HRVATSKA FONETIKA I

FONOLOGIJA
DOC. DR. SC. MAJA GLUŠAC
• OBVEZNI KOLEGIJ
• ECTS: JP 5 / DP 3
Ciljevi i zadaci:

• Cilj je kolegija upoznati studente s fonetskim i fonološkim sustavom

suvremenoga hrvatskog jezika. Na vježbama naučiti naglašavati riječi i
naglasne cjeline, naučiti tvorbu glasova, prepoznati i opisati
morfonološke i fonološke glasovne promjene u suvremenom
hrvatskom jeziku. Naučiti služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati i
tumačiti znanstvene članke fonetskoga i fonološkoga sadržaja.
Ishodi učenja:
Nakon uspješno završenoga predmeta student će moći:
• objasniti osnovne pojmove fonetskog i fonološkog sustava hrvatskoga
standardnog jezika,
• razlikovati artikulacijska obilježja glasova hrvatskoga jezika,
• analizirati primjere različitih stupnjeva složenosti morfonoloških i
fonoloških glasovnih promjena u suvremenom hrvatskom jeziku,
• objasniti načela hrvatskog naglasnog sustava,
• razlikovati naglaske hrvatskog standardnog jezika,
• usporediti propisanu hrvatsku naglasnu normu od uporabne,
• tumačiti znanstvene članke fonetskoga i fonološkoga sadržaja.
Sadržaj predmeta:
• Razvitak strukturalizma u Europi; fonološki sustav hrvatskoga
standardnog jezika; razlikovna obilježja fonema, artikulacijska i
akustička obilježja otvornika i zatvornika, podjele fonema, fonološke i
morfonološke glasovne promjene, naglasni sustav suvremenoga
hrvatskog jezika.
Obveze studenata:
• pohađanje nastave (predavanja i vježbe)
Moodle: jednopredmetni: HFFJP
dvopredmetni: HFFDP
• seminarski rad / referat (usmeno izlaganje na predavanjima/vježbama
ili na završnom usmenom ispitu)
• 2 kolokvija: naglasci i glasovne promjene
Način oblikovanja konačne
ocjene:
• U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir sljedeće: prosječna
ocjena iz dvaju kolokvija, ocjena iz seminarskoga rada te ocjena
završnoga pisanoga i usmenog ispita. Od toga 10% konačne ocjene čini
ocjena seminara, 20% ocjena kolokvija, 50% ocjena završnoga pisanog, a
20% usmenoga ispita.
• Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše
100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student
treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
• Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% =
dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Obavezna literatura:
1.Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
2.Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević,
Marija Znika, Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.
3.Žarko Muljačić, Opća fonologija i fonologija talijanskoga jezika, Zagreb, 1972. (poglavlja:
»Opća fonologija – Artikulacije jezika«, »Jezik i govor«, »Fonetika i fonologija«, »Fonologija
glasa – Sinkronija ne znači statičnost«, »Inherentna distinktivna obilježja u djelovanju«,
»Stratifikacija glasa«, »U potrazi za inherentnim distinktivnim obilježjima«, »Fonologija riječi
– Minimalni i subminimalni parovi«, »Razne definicije fonema«)
4.Ivo Škarić, Hrvatski govorili!, Školska knjiga, Zagreb, 2006. (poglavlja: »Pledoaje za govor
organski i govor standardni«, »Silazni naglasci na nepočetnim slogovima riječi«, »Kako se
naglašavaju posuđenice; Što s hrvatskim standardnim refleksom dugoga staroga jata?;
Slovo, glasnik i fonem j; Kako se sklanjaju imena Mia i Pio?«, »Jezik u pravopisu«, Kakav
pravopis – Između fonetike i fonologije«)
5.Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008. (5. poglavlje »Langue i parole: kod i
poruka«, 15. poglavlje, »Pojam fonema«) - JP
Dopunska literatura:

1.Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Milan Moguš, Slavko Pavešić, Ivo Škarić,
Stjepko Težak, Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika,
HAZU, Globus, Zagreb, 1991.
2.Zrinka Jelaska, Fonološki opis hrvatskoga jezika, Glasovi, slogovi, naglasci,
Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.
3.Ivo Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
4.članci iz časopisa: Jezik, Govor, Suvremena lingvistika, Rasprave Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje
5.Marija Turk, Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema, Izdavački centar
Rijeka, Rijeka, 1992.
• Obvezno je upoznati dva od navedenih djela.
Pitanja za usmeni:
• 1.1.  Razvitak strukturalizma u Europi
2.1.  Govorna djelatnost, jezik / govor, jezik kao sustav znakova
3.1.  Jezični znak (izraz / sadržaj, proizvoljnost / motiviranost)
4.1.  Semantički trokut Ogdena i Richardsa
5.1.  Dijakronijska i sinkronijska razina jezičnog opisa
6.1.   Metoda strukturalističkog opisa (objektivnost, jezične razine, metoda
supstitucije)
7.1.   Fonologija i fonetika
8.1.   Fonem (Jakobsonova definicija, URO; minimalni / subminimalni par)
9.1.   Alofon, fon, glas (stratifikacija glasa)
10.1. Binarizam Romana Jakobsona, razlikovna obilježja fonema
11.1. Artikulacije jezika
Pitanja za usmeni:
• 12.2. Fonemi u hrvatskom jeziku (pristupi u različitim gramatikama; pitanje
samoglasnog r i ije/je)
13.2. URO (IDO) u hrvatskom jeziku
14.2. PRO (PDO) u hrvatskom jeziku (naglasni sustav, raspored i upotreba naglasaka)

15.3. Artikulacijska fonetika, govorni organi, dvije osnovne vrste artikulacije glasova
16.3. Otvornik ili vokal / samoglasnik, zatvornik ili konsonant / suglasnik
17.3. Podjela glasova prema načinu tvorbe
19.3. Podjela glasova prema mjestu tvorbe
20.3. Zvučnost / bezvučnost
21.3. Tvorba zapornika
22.3. Tvorba zvonačnika
23.3. Tvorba tjesnačnika
24.3. Tvorba slivenika
Pitanja za usmeni:
• 25.4. Jezične promjene
26.4. Fonološke promjene (mladogramatičari / strukturalisti)
27.4. Glasovne promjene prema učinku koji daju u fonološkom sustavu
28.4. Glasovne promjene prema mjestu glasa u riječi
29.4. Glasovne promjene prema načinu vršenja
30.4. Jednačenje suglasnika po zvučnosti (odnos jezik/govor/pismo; pravopisna pravila)
31.4. Jednačenje po mjestu tvorbe (odnos govor / pismo; pravopisna pravila)
32.4. Gubljenje suglasnika (govor / pismo, pravopisna pravila)
33.4. Navezak
34.4. Nepostojano a
35.4. Zamjena l/o
36.4. Palatalizacija
37.4. Sibilarizacija
38.4. Prijevoj
39.4. Prijeglas
40.4. Razjednačenje (disimilacija)
41.4. Zijev (hijat)
Pitanja za usmeni:
• 42.5. Odraz 'jata' u hrvatskom jeziku (fonetsko, fonološko, pravopisno i
morfološko pitanje)
43.5. Kraćenje dugog 'jata
44.5. Duljenje kratkog je
45.5. Odraz 'jata' kao i