Teoretska pitanja za 2.

parcijalni iz Betonskih konstrukcija II

1. Objasniti pojam kriticnog presjeka kod vitkih armiranobetonskih elemenata i koje

ekscentricitete u tom presjeku treba uzeti u obzir ?
2. Opisati nacine otkazivanja vitkog eksetricno pritisnutog ab stapa. Da li duzina stapa igra
ulogu u proracunu ekscentriciteta kratkih stubova male vitkosti i kako se dimenzioniraju
ovakvi stubovi.
3. Sta je razdjelna armatura kod jedonosno napregnutih ploca i kako se odredjuje? Skiciraj
razdjelnu armaturu na kontinualnoj ploci sa 3 raspona lx i 2 raspona ly (ly>2*lx)
4. Skicirati (prikazat aksonometrijski) raspodjelu momenata savijanja u dva glavna pravca
temelja samca ispod stuba napregnutog na savijanje u jednom pravcu.
5. Objasniti koje ploce svrstavamo u tzv jednoosno napregnute ?
6. Objasniti postupak dimenzioniranja nearmiranih trakastih temelja
7. Koje vrste ekscentriciteta se koriste za dimenzioniranje vitkih AB stubova ?
8. Objasniti Lserov postopak za proracun dvoosno napregnutih ploa (ahovski raspored
opterecenja)?
9. Sta su to jednoosno napregnute ploce ?
10. Objasniti nacine otkazivanja vitkog ekscentricno pritisnutog suba
11. Objasniti postupak dimenzioniranja ab temeljnih traka
12. Objasniti principe armiranja dvoosno napregnutih ploca
13. Navesti tri granicna stanja toka zakrivljenosti model stapa za odredjivanje
ekscentriciteata e2?
14. Koje nesigurnosti pokriva nezeljeni ekscentricitet i kako se proracunava kod pojedinacnih
stapova?
15. Prikazi razlicite uticaje krutosti tla na temeljnu konstrukciju.
16. Navesti osnovne pretpostavke kod proracuna trakastih temelja. Opisati postupak
dimenzioniranja nearmiranih trakastih temelja.
17. Kratko opisati i skicirati moguce nacine rasporeda armature kod kontinualnih jednoosno
napregnutih ploca.
18. Kako moze doci do gubitka stabilnosti vitkog zglobno vezanog AB stapa ekscentricno
opterecenog silom pritiska?
19. Napisati postupak dimenzioniranja AB eksecntricno opterecenih trakastih temelja.
20. Koje ploce se smatraju dugim ili jednoosno napregnutim plocama? Koliki momenat je
momenat savijanja u duzem pravcu ovakvih ploca ?
21. Navedi osnovne preptpostavke teorije tankih ploca.
22. Sta se podrazumijeva pod pojmom proracuna stupova po teroiji II reda?
23. Koje su razlike izmedju proracuna stabilnosti vitkih AB stubova i proracuna po teoriji
drugog reda?
24. Kakva je razlika u nacinu otkazivanje vitkih ab stubova ekscentricno opterecenih
uzdznom silom i na isti nacin opterecenih stubova kod linearno elasticnog materijala ?
25. Objasniti postupak armiranja temelja samca
 1. Objasniti pojam kriticnog presjeka kod vitkih armiranobetonskih elemenata i koje
ekscentricitete u tom presjeku treba uzeti u obzir ?

Ukupni ekcentricite u kriticnom presjeku je:

etot=e1+e2
e1=eo+ea
e0=MEdo/NEd - Ekscentricitet po teorji I reda.
MEdo - Racunska vrijednost momenta.
NEd - Racunska vrijednost sile pritiska.
ea - Nezeljeni ekscentricitet
e2 - Ekscentricite po teoriji II reda.

- Mjerodavni kriticni presjek kod pritisnutog stapa je presjek sa najvecom zakrivljenosti. Kod
konzolnog stapa to je na mjestu ukljestenja. Kod pomjerljivih pririsnutih stapova sa lin
raspodijelom momenata po duzini stapa bez znacajnog poprecnog opetecenja kriticni presjek je
na kraju stapa. Kod nepomjerljivih pridrzanih stapova tacan polozaj kriticnog presjeka je tesko
odrediti ali se pojednostavljeno uzima da je mjerodavni kriticni presjek na srednjoj trecini
zamjenjujuce duzine stapova.

2. Opisati nacine otkazivanja vitkog eksetricno pritisnutog ab stapa. Da li duzina stapa

igra ulogu u proracunu ekscentriciteta kratkih stubova male vitkosti i kako se
dimenzioniraju ovakvi stubovi?

