You are on page 1of 31

@ELEZNI^KE STANICE I ЧВОРОВИ

- KOLOSEЧНA POSTROJEWA -

Dr Milo{ Ivi}
POLO@AJ SKRETNICA U PLANU I
PROFILU
Problem lokacije skretnica u planu mo`e se pojaviti u
slu~ajevima kad skretnice treba locirati na delu koloseka
koji se nalazi:
 neposredno ispred, odnosno iza kolose~ne krivine prema
kojoj je usmeren po~etak, odnosno kraj skretnice ili
 u samoj krivini.
Ako je potrebno izvr{iti odvajawe odvojnog koloseka od
pravog dela mati~nog koloseka koji se nalazi neposredno
ispred, odnosno iza krivine prema kojoj je usmeren
po~etak skretnice tako da su skretni~ka i kolose~na krivina
suprotnog smisla, tada izme|u po~etka skretnice i kraja
kolose~ne krivine, odnosno kraja prelazne krivine, treba da
bude me|uprava dovoqne du`ine radi obezbe|ewa pravilnog
i mirnog prelaza vozila kroz skretnicu na odvojni kolosek.
Veli~ina me|uprave jednaka je:

 0 ,2 V max
- za normalne uslove

m
 min 6 ( m ) - za izuzetne slu~ajeve

Me|uprava ispred
skretnice kada su
kolose~na i
skretni~ka
krivina suprotnog
smisla
Me|uprava ispred skretnice kada su kolose~na i
skretni~ka krivina istog smisla
a) sa me|upravom
b) bez me|uprave
Ako preko skretnice prolaze vozila samo niz jezi~ak, treba
da se umetne me|uprava m, ~ija je najmawa du`ina:

 0 ,1 V max - za normalne uslove

m
 min 6 ( m ) - za izuzetne slu~ajeve

Me|uprava ispred po~etka skretnice kod


dvokolose~ne pruge
Me|uprava iza kraja skretnice
Odvajawe u
blizini kraja
krivine koloseka
br. 2
paralelnog sa
prvobitnim
kolosekom CH
e1 = (c1 + R1 ◦ tg(½(ß – α))) ◦ sin(ß – α)
e2 = (c + R2 ◦ tg(ß/2 )) ◦ sin(ß/2)
Na osnovu ovoga odstojawe ose koloseka
1 od ose prvobitnog koloseka CH (d1)
iznosi:
d1 = e + e1
Razmak d izme|u osa koloseka 1 i 2
jednak je:
d = e2 – e1
 d1  e   
R1    c1   ctg
 sin      2
 

 d  e1  
R2    c  ctg
 sin   2
Odvajawe koloseka u samoj krivini

Odvajawe se mo`e izvr{iti sa unutra{we i


spoqa{we strane krivine. Za odvajawe jednog
koloseka sa unutra{we strane krivine pomo}u
proste skretnice, potreban je kolosek u pravcu
za sme{taj te skretnice te, takvo odvajawe
koloseka zahteva rekonstrukciju te krivine.
Rekonstrukcija krivine se sastoji u zameni
jednog dela krivine sa pravim kolosekom
dovoqne du`ine za sme{tawe skretnice, koji se
spaja sa prvobitnom krivinom pomo}u dve o{trije
krivine .
Odvajawe koloseka sa unutra{we strane krivine
a) pomo}ne krivine razli~itog polupre~nika
Odvajawe koloseka sa unutra{we strane krivine
b) pomo}ne krivine jednakog polupre~nika
Du`ina prave CD treba da je tolika da se na woj mogu
smestiti:
 prosta skretnica du`ine a + b,
 me|uprave ispred i iza skretnice m1 i m2.
Du`ine me|upravih m1 i m2 su u funkciji brzine (m =
1/ ◦V
5 max), a minimalna du`ina iznosi 6m. U te`im prilikama
me|uprava iza skretnice mo`e se i izostaviti.
Polupre~nici pomo}nih krivina R1 i R2, koji su mawi od
polupre~nika prvobitne krivine R, odre|uju se prema
mesnim prilikama. S obzirom na to da smawivawe brzine
pri prelazu vozova kroz pomo}ne krivine treba da bude
{to mawe, to oni ne smeju biti mawi od najmawe
dozvoqenog polupre~nika (Rmin) na toj pruzi.
 1 
JK = f = 2 (R - R1) sin2  
 2
R
GH  0
1800
  R1
GC  0
1
180
 
