• Nacionalizam je, pre svega, paranoja. Ako pojedinac, u okviru društvenog projekta, nije u stanju da se
"izrazi", ili zato što mu taj društveni projekt ne ide na ruku, ne stimuliše ga kao individuu, ili ga sprečava kao individuu, što će reći ne daje mu da dođe do svog entiteta, on je primoran da svoj entitet traži izvan identiteta i izvan tzv. društvene strukture. Tako on postaje pripadnik jedne slobodnozidarske skupine koja postavlja sebi, bar na izgled, za zadatak i cilj probleme epohalne važnosti: opstanak i prestiž nacije, ili nacija, očuvanje tradicije i nacionalnih svetinja, folklornih, filozofskih, etičkih, književnih. • Sa teretom takve, tajne, polujavne ili javne misije, N. N. postaje čovek akcije, narodni tribun, privid individuuma. Kad smo ga već sveli na tu meru, na njegovu pravu meru, pošto smo ga izdvojili iz krda, i skinuli ga sa slobodnozidarske lože, u koju se on sam smestio, ili gde su ga drugi smestili, imamo pred sobom individuum bez individualnosti, nacionalistu, rođaka Žila. To je onaj Sartrov Žil, koji je porodična i društvena nula, čija je jedina osobina da ume da prebledi na pomenu jedne jedine teme: Engleza. To bledilo, to drhtanje, ta njegova "tajna" da ume da prebledi na pomen Engleza, to je jedino njegovo društveno biće i to ga čini značajnim, postojećim: nemojte pred njim pominjati engleski čaj, jer će vam svi za stolom početi namigivati, davaće vam znake rukama i nogama, jer Žil je osetljiv na Engleze, zaboga, pa to svi znaju, Žil mrzi Engleze (a voli svoje, Francuze), jednom rečju, Žil je ličnost, on postaje ličnost zahvaljujući engleskom čaju. Ovaj i ovakav portret, primenljiv na sve nacionaliste, može se slobodno, a po ovoj shemi, razviti do kraja: nacionalista je, po pravilu, kao društveno biće, i kao pojedinac, podjednako ništavan. Izvan ovog opredeljenja, on je nula. On je zapostavio porodicu, posao (uglavnom činovnički), literaturu (ako je pisac), društvene funkcije, jer su one suviše sitne u odnosu na njegov mesijanizam. Treba li reći da je on, po opredeljenju, asketa, potencijalni borac, koji čeka čas. NACIONALIZAM
Preterana privrženost vlastitoj naciji i njenim interesima,
zanemarujući interese drugih (do tada prijateljskih) nacija, kao i interese pojedinaca vlastite nacije.
Oblik nacionalne svesti koji stalno ističe razlike između svoje i
drugih nacija, predstavljajući svoju naciju kao superiornu u odnosu na druge.
Stalnonipodaštavanje i obezvređivanje kulturnih tvorevina i
karakteristika drugih nacija u okruženju.
Teži se ostvarenju privilegovanog položaja za svoju naciju.
ZAŠTO MRZIMO?
„Mržnja je osobina ega koji želi uništiti izvor
vlastite nesreće.“ Sigmund Freud
„Ako nekoga mrzimo, onda u njegovom liku
mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje.“ Herman Hesse Rasizam Govor Martina Luthera Kinga 1963 kao jedan od najlepsih govora u borbi protiv rasizma. Deo govora: “ Ja imam san “ Danas vam kažem, prijatelji moji, uprkos teškoćama današnjice i sutrašnjice, ja imam san. To je san koji je duboko ukorenjen u američkom snu. Imam san da će se jednoga dana ovaj narod izdići i da će živeti po pravom kredu svoga postojanja: “Za nas je ova istina sama po sebi razumljiva: da su svi ljudi stvoreni jednakima “.Ja imam san da će jednoga dana na crvenim brdima Džordžije sinovi nakadašnjih robova i sinovi nekadašnjih robovlasnika sediti zajedno za istim bratskim stolom. Imam san da će jednog dana i sama država Mississippi, u kojoj vlada nepravda i koja s plamenom ugnjetavanja živi svojim punim bićem, imam san da će se i ta država jednog dana pretvoriti u oazu slobode i pravednosti. Imam san da će moje četvoro dece jednoga dana živeti u društvu u kojem se niko prema njima neće ponašati ovako ili onako zbog boje njihove kože, nego da će ih tretirati onako kako to oni svojim karakterom zasluže. Imam danas jedan san… Imam san da će jednog dana Alabama sa zlokobnim rasistima, sa svojim guvernerom s čijih usana su silazile reči kao “intervencija” i “anuliranje rasne integracije”…, da će tačno tamo u Alabami jednoga dana mali crni dečaci i male crne devojčice pružiti ruke malim belim dečacima i devojčicama kao braći i sestrama. INTERNET U SLUŽBI EKSTREMISTA
VIRTUELNI PROSTOR MRŽNJE KOJI MOŽE DA MOBILIŠE ISTOMIŠLJENIKE I
PREDSTAVLJA REALNU PRETNJU ZA DEMOKRATSKO DRUŠTVO U CELINI
GOVOR MRŽNJE SE POMERIO TAMO GDE JE MANJE KAŽNJIV A EFEKTI
VIDLJIVIJI
NAJSIGURNIJE I NAJMOĆNIJE SREDSTVO ZA ŠIRENJE JEZIKA MRŽNJE
INTERNET OMOGUĆAVA STVARANJE GLOBALNIH GRUPA ČIJI SU ČLANOVI
FIZIČKI UDALJENI ALI IZMEĐU KOJIH POSTOJI OSEĆAJ BLISKOSTI ZBOG INTERAKTIVNOSTI INTERNETA I DRUŠTVENIH MREŽA