Sl. 2.
1. Ekscentricno pritisnut stap, povecanjem opterecenja dostize se nosivnost presjeka te se
oktkazivanje dogadja uslije dostizanja napona.

2. Ekscetricno pritisnut AB stap, polozaj indiferente ravnoteze u tacki M. Za vrijednost v>vm

opadanje krutosti uslovljeno naprezanjem kod porasta deformacije (zakrivljenost) . Problem
stabilnosti.
Duzina stapa ne igra uglogu, te se proracun vrsi bez uticaja izvijanja za 25 .

2
 3. Sta je razdjelna armatura kod jedonosno napregnutih ploca i kako se odredjuje?
Skiciraj razdjelnu armaturu na kontinualnoj ploci sa 3 raspona lx i 2 raspona ly
(ly>2*lx)

Razdjelna armatura kod jednosono napregnutih ploca ima dvojaku ulogu.

Konstrukivna uloga joj je da povezuje sipke armatrue koja nosi u glavnom pravcu, a osim toga
razdjelna armatura pokriva zatezanje koje se javlja okomito na glavni pravac, koje je narno
manje od zatezanja u glavnom pravcu.

Razdjelna armatura polja iznosi 20 % glavne armature polja.

4. Skicirati (prikazat aksonometrijski) raspodjelu momenata savijanja u dva glavna

pravca temelja samca ispod stuba napregnutog na savijanje u jednom pravcu.

3
 5. Objasniti koje ploce svrstavamo u tzv jednoosno napregnute ?

- Ploce oslonjene na dvije naspramne strane

- Konzolne ploce
- Ploce oslonjene na sve cetiri strane kod kojih je odnos raspona ly/lx2
- Ploce oslonje na dvije duze i jednu kracu stranu ako je odnos raspona ly/lx2

6. Objasniti postupak dimenzioniranja nearmiranih trakastih temelja!

Dopusteni ugao rasprostiranja krece se izmedju 45 i 60

Dimenzioniranje neramiranih trakastih temelja je u funkciji od dimenzija temelja, kvalitetne

klase betona i dopustenih napona u tlu.

Sirinu temelja odredjujemo iz uslova dopustenoh napona u tlu :

potB = (Gk + Qk) / (doptla-Gtemelja)

Dok se visina temelja dobija iz uslova ne prekooracenja napona na zatezanje betonskog temelja.

hpot tanb-c)/2

4
 7. Koje vrste ekscentriciteta se koriste za dimenzioniranje vitkih AB stubova ?

e0=MEdo/NEd - Ekscentricitet po teorji I reda.

ea - Nezeljeni ekscentricitet
e2 - Ekscentricite po teoriji II reda.

8. Objasniti Lserov postopak za proracun dvoosno napregnutih ploa (ahovski

raspored opterecenja)?

Ako su sva polja kontinualnih ploce opterecena ravnomjerno podjeljenim opterecenjem gk, onda
su momenti savijanja na svim kontinualnim osloncima priblizno jednaki momentima savijanja
samostalne pravougaone polce ukljestene na istim rubovima ( lx/lx,max0,75 i ly/ly,max0,75)

Kada su polja kontinualne ploe naizmjenicno opterecena u sahovskom poretku istim pozitivnim
ili negativnim opterecenjem Qk (Qd), oslonacki momenti na svim rubovima ce priblizno biti
jednaki 0 i u tom slucaju svako polje mozemo posmatrati kao plocu slobodno oslonjenu po svim
rubovima.

Ove cinjenice se mogu iskoristit za odredjivanje momenata u poljima i iznad oslonaca

kontinualnih dvoosno napregnutih polca.

Ukupno opterecenje se moze podijeliti na dva opterecenja :

fd'=gd+qd/2 fd''= +- qd/2

5
 9. Sta su to jednoosno napregnute ploce ?

Poloce kod kojih se opterecenje dominatno prenosi u jednom smjeru, odnosno momenti savijanja
su dominatno veci u jednom pravcu. Iz toga kod armiranja ovakvih ploca proizilaci da je glavna
armatura u jednom pravcu. U drugom pravcu se takodje javljaju uticaji od savijanja, ali su oni
znatno manji u odnosu na glavni pravac. U jednoosne ploce svrstavamo :

- Ploce oslonjene na dvije naspramne strane

- Konzolne ploce
- Ploce oslonjene na sve cetiri strane kod kojih je odnos raspona ly/lx2
- Ploce oslonje na dvije duze i jednu kracu stranu ako je odnos raspona ly/lx2

10. Objasniti nacine otkazivanja vitkog ekscentricno pritisnutog suba

Sl. 2.

