SKLONIDBA ILI

DEKLINACIJA
Ponavljanje i usustavljivanje jezičnoga gradiva 5.
razreda

by Viktorija Lokas, prof.

 Sklonidba ili deklinacija

 promjena imenica po padežima

 riječ padež vuče svoje podrijetlo od glagola padati
 latinski glagol declinare znači udaljavati se, otklanjati
se
 strme ili nakošene travnate livade ne Velebitu
tamošnje stanovništvo naziva padežima.

by Viktorija Lokas, prof.

 Uza svaki padež dolaze padežna pitanja,
ali i pomoćne riječi koje ti pomažu da
odrediš padež u rečenici.

 NOMINATIV (N) – Tko? Što? (postoji)

GENITIV (G) Koga? Čega? (nema)
DATIV (D) Komu? Čemu? (prilazim)
AKUZATIV (A) Koga? Što? (vidim)
VOKATIV (V) Oj! Ej! (dođi)
LOKATIV (L) O kome? O čemu? (govorim)
INSTRUMENTAL (I) S kim? Čim? (putujem).

by Viktorija Lokas, prof.

 Provjerimo svoje znanje o padežima.
 U hrvatskom jeziku ima šest padeža.
 NETOČNO
 Sedmi padež se zove instrumental.
 TOČNO
 Svaki padež, čak i vokativ, odgovara na dva pitanja.
 NETOČNO
 Vokativ je peti padež.
 TOČNO
 Promjena imenica po padežima zove se sklonidba ili
deklinacija.
 TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
 Provjerimo svoje znanje o padežima.

 Imenice se mogu sklanjati u jednini i množini.

 TOČNO
 Četvrti padež je akuzativ.
 TOČNO
 Pitanja za šesti padež glase: Komu? Čemu?
 NETOČNO
 Nominativ je drugi padež.
 NETOČNO
 Prvo od dva pitanja se odnose na što živo!
 TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
 NOMINATIV Tko?, Što?

 u rečenici ima službu:

a)vršitelja radnje – SUBJEKT

Učitelj je zanimljiv. Tko? (živo)
Knjiga je zanimljiva. Što? (neživo)

b)govori nešto o vršitelju radnje

On je umjetnik.
by Viktorija Lokas, prof.
 NOMINATIV Tko?, Što?
 u množini imenica muškoga roda javlja se kratka i duga množina

kratka mn. duga mn.

vuci vukovi
snijezi snjegovi

 u nekim imenicama m. r. mn. provodi se glasovna promjena

sibilarizacija.

junak junaci k u c ispred i

jastog Jastozi g u z ispred i
trbuh trbusi h u s ispred i
by Viktorija Lokas, prof.
 GENITIV Koga?, Čega?
 značenje :

 pripadnost - Šalica je stajala na rubu stola.

 djelomičnost - Imao sam puno sreće.
 građa - Haljina od svile. (svilena haljina )
 mjesto - Kod prijatelja se osjećam ugodno.

 prijedlog od stoji uz imenicu u genitivu samo kad izriče građu, a

gdje se može, treba ga zamijeniti pridjevom.
( lančić od zlata – zlatni lančić kapa od vune – vunena kapa )

by Viktorija Lokas, prof.

 GENITIV Koga?, Čega?

 u nekim imenicama provodi se glasova promjena nepostojano a

N jd. G mn.
Sestra Sestara
sunce sunaca

 samoglasnik a koji se ne javlja u svim oblicima riječi, naziva se nepostojano a.

by Viktorija Lokas, prof.

 DATIV Komu?, Čemu?
 značenje
 smjer kretanja - Vraćam se ocu.
 namjena - Knjigu sam darovao prijatelju.

 prijedlozi
 najčešće bez prijedloga - Darujem cvijeće majci.
 Prijedlozi: k, ka, unatoč, usprkos, nasuprot
Priđi k prozoru. Pomakni se ka Katici.
Pogriješio sam unatoč pažnji.
Nasuprot školi je igralište.
Otišli smo u šetnju usprkos hladnoći.

by Viktorija Lokas, prof.

 DATIV Komu?, Čemu?

 U nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacija.

junak junacima k u c ispred i

jastog jastozima g u z ispred i
trbuh trbusima h u s ispred i

by Viktorija Lokas, prof.

 AKUZATIV Koga?, Što?

 u rečenici ima službu predmeta radnje

Ubrao sam jabuku.
Život joj je nalikovao na bajku.

 značenje
cjelovitost - Pojeo sam jagode.
mjesto radnje - Upao sam u blato.
vrijeme radnje - Izvukao sam se na vrijeme.

by Viktorija Lokas, prof.

 VOKATIV Oj! Ej!

 značenje
doziv - O, Jakove!
obraćanje - Što se dogodilo, dječače?

 vokativ nije dio rečenice pa se od rečenice s kojom

dolazi u pisanju odvaja zarezom
Ivane, danas nisi dao nijedan gol!
Danas, Ivane, nisi dao nijedan gol!
Danas nisi dao nijedan gol, Ivane!

by Viktorija Lokas, prof.

