Priprema seminarskog rada iz Književnosti za djecu i mladež

- Rajki (igrajući se diskursom i psihologizirajući glavnog lika) prikazuje želju za prvim

seksualnim odnosom te strah od onoga što bi on donio
- asocijativan, ludički tijek mišljenja glavnoga lika
- prikaz Igorova života i problema te odlaska djevojci Ani u namjeri oduzimanja
nevinosti
- likovi: Igor, djevojka Ana, pas Muki + u monolozima i dijalozima spomenuti roditelji
i njihovi prijatelji
- postmodernistička proza – igra riječima, intertekstualnost: novine, pjesme, citati...
- postmoderna u najvećoj mjeri određena svojom neodredivošću, posebno kad imamo u
vidu njezinu diskurzivno široku rasprostranjenost, koja legitimira svakog tumača,
govornika u njezinoj deskripciji, ali i normativizaciji (Biti, 2000: 396)
- često metaforiziranje opisa događaja koji se liku događaju povezivanjem različitih
diskursa (pojam smrti i pojam mobitela) – paradoks (Šuvaković, 2005: 441) - Pokraj
nje tanjurić s napolitankama – čisti ljesići, a Anin mobitel – odar na kojem počivaju
riječi. (Rajki, 2005: 29)
- često personificiranje i prikaz prisutnosti životinja, igračaka, čudovišta (diskurs
animalnog i imaginarnog - stvarnog i ljudskog) - Spontano sam joj odgovorio kako mi
se učinilo da sam ispod kreveta ugledao neobičnu malenu surlu slona, još nikad takvu
nisam vidio, a kako sam veliki ljubitelj slonova, silno me zanimala ta neobična
patuljasta vrsta pa sam ga želio pomaziti, ali je slonić, budući da je malen, sigurno i
plah, i brzo je šmugnuo u neku rupu. (Rajki, 2005: 30)
- zrcaljenje postmodernog doba uz posttraumatski stresni poremećaj - To je moj ludi
susjed! On ti je, znaš, neizlječivo bolestan. Razbija prozore! Misli da baca bombe. Mi
mu to dopuštamo u dogovoru s njegovom ženom pa nam ona plati. Ta se bolest zove...
ne znam, kako ono, zaboravila sam. Smiješno zvuči, nekako s p... kao da otpuhuješ
maslačak ili sikćeš... pitipi ili pisitipi... pipipi... ne znam, tako nešto. (Rajki, 2005: 35)
- zaboravljanjem imena i pokušavanjem sjećanja dolazimo do osobitosti razumijevanja
PTSP-a kod tinejdžera
- Foucaultova distinkcija istinitog i lažnog kao izrečenog i neizrečenog (Foucault, 1994:
114) jedna je od temeljnih praksi institucija i autoriteta, na bilo kojoj razini - crta
između izrečenog (onoga što bi se trebalo reći) i neizrečenog (onoga što se ne smije
reći) – glavni lik spominjući očevog prijatelja koji se drogira (kao činjenicu koju ne bi
smio spominjati) => češćim prešućivanjem onoga što se dogodilo javlja se veća
potreba za spominjanjem onoga što ne postoji - Isto kao i jedan tatin prijatelj koji puši
drogu! Ne znam smijem li ovo reći, ali zabraniti mi nitko ne može. Ako budem
prešućivao stvari koje stvarno jesu, samo ću nagomilati one koje ne postoje! Dakle,
njemu su zjenice uvijek proširene. Jednom je bio kod nas na ručku, a kad mu je mama
ponudila zelenu salatu, matovilac i radič, on je samo odmahnuo rukom i rekao:
„Travu jede stoka! Ljudi je puše!“ Neobičan čovjek! Na važnom mjestu. Predsjednik
je Udruge za borbu protiv nasilja. (Rajki, 2005: 38-39)
- Rajki kritikom i buntom relativizira jednu od osobitosti prethodnih razdoblja –
reprezentaciju koja je uvijek kao svoj antipod imala ono neizrečeno, neprezentirano,
ono što je otpad u procesu redukcije čiji je posljedak ona sama
- problem razlikovanja istinitog i lažnog, rečenog i nerečenog - Zanimljivo je, znaš ono:
laž ponovljena sto puta postaje istina i ljudi u nju povjeruju. Ali istina ponovljena sto
puta i dalje ostaje istina, ali je se ljudi zasite i više joj ne vjeruju. Čudan je ovaj svijet.