1. Ekscentricno pritisnut stap, povecanjem opterecenja dostize se nosivnost presjeka te se

oktkazivanje dogadja uslije dostizanja napona. ( kriva 2)

2. Ekscetricno pritisnut AB stap, polozaj indiferente ravnoteze u tacki M. Za vrijednost v>vm

opadanje krutosti uslovljeno naprezanjem kod porasta deformacije (zakrivljenost) . Problem
stabilnosti. (kriva 3 )

6
 11. Objasniti postupak dimenzioniranja AB temeljnih traka !

Temelja traka se moze zamijeniti sa statickim modelom konzole i kao takva se dimenzionirati.
Samo opterecenje iznad temelja djeluje sa savijanje temeljene trake . Armatrua se se odredjuje
prema momentu u ukljestenju konzole, koji se moze redukovati Medred= Med(1-c/b)2

Raspodjela naona u tlu ispod temelja se uzima priblizno linearno.

( + )
=

= 1
2
= 1
6

12. Objasniti principe armiranja dvoosno napregnutih ploca !

Ploce oslonjene na sve cetiri strane :

Unakrsno armirane ploce se armiraju u oba pravca. U pravcu kraceg raspona postavlja se armatura
blize zategnutom rubu ( dole) , preko nje armatura u duzem pravcu. Krajnje trake dvoosno
napregnutih ploca se mogu armirani za 1/2 armature polja. Ako je odizanje uglova ploce spreceno
onda se u uglovima treba postaviti dodatna armatura.

Ploce oslonjene na tri strane :

Armatru u u uglovima treba pojacati kao i kod ploce oslonjenih sa sve 4 strane, te treba voditi
brigu o dovoljnoj duzini sidrenja. Osim toga armaturu polja treba pojacati na slobodnom rubu
ploce.

Ploce oslonjene na dvije susjedne strane :

Kod slobodno oslonjene ploce armaturu treba postavidi u dijagonalnom pravcu dok kod uklijestene
armaturu mozemo postaviti ortogonalno. Slobodne rubove ploca treba osigurati posebnom
armaturom .

7
 13. Navesti tri granicna stanja toka zakrivljenosti model stapa za odredjivanje
ekscentriciteata e2?

Tok zakrivljenosti trokutaste forme

Tok zakrivljenosti konstantan
Tok zakrivljenosti parabolicne forme

14. Koje nesigurnosti pokriva nezeljeni ekscentricitet i kako se proracunava kod

pojedinacnih stapova?

- Neravnu osovinu stapa i nezeljeni ekscentricitet kod uvodjenja sile.

- Odstuapnja izmedju ose armiranog i neramiranog stapa (nesimetrican raspored armatrure)
- Neobuhvaceno ukljestenje precke okvira
- Uticaje puzanja kod pritisnutih stapova.

= 1
2

lo= zamjenjujuca duzina stapa

a1=zakosenost u odnosu na osu stuba

8
15. Prikazi razlicite uticaje krutosti tla na temeljnu konstrukciju.

9
 16. Navesti osnovne pretpostavke kod proracuna trakastih temelja. Opisati postupak
dimenzioniranja nearmiranih trakastih temelja.

Za proracun trakastih temelja zbog relativno male sirine temeljnih traka kao i zbog priblizno
ravnomjernog opterecenja od zida, moze se pretpostaviti konstanta raspodjela napona u tlu.
Osim ovoga pororacun zatezucih napona betona pri savijanju obicno se vrsi uz pretpostavku
linearne raspodjele napona po visini.

Dopusteni ugao rasprostiranja krece se izmedju 45 i 60

Dimenzioniranje neramiranih trakastih temelja je u funkciji od dimenzija temelja, kvalitetne

klase betona i dopustenih napona u tlu.

Sirinu temelja odredjujemo iz uslova dopustenoh napona u tlu :

potB = (Gk + Qk) / (doptla-Gtemelja)

Dok se visina temelja dobija iz uslova ne prekooracenja napona na zatezanje betonskog temelja.

hpot tanb-c)/2

17. Kratko opisati i skicirati moguce nacine rasporeda armature kod kontinualnih
jednoosno napregnutih ploca.

Armiranje sipkama

Prvi nacin je da se 2/3 armature polja povija u gornju zonu, a 1/3 vodi u donjoj zoni iznad
srednih oslonacca, dok se iznad krajnjih oslonaca povija 1/3 armature a 2/3 vodi u gornjoj zoni.