 VOKATIV Oj! Ej!

 nastavci

 imenice koje završavaju na – ar i – ir u vokativu mogu imati

nastavke – e i –u ( ribar – ribare, ribaru )
 imenice koje završavaju na nepčanike / palatale (č, ć, đ, dž, lj, nj,
š, ž) u vokativu imaju nastavak –u ( kovač – kovaču, konj – konju,
miš – mišu )
 imena država u vokativu imaju isti oblik kao u nominativu
(Hrvatska, Poljska, Njemačka) .

by Viktorija Lokas, prof.

 VOKATIV Oj! Ej!

 u nekim se imenicama provodi glasovna promjena

palatalizacija

satnik satniče k u č ispred e

Bog Bože g u ž ispred e
duh suše h u š ispred e
zec zeče c u č ispred e

by Viktorija Lokas, prof.

 LOKATIV O kome?, O čemu?

 značenje
mjesto radnje - U sobi je gorjela svjetiljka.
tema radnje - Tada smo maštali o proljeću.

 prijedlozi – ovisi o prijedlozima o, u, na, po, pri, prema

Razgovarao je o upisu.
Društvo je u kinu.
Kiša je padala po oranicama.

by Viktorija Lokas, prof.

 LOKATIV O kome?, O čemu?
 u nekim se imenicama provodi glasovna promjena
sibilarizacija

bajka o bajci k u c ispred i

prijedlog o prijedlozima g u z ispred i
propuh o propusima h u s ispred i

 Kao i u dativu, postoje iznimke ( Anka – o Anki, baka - o baki,

mačka – o mački, praćka – o praćki … ).

by Viktorija Lokas, prof.

 INSTUMENTAL S kim, Čim?
 značenje
 društvo - Volim se družiti s prijateljima.
 sredstvo - Želim juriti automobilom.
 mjesto - Hodnikom je odjekivao mamin glas.
 vrijeme - Zorom gledam izlazak sunca.
 način - S veseljem je pričao o djevojci.

 prijedlozi
 prijedlog s, sa kada izriče društvo i način
U razred idem s Majom. Gledao me sa sažaljenjem.
 kad izriče sredstvo, uz instrumental ne dolazi prijedlog
Iz Zagreba smo se vratili autobusom.

by Viktorija Lokas, prof.

 INSTUMENTAL S kim, Čim?
 nastavci

 instrumental najčešće ima nastavak - om ( nos – nosom)

 kad osnova imenica muškog i srednjeg roda završava na č, ć, dž,
đ, j, lj, nj, š, ž nastavak je - em ( puž – pužem, slušatelj –
slušateljem )
 izuzetak su imenice jež – ježem, Beč – Bečem
 imenice koje završavaju na -ar mogu imati nastavke -om i - em
(gospodar – gospodarom, gospodarem … )
 kad osnova imenica ženskoga roda završava na suglasnik, u
instrumentalu ima nastavak - ju ili -i (sol – solju / soli … ) .

by Viktorija Lokas, prof.

 INSTUMENTAL S kim, Čim?

 U nekim se imenicama provodi glasovna promjena

jotacija.

smrt + ju smrću t + ju = ć
glad + ju = glađu d+j =đ
sol + ju = solju l + j = lj

by Viktorija Lokas, prof.

 Provjerimo svoje znanje o padežima.

 Nominativ je prvi od sedam padeža u hrvatskom jeziku.

 TOČNO
 Nominativ je padež koji izriče vršitelja radnje u rečenici.
 TOČNO
 Nominativ često dolazi s prijedlozima: na, o, po.
 NETOČNO
 Genitivom izričemo doziv i poziv.
 NETOČNO
 Genitiv najčešće ovisi o glagolu.
 TOČNO
 Uz genitiv dolaze prijedlozi: od, do, protiv.
 TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
 Provjerimo svoje znanje o padežima.
 Dativ i lokativ imaju ista padežna pitanja.
 NETOČNO
 Lokativ ne mora dolaziti s prijedlozima.
 NETOČNO
 Dativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje.
 NETOČNO
 U dativu nekih imenica događa se sibilarizacija.
 TOČNO
 Lokativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje.
 TOČNO
 Prijedlozi koji dolaze uz dativ jesu k, ka, nasuprot, unatoč, usprkos.
 TOČNO

by Viktorija Lokas, prof.

 Provjerimo svoje znanje o padežima.
 Akuzativ u rečenici najčešće izriče način glagolske radnje.
 NETOČNO
 Akuzativ odgovara na pitanje: Koga? Što?
 TOČNO
 Prijedlozi ne mogu stajati uz akuzativ.
 NETOČNO
 Vokativom izričemo predmet radnje.
 NETOČNO
 Vokativ može stajati u rečenici samostalno.
 TOČNO
 U vokativu se ne događa ni jedna glasovna promjena.
 NETOČNO

by Viktorija Lokas, prof.

 Provjerimo svoje znanje o padežima.

 Instrumental je prvi padež, gledano straga.

 TOČNO
 Instrumental izriče predmet ili instrument glagolske radnje.
 NETOČNO
 U instrumentalu se događa jotacija.
 TOČNO
 Prijedlozi u instrumentalu jesu: s, sa, među, za.
 TOČNO
 Instrumentalom izričemo sredstvo i društvo.
 TOČNO

by Viktorija Lokas, prof.