Početci razlikovnoga

pristupa hrvatskom jeziku

Nikola Andrić, Koje nam beogradske riječi ne trebaju +
Guberina i Krstić

Katarina Studenić
početak - prvo izdanje Gramatike i
stilistike hrvatskoga ili srpskoga
književnoga jezika Tome Maretića
dodatak Antibarbarus iz 1899.
jezični su savjetnici postojali i prije
Maretićevog, no nisu bili objavljeni kao
dijelovi gramatike ili nisu imali značenje
kakvo je imao njegov Antibarbarus

Jezično savjetništvo u 20. stoljeću

„O jačanju se purizma može govoriti već
početkom dvadesetoga stoljeća, kada se
objelodanjuju djela Tome Maretića,
Vatroslava Rožića i Nikole Andrića, koja
će značajno utjecati na razvoj ne samo
tadašnje, nego i kasnije jezične norme.“
(Rišner, 2006: 368)

purizam hrvatskih vukovaca

drugo razdoblje: savjetnik Petra Guberine
i Krune Krstića Razlike između hrvatskoga
i srpskoga književnoga jezika iz 1940.
godine
1939. – početak: Jezični i stilistički
savjetnik Marka Soljačića
nakon 1944. promjene
treće razdoblje počinje 1964. godine
Književnim jezikom u teoriji i praksi
Ljudevita Jonkea
Slavko Pavešić 1971. godine objavljuje
Jezični savjetnik s gramatikom
kraj razdoblja: 1989. godina
četvrto razdoblje obilježeno Stjepkom
Težakom i Stjepanom Babićem
posljednje desetljeće 20. stoljeća:
jezični savjetnici u kojima se tematizira
odnos hrvatskog jezika prema srpskom
i odnos hrvatskog prema engleskom
jeziku
rođen 5. prosinca 1867. godine
hrvatski književnik, filolog, prevoditelj
studirao je slavistiku i romanistiku u Beču
i Parizu
doktorirao je 1897. u Beču

Nikola Andrić
 godine 1898. osnovao je Glumačku školu
 HNK u Osijeku
 godine 1913. pokrenuo je popularnu Zabavnu biblioteku

 književnopovijesni i jezikoslovni radovi: Spomen-knjiga

Hrvatskog zemaljskog kazališta pri otvaranju nove
kazališne zgrade (1895.), Izvori starih kajkavskih
drama (1901.), Iz ratničke književnosti hrvatske (1902.),
Pod apsolutizmom (1906.), Branič jezika
hrvatskoga (1911.), s Isom Velikanovićem objavio Šta je
šta (1938.), prvi slikovni rječnik hrvatskoga jezika

 umro je 7. travnja 1942. godine u Zagrebu

razgovornim stilom kritizira srbizme
ironija, čuđenje

„Oni se drže u jezičnim stvarima jačima i

”uzvišenijima” od nas, pa ćemo vidjeti,
dokle će dotjerati. Bože ne daj, da se
izvrše proročanske riječi Karadžićeve, koje
sam stavio na čelo ovoga članka!” (Andrić,
1927, prema Samardžija, 2001: 454)

Koje nam beogradske riječi ne

trebaju
frazeologija
Srbipreuzimaju riječi iz stranih jezika
„Kako su Beograđani došli do toga, da omahivanje nazovu
podbacivanjem, to neka sâm sveti Bog zna.“ (Andrić, 1927,
prema Samardžija, 2001: 456)

riječi
koje ne smijemo primiti: provjeriti, sprovesti (zakon),
smjena, riješen (biti za što), posmatrati, proizvoljan, poručiti
(mjesto: naručiti), upražnjavati, ispoljavati, podstrekavati,
podvući, uvjerenje, sredina (millieu), osustvo, bjegstvo, nakazna
upotreba prijedloga po, sljedovati, isleđenje, prinadležnost,
jednovremeno, raniji (u značenju pređašnji), odstojanje i
podbaciti (kukuruz je jesenas podbacio).“ (Andrić, 1927, prema
Samardžija, 2001: 455)
provjeriti– 'ustanoviti valjanost, istinitost čega, ispitati; promatrajući
ponašanje donijeti sud o kome' (1012)
smjena – 'vremensko razdoblje u kojem određene dužnosti obavlja jedna
skupina ljudi, slijed poslova po unaprijed utvrđenome redu; osoblje koje
obavlja dužnost u određenome vremenskom razdoblju; dolazak jednih
namjesto drugih; preuzimanje dužnosti od drugih' (1149)
proizvoljan – 'neosnovan, samovoljan' (994)
ispoljavati – 'pokazivati, očitovati, izražavati' (373)
podstrekavati – 'poticati, pobuđivati' (858)
podvući – 'uvući, zavući ispod čega; podcrtati; naglasiti, istaknuti' (860)
jednovremen – 'istovremen, istodoban; suvremen' (414)
odstojanje – 'udaljenost' (737)
podbaciti – 'ne dobaciti do mete; ne ispuniti naum, očekivanja, obveze,
zakazati: Žetva je podbacila.' (850)