JK = f = 2 (R - R1) sin2  
4

Tg = R tg  m1 + a, ili eventualno:
2

c + m2
Tg =
c - za m2 = 0
Polo`aj skretnica u profilu
Kad se radi o polo`aju skretnica u profilu teorijski, one
smeju biti polo`ene na jednoobraznim nagibima svake
veli~ine. Taj nagib je iz prakti~nih razloga ograni~en na
imax= 10‰.
Skretnice ne smeju biti ni jednim svojim delom u
vertikalnoj krivini, niti na prelomu niveleta.
Izuzetak od ovoga ~ine skretnice na vrhu grbine, pomo}u
kojih se odvajaju koloseci na koje se izdvajaju kola koja
ne smeju da se spu{taju niz grbinu. Mewalica takvih
skretnica le`i u horizontali, sredwi deo u vertikalnoj krivini
zaobqewa preloma nivelete, a srci{te u nagibu zone
ubrzawa.
Ako se prelom nivelete oblikuje sa  = 10.000 m za
osnovne koloseke ili sa  = 5.000 m za pomo}ne
koloseke, onda se dozvoqava polagawe skretnice na
svakom mestu takvih vertikalnih krivina sve do nagiba i =
10 ‰.
Me|uprava izme|u po~etka skretnice i kraja zaokrugqewa
preloma nivelete
a) podu`ni presek
b) situacija (plan)
ME\USOBNI POLO@AJ SKRETNICA
Pri odvajawu dva koloseka jednostrukim prostim skretnicama
od pravog mati~nog koloseka mogu se pojaviti slede}i
karakteristi~ni slu~ajevi:
 Odvajawe od jednog pravog mati~nog koloseka dva
odvojna koloseka na suprotne strane,
 odvajawe od pravog mati~nog koloseka dva odvojna
koloseka na suprotne strane u suprotnom smeru,
 odvajawe od jednog pravog mati~nog koloseka dva
odvojna koloseka na istu stranu,
 uzastopno odvajawe dva odvojna koloseka od pravog
mati~nog koloseka na jednu stranu,
 odvajawe od pravog mati~nog koloseka dva odvojna
koloseka na suprotne strane u suprotnom smeru i
 odvajawe od pravog mati~nog i prvog odvojnog koloseka
dva nova odvojna koloseka na suprotne strane.
Odvajawe od jednog pravog mati~nog koloseka dva
odvojna koloseka na suprotne strane
Upotrebqavaju se jedna leva i jedna desna skretnica koje
se sme{taju uzastopno, jedna za drugom. Izme|u kraja
prethodne skretnice i po~etka naredne preporu~uje se
umetawe me|uprave "m" du`ine najmawe 7,5 m. U
nedostatku prostora zadwa skretnica mo`e se smestiti i
neposredno iza predwe skretnice bez me|uprave. Razmak
D0 izme|u sredi{ta S i S1 uzastopnih skretnica iznosi:

bma - za skretnice istog tipa


D0 
b  m  a1 - za skretnice razli~itog tipa
Me|usobni polo`aj uzastopnih skretnica koje se odvajaju na
suprotne strane
a) sa me|upravom izme|u skretnica
Me|usobni polo`aj uzastopnih skretnica koje se odvajaju na
suprotne strane
b) i v) bez me|uprave izme|u skretnica
Odvajawe od pravog mati~nog koloseka dva odvojna
koloseka na suprotne strane u suprotnom smeru
Kako su kod ovog odvajawa krivine odvojnih koloseka
suprotnog smisla, izme|u wih treba da se umetne
me|uprava. Du`ina me|uprave zavisi od brzine vozova za ~iji
su prolaz namewene te skretnice.Razmak DO izme|u
matemati~kih centara S i S1 suprotnih skretnica iznosi:

2a  m - za skretnice istog tipa


D0 
a  m  a1 - za skretnice razli~itog tipa

0, 2V за нове и реконструисане пруге
 max

  R1 R2 V2
   - за V  100 km / h
  R1  R2 9
m  min 0,1V max , за:  2
  1 2 
R R V
- за 100  V  160 km / h
  R1  R2 7 Me|usobni polo`aj

 R1 R2 suprotnih skretnica koje
min 6 (m), за: R  R  100 se odvajaju na suprotne
 1 2 strane:
Odvajawe od jednog pravog mati~nog koloseka dva
odvojna koloseka na istu stranu
U ovom slu~aju krivine odvojnih koloseka su istog smisla te je
za to stawe potrebna me|uprava. Na sporednim stani~nim
kolosecima, gde je brzina kretawa vozila mala, mo`e se
dozvoliti da se skretnice pola`u neposredno jedna do druge
bez me|uprave. Kod istih ili razli~itih uglova skretawa α i α1
razmak D0, izme|u sredi{ta, odnosno matemati~kih vrhova S i
S1, iznosi:
2a  m - za skretnice istog tipa
D0  
a  m  a1 - za skretnice razli~itog tipa

0, 2 Vmax , редовно



m  min 6 (m), за скретнице различитог типа
0, изузетно

Me|usobni polo`aj suprotnih skretnica ~ije su skretni~ke
krivine istog smisla
Uzastopno odvajawe dva odvojna koloseka od pravog
mati~nog koloseka na jednu stranu
Kod ovog odvajawa odstojawe D0 od sredi{ta zadwe
skretnice S1 do sredi{ta predwe S, zavisi od razmaka izme|u
osa paralelnih odvojnih koloseka "d". Ovaj razmak treba da
je jednak ili ve}i od najmaweg dozvoqenog razmaka dmin,
odnosno D0 iznosi:
D0 = b + m + a
Kako su kod malih uglova veli~ine sin i tg jednake,
vrednost me|uprave iznosi:
d d
m  - (a  b) ili m = - ( a  b)
sin  tg 
d d
D0  
sin  tg 
Me|usobni polo`aj dve uzastopne skretnice koje se odvajaju na
istu stranu
Odvajawe od pravog mati~nog koloseka dva odvojna
koloseka na suprotne strane u suprotnom smeru
I u ovom slu~aju kao u prethodnom odstojawe izme|u sredi{ta
skretnica D0, odnosno matemati~kih centara, zavisi od
razmaka d izme|u osovina paralelnih koloseka. Razmak d ne
sme biti mawi od najmaweg dozvoqenog razmaka dmin, a
odstojawe SS1 iznosi:

d d
SS1  Do  2b  m  
sin  tg 
d d
m   2b , односно m  - 2b
sin  tg 
Me|usobni polo`aj suprotnih skretnica ~iji su
krajevi okrenuti jedan prema drugom
Odvajawe od pravog mati~nog i prvog
odvojnog koloseka dva nova odvojna
koloseka na suprotne strane

I u ovom slu~aju izme|u kraja prve odvojne


skretnice i po~etka novih odvojnih koloseka,
kako na mati~nom tako i na odvojnom koloseku,
preporu~uje se umetawe me|uprave "m" du`ine
7,5 m. U nedostatku prostora ova me|uprava
mo`e da izostane, ali samo na jednom koloseku,
bilo na mati~nom ili odvojnom.
Me|usobni polo`aj uzastopnih skretnica
koje se odvajaju od osnovnog i od odvojnog koloseka
a) sa me|upravom izme|u skretnica na oba koloseka
Me|usobni polo`aj uzastopnih skretnica
koje se odvajaju od osnovnog i od odvojnog koloseka
b i v) bez me|uprave na jednom (osnovnom ili odvojnom) koloseku

You might also like