odvojnog koloseka dva nova odvojna
koloseka na suprotne strane