Rječnik hrvatskoga jezika

provjeriti– 'utvrditi ispravnost ili istinitost
čega; promatrati utvrditi svojstva čega'
(1239)
smjena – 'dolazak jednih namjesto
drugih; oslobađanje koga kakve dužnosti;
uklanjanje s radnoga mjesta; uzastopno
pojavljivanje; vrijeme obavljanja dužnosti'
(1433)

Veliki rječnik hrvatskoga

standardnoga jezika
proizvoljan – 'koji se ne pridržava
određenih pravila ili običaja, koji se čini
prema vlastitoj volji' (1218)
odstojanje – 'prostor koji se nalazi između
dva objekta' (934)
podbaciti – 'dobaciti manje nego što
treba, ne dobaciti do cilja; ne ispuniti
naum, očekivanja, obveze: Žetva je
podbacila.' (1068)
odstupanje = razmak
Nikako ne mogu razumjeti, da kukuruz, žito i
uopće plod može podbaciti.” (Andrić, 1927, prema
Samardžija, 2001: 455)
provjeriti: „Mi ne možemo ništa pro-vjeriti, jer
glagola vjeriti uopće nemamo u sličnom značenju.
Kod nas može momak vjeriti djevojku, može se
štošta po-vjeriti kome, možeš i pre-vjeriti, za-
vjeriti se i u-vjeriti koga, ali pro-vjeriti ne možeš
ništa.“ (Andrić, 1927, prema Samardžija, 2001:
457)
„Smjena i smjenjivanje su ruske riječi, koje su
postojale u hrvatsko, ali u osnovi glagola
mijenjati, gdje je s ispred osnove predstavljalo
pomutnju. Prijedlog s mogao je izvršavati trojaku
službu: od trajnih glagola činiti svršene (s-lomiti,
sa-sjeći), označavati udruživanje (s-miješati, sa-
brati, s-družiti) ili izreći što se od nečega dijeli (s-
jahati, s-tresti, s-pasti). Za srpsku riječ smijeniti,
postojala je hrvatska složenica izmijeniti i
supstantiv izmjena.” (Andrić, 1927, prema
Samardžija, 2001: 457)
„Ne trebamo ni ruskog podstreka ni
podstrekivanja, kad imamo dobre svoje
riječi: poticati, poticaj, podjariti, podbosti,
nagovarati, nagoniti.” (Andrić, 1927)
rusizmi: snishodljiv, isljedovati (istražiti),
dejstvo i dejstvovati, bespristrasan,
izviniti, predohraniti (doskočiti), ponjati
(shvatiti), neprikosnoveno, sladostrastan
(razbludan)
 srpska riječ hrvatska zamjena
igra ples
smjena, smjenjivati izmjena, izmjenjivati

osustvo/odsustvo dopust
upražnjavanje izvršavanje
sprovoditi provoditi
posmatrati, promatrati, promatranje
posmatranje
podstrek poticaj
podvlačiti podcrtati
poručiti naručiti
tačka, tačno točka, točno
ispoljavanje pokazivanje, očitovanje

Zamjena srpskih riječi

rođen je 22. svibnja 1913. u Šibeniku
filolog, romanist, fonetičar, znanstvenik,
sveučilišni profesor, izumitelj i osnivač
brojnih institucija
diplomirao je francuski i latinski jezik
1935.

