8.

BRITANIJA I IRSKA:
PRIČA O SIJAMSKIM
BLIZANCIMA
■ britanski i irski identitet  faza „ogledala”
■ Irci i Englezi  zauvijek vezani za zajedničku priču o sukobu i pomirenju
 nerazdvojeni u ljubavi i mržnji
■ Douglas Hyde:
„Englezi su narod koji najradije od svih mrzimo i neumorno oponašamo.”
■ Prvi službeni pokušaj da se o Ircima i Britancima pripovijeda kao o dva različita
naroda pustio je korijen tek u 14. stoljeću
 Službene priče o „njima” i
„nama”
■ Giraldus Cambrensis History and Topography of Ireland
„necivilizirani i negostoljubivi ljudi koji žive kao zvijeri”
■ Charles Kingsley
„Pogled na bijele čimpanze je strašan. Da su crne, čovjek ne bi bio pod tolikim
dojmom, ali koža im je bijela kao naša!”
■ Beowulf Grendel  mitološki „drugi” / Irski „majmunizirani” Kaliban
■ SV  Irska  predaju se moćne priče o djevičanskoj domovini koju siluje i pljačka
agresor Sasanach
■ religijske priče
■ Britanci (20.st.)  priča o „zajedničkom protestantizmu”
■ Irska je Britaniji bila Orijent u vlastitom dvorištu  ono što Freud opisuje kao
„nelagodno”
  Diana, princeza od Walesa  
■ izraz tugovanja za cijelom jednom imperijalnom nacijom
■ priča o svetosti i žrtvovanju
■ Strankinja i Svetica u smrti su se ujedinile ispod naslova „Sjećanje na
plemenitost i svetost”
9. AMERIKA I NJEZINI
„DRUGI”: PRIČE S
GRANICE
 Primjer naracije MI/ONI
■ MIT O MAYFLOWERU – SVECI I ■ ROĐENJE NACIJE – CRNO BIJELA
STRANCI PRIČA
 narativni stereotipi  etnički stereotipi
„Postoje skrivene nacije unutar  povijesni realizam i fikcija
nacije i svaka nacija može
ispričati svoje skrivene priče.”

■ POŠTANSKA KOČIJA – ■ LJUDI U CRNOM – DOLAZE

ODMETNIK I INDIJANAC IZVANZEMALJCI
 suvremena verzija Mayflowera  histerični strah
 uprizorenje američkog  motiv tuđinske nacije
nacionalnog jedinstva
 10. ZAKLJUČAK: Prelazak granica

’…iako „sveci” i „stranci” nisu uvijek isti, nisu uvijek ni dijametralno

suprotstavljeni. Vjerojatno postoji „svetac” u većini „stranaca” i „stranac”
u većini „svetaca”. Filozofija bi nam mogla pomoći da ih malo bolje
razlikujemo te da opreznije i pravednije sudimo gdje je to moguće.’