Drugi nacin je da se 1/2 armature polja povija u gornju zonu a 1/2 vodi u donjoj zoni.

Treci nacin je da se u polju odaberu aramaturne sipke razlicith precnika koje se naizmjenicno
postavljaju, s tim da se deblji profili povijaju u gornju zonu, a tanji vode od oslonca do oslonca.

Cetvrti nacin je da se armatura ploce konstruise od pravih sipki, pri cemu se 1/2 armature sidri u
polju.

10
Armiranje mrezama

11
 18. Kako moze doci do gubitka stabilnosti vitkog zglobno vezanog AB stapa
ekscentricno opterecenog silom pritiska?

Tacka 1 predstavlja stabilnu ravnotezu u deformisanom stanju. Tacka C predstavlja slucaj kada
je moment vanjskih sila u deformisanom stanju dostigao granicnu vrijednost momenta
unutrasnjih sila dotisnog presjeka. U tacki 2 je labilna ravnoteza . Mali poremecaj ovog stanja
dovodni do povecanja momenta vanjskih sila kojeg vise ne moze uravnoteziti moment
unutrasnjih sila pa dolazi do gubitka stabilnosti.

19. Napisati postupak dimenzioniranja AB eksecntricno opterecenih trakastih temelja.

Pri porracunu AB ekscentricno opterecenih trakastih temelja dimenzioniranje treba vrsiti u

presjeku gdje se javljaju maksimalni momenti savijanja.

Temelja traka se moze zamijeniti sa statickim modelom konzole i

kao takva se dimenzionirati. Samo opterecenje iznad temelja djeluje
sa savijanje temeljene trake . Armatrua se se odredjuje prema
momentu u ukljestenju konzole, koji se moze redukovati Medred=
Med(1-c/b)2

Raspodjela naona u tlu ispod temelja se uzima priblizno linearno.

( + )
=

= 1
2
= 1
6

12
 20. Koje ploce se smatraju dugim ili jednoosno napregnutim plocama? Koliki momenat
je momenat savijanja u duzem pravcu ovakvih ploca ?

- Ploce oslonjene na dvije naspramne strane

- Konzolne ploce
- Ploce oslonjene na sve cetiri strane kod kojih je odnos raspona ly/lx2
- Ploce oslonje na dvije duze i jednu kracu stranu ako je odnos raspona ly/lx2

My= Mx Gdje je koeficijent poprecne kontrakcije, a Mx momenat u glavnom smjeru.

21. Navedi osnovne preptpostavke teorije tankih ploca.

- Ploca je izradjena od materijala koji je homognen, izotropan i linearno elastican

- Debljina ploce je konstanta i mala u odnosu da druge dvije dimenzije
- Ugibi ploce su mali u odnosu na debljinu ploce
- Vlakna ploce okomita na nedeformisanu srednju ravan ploce ostaju okomita i na deformisanu
srednju ravan ploce
- Normalni naponi z okomiti na srednju ravan ploce mogu se zanemariti
- U srednjoj ravni ne djeuje nikakv noralni napon pa se deoformacije elemenata srednje ravni
mogu zanemariti

22. Sta se podrazumijeva pod pojmom proracuna stupova po teroiji II reda?

Ukoliko se uslovi ravnoteze ispunjavaju na deformisanom sistemu, takav proracun se naziva

proracunom po teoriji II reda.
Ne mogu se zanimariti uticaji deformisanosti stapa na presjecne sile.

23. Koje su razlike izmedju proracuna stabilnosti vitkih AB stubova i proracuna po

teoriji drugog reda?

Razlika je sto kod proracuna stabilnosti po teoriji drugog reda osim ekcentriceta eo i ea (
ekscenricitet po teoriji provg reda i nezeljeni ekcentricitet ) uzimamo jos ekcentricitet e2 , tj
ekcentricitet po teoriji drugog reda.

24. Kakva je razlika u nacinu otkazivanje vitkih ab stubova ekscentricno opterecenih

uzdznom silom i na isti nacin opterecenih stubova kod linearno elasticnog
materijala ?

Vitki AB stubovu otkazuju uslijed gubitka stabilnosti ( problem stabilnosti), dok stubovi od
linearng elasticnog materijala dosezu granicne napone i otkazuju usljed prekoracenja napona (
problem napona )

13
25. Objasniti postupak armiranja temelja samca !

14
15