Petar Guberina
Institutza fonetiku pri Filozofskom fakultetu u
Zagrebu osniva 1954.
zaslužan je za reformaciju studija francuskoga
jezika
osnovao je Školu stranih jezika u zagrebačkoj
Vodnikovoj ulici
utemeljuje audiovizualnu globalnostrukturalnu
metodu i SUVAG metodu
osniva Centar za rehabilitaciju slušanja i govora
1961.
umire 22. siječnja 2005.
rođen je 13. studenog 1905. u Arbanasima
filolog, filozof, kulturni djelatnik, književnik,
leksikograf, enciklopedijski pisac i prevoditelj
diplomirao je na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu 1930. filozofiju i psihologiju te
talijanski jezik s književnošću, a 1934.
godine i francuski i latinski jezik

Kruno Krstić
doktoriraoje 1937. godine
kao profesor radio je u Zagrebu, Sisku i
Osijeku
godine 1945. određen je za vješanje
na poziv Miroslava Krleže dolazi raditi u
Leksikografski zavod
pjesmama se javio u Hrvatskoj prosvjeti,
a prozom u Krijesu
umro je u Zagrebu 6. prosinca 1987.
djelo je objavljeno 1940. godine u
Zagrebu
1. Lingvistička rasprava o hrvatskom
književnom jeziku Petra Guberine
2. Rječnik razlika između srpskoga i
hrvatskoga književnog jezika Krune
Krstića i Petra Guberine

Razlike između hrvatskoga i srpskoga

književnoga jezika
„Razlikovni rječnici takva su leksikografska
djela u kojima se leksemi jednoga
standardnog jezika kao razlikovni
suprotstavljaju leksemima drugoga. Izrada
takvih rječnika lingvistički je opravdana i
moguća samo za jezike standardnih oblika
koji su u specifičnim povijesnim okolnostima
kao različiti izrasli iz istoga organskoga
idioma. Takav je slučaj s hrvatskim i srpskim
standardnim jezikom.“ (Peti, 2006: 507)
oko 4500 riječi
u prvom dijelu 550 kroatizama: biljeg,
bjelokost, časnik, dojam, draguljar,
dvojba, glazba, himba, kalež, kipar,
krošnja, ličinka, nijekati, novačenje,
pričuva, raspelo, šalica, žbuka...
Srbi -> te su riječi provincijalzmi +
rasprave o značenju
uvodna rasprava u knjizi Razlike između hrvatskoga i srpskoga
književnog jezika
jezične i pravopisne razlike između hrvatskog i srpskog
književnog jezika
„Guberina piše strukturalistički, po načelima smjera zahvaljujući
kojem se proširila i precizirala hrvatska jezikoslovna znanost. On
jasno razlikuje sinkroniju od dijakronije, suvremeno stanje od
prošlih. Ističe razlike između dijalekta i književnog jezika, jednog
od najvećih nedostataka mladoslovničarskog učenja kakvo je do
tada bilo (poistovjećivali dijalekt i književni jezik). Rasprava
ujedno dostiže i visoku stilističku vrijednost. Stilistička
vrijednost, odnosno poglavlje Stilske i stilističke razlike smatraju
se i danas najboljim dijelom Guberinine rasprave.” (Babić, 1997)
„Opisuju se fonetsko-fonološke, morfološke, sintaktičke, leksičke
i stilističke razlike.” (Rišner, 2006)

Zašto možemo govoriti o posebnom

hrvatskom književnom jeziku?
primjeri u hrvatskom primjeri u srpskom
književnom jeziku književnom jeziku
mlijeko, djeca, bio mleko, deca, beo
Babilon, Benjamin, Baltazar Vavilon, Venjamin, Valtazar
gluhoća, duhan, gluh gluvoća, duvan, gluv
piletina, teletina, proljetni, pilećina, telećina, prolećni,
čistoća, palača čistota, palata
redati, govedina, luđak ređati, goveđina, ludak
garancija, demokracija, garantija, demokratija,
diplomacija diplomatija
lijen, tuljan, ljetni lenj, tulanj, letnji
šutjeti, šutljiv, škiljiti ćutati, ćutljiv, čkiljiti
dihanje, kihanje dijanje, kijanje
financije, centimetar, finansije, santimetar,
decimetar desimetar
kirurg, kor, kemija hirurg, hor, hemija