Ne smiješ mi vjerovati ako me želiš istinito doživjeti! (Rajki, 2005: 81)
- čudovišna bića Igora upućuju na istraživanje razloga zbog kojeg je riječ vampir, kao
riječ hrvatskog jezika, odnosno staroslavenskog podrijetla, prisutna i u jezicima drugih
jezičnih skupina: Zbog čega je jedina riječ iz našeg prajezika, vampir, prihvaćena u
svim ostalim jezicima? Što smo im upravo nju dali? Zašto im nismo mogli dati
primjerice: sretnik, veselište ili radost, recimo? Nego krvopije! Ah! Valjda smo dali
ono čega imamo najviše! (Rajki, 2005: 45)
- motivi užasnog i strašnog: strah od iznenadnog napada čudovišta, nepoznate sile - Čak
sam se pobojao pružiti ruke u obješenu jaknu i napipati pepermint da me iz džepa ne
bi nešto ugrizlo. Priča se da se jednom tipu dogodio najstrašniji horor. Nehajno je
stavio prst u nos da ga pročačka, a kad ono, nešto ga je ugrizlo i povuklo u samoga
sebe. (Rajki, 2005: 50)
- spoj užasa i žudnje - Ali mene prije svega zanima tamnija strana Ane, to želim najviše
upoznati. To je prednja strana, sigurno, ispod grudnjaka i gaćica. Zato to i zovu bijelo
rublje, da se s crnom stranom bude u ravnoteži. Znam, znam, to je uvredljivo, čak
podlo, prostački i nisko, ali takav je usud. Moraš biti nisko da bi uopće pojmio ono
uzvišeno. (Rajki, 2005: 116)
- priviđenja - Spodoba odjevena u crnu trenirku i s kapuljačom preko glave, okrenuta
mi leđima, otvarala je ormar. Gledala je i pretraživala ispod vesta i rukom opipavala
do krajeva police. Kako nije ništa našla, sagnula se u dubinu ormara. (Rajki, 2005:
140)
- aluzivnost – spolnost / seksualnost - Igorova začuđenost pri gledanju povijesti
pogledanih mrežnih stranica nakon što se otac služio računalom navodi recipijenta na
zaključak da se radi o pornografskom sadržaju
- namjera gubljenja nevinosti - metafora središnja figura – potvrđuje se aluzivnost +
opisi uzbuđenosti, iskazi o seksualnom odnosu koji bi trebao uslijediti, usporedba s
kapljicama koje dotiču Anino tijelo i pri tuširanju ulaze u njega
- asocijativni tijek misli / igra riječima - Uostalom, čuo sam da je češnjak ne samo
zdrav, već je i afrodizijak. AFirmira ROmantičnu DInamiku ZIbanja JAKo. (Rajki,
2005: 50), Anino ime = Prešutio sam joj: „Ana, mirisana!“ (Rajki, 2005: 63) +
Najprije: UŽ-AS. Ne mogu ništa posebno s tim. UŽareni ASfalt mi nije nešto. Bez
veze! Prije kao da je razmrvljeni ostatak od tUŽan glAS pa krcka kao keks pod
stopalima. Nije to poput: ANA, potpuno povezana, lijepa i s jedne i druge strane, ne
možeš joj naštetiti niti je nagrditi. Ali mogu spojiti novu riječ: Uža-sa-na. Značila bi
nešto ovako: i lijepo može biti stravično, osobito kad se ljuti i kad te onemogućuje u
želji. Ili možda mjesto gdje se Ana i ja zaustavljamo u vremenu i poklapamo s
prostorom? Ma zaboravi! To su zanesene gluposti. Upravo ŽAlim SAmu NApuštenost!
Na kraju krajeva, moram se spojiti barem s njenim imenom kad se već ne mogu spojiti
 s njom. (Rajki, 2005: 79) + Ali vrijeme se, ni na trenučić, nije htjelo zaustaviti. ZAšto
Usne STAlno VIbriraju TIšinom? (Rajki, 2005: 106) + opkoračenjem: Naglo sam
ustao i poljubio ju u tjeme. Me... Meni je poljubac jedini način da se spriječi utiha
usana. Na... Na juriš po sklapanje dogovora o prekidu šutnje. Nje... Nježno prekinuti
usneno primirje Je...(...) (Rajki, 2005: 97)
- odnos s majkom - Isključivanje i ne slušanje sugovornika najbolje sam izvježbao u
razgovorima sa starom. Mama je idealan partner. Priča, a uopće je ne čuješ. Možeš
se posvetiti vlastitim razmišljanjima o pokusima, a moja stara zamelje kako je jučer...