Glasovne razlike
Razlike u oblicima
srpski: crkvin, zemljin, bančin
hrvatski: crkve, zemlje, banke
srpski: ulica Aleksandra, ulica Miloša
hrvatski: Aleksandrova ulica, Miloševa ulica
srpski: tetka Marin brat, knez Mihajlova ulica
hrvatski: brat tetke Mare, ulica kneza Mihajla
srpski: evo ga otac
hrvatski: evo oca

Sintaktičke razlike
srpski: Muke od neimanja sredstava za
postignuća svojih ambicija.
hrvatski: Muke što nema sredstava, da
postignem svoje ambicije.
hrvatski: mjeseca ožujka, neodređen
način, sadašnje vrijeme
srpski: marta meseca, način neodređeni,
vreme sadašnje
hrvatski: da + prezent

Stilske razlike
hrvatski: uš, Betlehem
srpski: vaš, Vitlejem
hrvatski: uputa, definirati i brbljav
srpski: uputstvo, definisati, brbljiv
odojče (dojenče, svinjče)
defile, kapital, mimohod, glavnica
hrvatski: abeceda, bijeg, cjenik, časnik, dalekozor,
fratar, glasovir, glazba, korizma, kratica, nijekati,
novčarka, oporuka, ploha, pučko sveučilište,
prosinac, ribič, stroj, sustav, tlak, zdravstvo,
zrakoplov, zrcalo, župa

Razlike u riječima
„Pri sastavljanju ovog rječnika vodila nas
je želja, da uklonimo iz hrvatskoga
književnog jezika njemu tuđe riječi, koje
su posljednjih godina raznim putovima
počele prodirati s istočnih strana u naše
škole, urede, knjige, novine, a po njima i
u svakidašnji govor.“(Guberina i Krstić,
1940: 77)

Rječnik razlika između srpskoga i

hrvatskoga književnoga jezika
hd (hrvatski dijalektalno) - KRTOST (hd) –
krhkost
h.arh. (hrvatski arhaički)- LUDAK (h.arh.)
– luđak

Kratice
Leksičke razlike
pitanje razlikovanja hrvatskog i srpskog
književnog jezika važno je i danas
u početcima članak o nepotrebnim
beogradskim riječima Nikole Andrića
vrhunac Guberinina rasprava: napušta
dijakronijsko gledište, lingvističkog je, a ne
političkog pogleda, detaljno izlaže
problematiku
potvrđeno je da hrvatski jezik na svim
jezičnim razinama ima svoje leksičko blago

Zaključak
Andrić, Nikola. 1927. Koje nam beogradske riječi ne trebaju, u:
Jezikoslovne rasprave i članci, 2001. Priredio Marko Samardžija.
Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska
Anić, Vladimir. 2003. Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi
Liber
Babić, Stjepan. 1998. O Guberininima pogledima na hrvatsko-srpske
jezične razlike. Jezik 44., 5, str. 176.– 182.
Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti,
Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija, 1997. Hrvatska gramatika,
Školska knjiga, Zagreb
Guberina, Petar. 1940. [1997.]: Zašto možemo govoriti o posebnom
hrvatskom književnom jeziku, časopis Jezik, Zagreb, god. 44., br. 5.,
str. 178,179.
Guberina, Petar., Krstić, Kruno. 1940. Razlike između hrvatskoga i
srpskoga književnoga jezika. Matica hrvatska. Zagreb

Literatura
Hrvatska enciklopedija, Andrić, Nikola. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Zadnja posjeta: 12.3.2020. Dostupno na:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2621
Hrvatska enciklopedija, Guberina, Petar. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Zadnja posjeta: 12.3.2020. Dostupno na: http://
www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23653 
Hrvatska enciklopedija, Krstić, Kruno. Leksikografski Zavod Miroslav Krleža.
Zadnja posjeta: 12.3.2020. Dostupno na:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34209
Jojić, Ljiljana (ur.). 2015. Veliki rječnik hrvatskoga standardnoga jezika,
Školska knjiga, Zagreb
Peti, Mirko. 2006. Razlikovni rječnici, u: Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Zagreb:
Matica hrvatska, str. 507–530.
Rišner, Vlasta. 2006. Hrvatsko jezično savjetništvo u XX. stoljeću, u: Hrvatski
jezik u XX. stoljeću, Zagreb, Matica hrvatska, str. 367-393.
Šonje, Jure (ur.). 2000. Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, Školska knjiga, Zagreb