bla, bla, bla, a ja kimam, razmišljajući:(...) (Rajki, 2005: 71)
- zaokupljenost znakovima - Da! Dobro, dobro... Znam! Dečki pogrešno tumače ženske
znakove, ali sad mi je stvarno dosta. Hitro su mi uskipjele misli prešle preko očiju: Mi
mislimo da su znakovi dublji nego što se čine. Mi kompliciramo. (Rajki, 2005: 84)
- opći problem interpretacije - Ako ja nešto ne mogu razumjeti, ne znači da to nema
smisla. Isto tako, ako nešto razumijem, ne znači da to ima smisla. (Rajki, 2005: 111)
+ RAZbudi MInute ŠLJApkajućim NJAkanjem! Uf! Ne ide mi! (Rajki, 2005: 115)
- suprotnost = svjetlo – mrak => strah od spolnog čina karakterizira nepoznatost (Ane i
samog čina) i bremena koje nosi identifikacija s muškarcem i muškošću pojavljuje se i
kao obilježje spoznaje, odnosno nespoznaje kao obilježja Igorovih monologa u kojima
propituje samo značenje i mogućnost spoznaje, a sve to potaknuto je neposrednim
problemima koji ga muče
- svjetlost = znanje; spoznaja, a mrak = neznanje
- A potom i Nikola Tesla, koji je vidio iza svih njih, i, naposljetku, shvatio da je sve
izvor svjetlosne energije, samo zato da bi nas zauvijek oslobodio tisućljetnog mraka i
omogućio da se njime ne opterećujemo? Doduše, sve je to poslije najbolje iskoristila
Elektra te stala naplaćivati naše neznanje i gubitak zanimanja za povijest, ali ovo nije
lekcija o njima. (Rajki, 2005: 119)
- semiologija – intertekstualnost – opisala Kristeva
- upućuje na „aktivan odnos teksta kao mreže znakovnih sustava sa sustavima
označiteljskih praksi njegove kulture. Upisivanjem različitih kodova, diskurza i
nediskurzivnih praksi u prostor teksta, ona je zapravo željela opovrgnuti njegovu
samodostatnost (...).“ (Biti, 2000: 224)
- svi uobičajeni diskursi i pristupi raspravi o nekom fenomenu izokrenuti; novi okviri
unutar kojih se promatra fenomen ujedno kao posljedicu ima i novo, naizgled
paradoksalno, razumijevanje fenomena
- Igor, kao tinejdžer, propitujući želje i strahove u okviru žudnje za seksualnim
odnosom, propituje i osobitosti muško-ženskih odnosa, zakonitosti koje su mu
preprekom do ispunjenja cilja: Da, opet sam trebao pokazati sve svoje muške odlike:
udovoljavanje, zaštitničku moć, predanost, pažljivost, obazrivost, razumijevanje,
duhovitost i snagu uma, te slične stvari za koje djevojke misle (ne znam otkud,
najvjerojatnije iz loših filmova koje muškarci prave za žene) da ih dečki moraju
posjedovati. Ma daj! Žene su ostajale u špiljama grickati kožu, a muškarci su išli u lov
da bi oderali kakvu novu životinju. Sad muškarci ostaju pred televizorima, zavlače se
u špiljaste sobe, gledaju nogomet i grickaju nokte, a žene izlaze u lov na odjeću da bi
 oderale kreditne kartice. Evoluciji je stvarno kraj. Sve se okrenulo naopako. (Rajki,
Rajki, 2005: 105)
- parodijski odmak
- mjesečnica
- Zar moram to ponavljati? Ana nije kao Muki pa da se, kad je pomilujem, odmah baci
na leđa, podigne sve četiri u zrak i pogledom zahtijeva da je još milujem? (Rajki,
2005: 115) = parodizira određena obilježja, ali potom se potvrđuje kao njihov
predstavnik
- parodija - govor o majčinoj prijateljici, glasnogovornici Udruge šaptača mržnje: Rado
se odaziva svim pozivima na radio i televiziju, kad u emisijama treba pripremiti kakav
ručak, urediti stan, sugerirati što obući za izlazak u slučaju da ste mesojed ili pak što
neizostavno odjenuti ako idete po sojine pahuljice, ako ste makrobiotičar. (Rajki,
2005: 109)
- završetak potvrđuje psihološku karakterizaciju glavnog lika: ...jurcao sam prema
gradu. Tamo gdje nema salblasti, samo ubojica, manijaka, silovatelja i pljačkaša, ali
barem znaš na čemu si. (Rajki, 2005: 151)
- anagrami, gomilanje stilskih sredstava i tehnika te njihova značenjska neusustavljivost
- podsjećanje na manirizam - potvrđeno u istraživanjima novije znanosti o književnosti
-već uspostavljene brojne korelacije modernizma i postmodernizma s barokom kad je
riječ o osobitostima i funkcijama stilskih sredstava; afirmativni stavovi i oslonjenost
značajnog broja modernističkih i postmodernističkih umjetnika na barok (Benčić,
1991: 99)