RELJEF SU SVE RAVNINE I NERAVNINE NA ZEMLJI.

RAVNICE MOGU BITI RAZLIČITIH NADMORSKIH VISINA PA RAZLIKUJEMO:

NIZINE- TO SU RAVNICE DO 200 METARA NADMORSKE VISINE

VISORAVNI SU ZARAVNJENI DIJELOVI IZNAD 200 METARA NADMORSKE VISINE

NERAVNINE NA ZEMLJI MOGU BITI UDUBLJENJA I UZVIŠENJA.

NADMORSKA ILI APSOLUTNA VISINA MJERI SE OD RAZINE MORA, RAZLIKA IZMEĐU MORSKE RAZINE
I NEKE TOČKE NA ZEMLJI.

RELATIVNA VISINA- RAZLIKA IZMEĐU DVIJE TOČKE NA ZEMLJI.

GRAĐA ZEMLJE- ZEMLJA JE LUPINASTE GRAĐE TE IMA TRI LUPINE ILI SLOJA, KORU, JEZGRU I PLAŠT.

MAGMA JE POLURASTALJENA ŽITKA MASA KOJA SE NALAZI U PLAŠTU ZEMLJE.

KADA MAGMA PROBIJE NA POVRŠINU ZOVEMO JE LAVOM.

U SREDIŠTU ZEMLJE JE JEZGRA GRAĐENA OD ŽELJEZA I NIKLA.

PLANINA JE UZVISINA KOJA IMA ŠILJSTE VRHOVE I STRME PADINE, VIŠA OD 500 METARA.

GORE SU UZVISINE PREKRIVENE ŠUMAMA I ZAOBLJENE, VIŠE OD 500 METARA NADMORSKE VISINE.

DEPRESIJA JE UDUBLJENJE ISPOD RAZINE MORA.

BREŽULJAK JE UZVIŠENJE DO 200 METARA NADMORSKE VISINE.

KOTLINA JE OVALNO UDUBLJENJE OKRUŽENO UZVIŠENJIMA,

BRDO JE UZVIŠENJE IZMEĐU 200 I 500 METARA NADMORSKE VISINE.

VELIKE SVJETSKE NIZINE- ZAPADNOSIBIRSKA NIZINA

MEZOPOTAMIJA( EUFRAT I TIGRIS)

HINDUSTAN( RIJEKA GANGES)

VELIKA KINESKA NIZINA

AMAZONIJA

NIZINE U EUROPI- PANONSKA NIZINA, ISTOČNOEUROPSKA NIZINA I PRIBALTIČKA NIZINA

STARA GROMADNA GORJA U EUROPI- APALČKO GORJE, GVAJANSKO GORJE I URAL

MLADE ULANČANE PLANINE- HIMALAJA, STIJENJAK ILI ROCKY MOUNTAINS I ANDE

MRTVO MORE- NAJDUBLJA DEPRESIJA NA ZEMLJI OKO 400 METARA

RELJEF SE MIJENJA UNUTARNJIM PROCESIMA OBLIKOVANJA KOJI SE ZOVU POTRESI I VULKANI. ONI
RAZLAMAJU, SPUŠTAJU I IZDIŽU DIJELOVE ZEMLJINE KORE I STVARAJU NOVE OBLIKE.

LITOSFERA JE ZEMLJINA KORA I TANKI GORNJI DIO PLAŠTA. ONA JE RAZLOMLJENA NA LITOSFERNE
PLOČE.
KADA SE LITOSFERNE PLOČE RAZMIČU NA JEDNOM MJESTU, NA DRUGOME SE SUDARAJU. TADA SE
MOŽE DOGODITI DA SE PODVLAČE JEDNA POD DRUGU- NA TOM MJESTU NASTAJE DUBOKOMORSKI
JARAK.

PLOČE SE MOGU I SMICATI JEDNA UZ DRUGU I TADA NASTAJU POTRESI.

POTRES JE IZNENADNO I KRATKO PODRHTAVANJE ZEMLJE.

MJESTO GDJE POTRES NASTAJE U DUBINI ZEMLJE NAZIVA SE HIPOCENTAR ILI ŽARIŠTE.

OD ŽARIŠTA PREMA ZEMLJINOJ POVRŠINI ŠIRE SE POTRESNI VALOVI.

EPICENTAR JE MJESTO NA POVRŠINI ZEMLJE IZNAD ŽARIŠTA GDJE SE POTRES NAJJAČE OSJETI.

BORE NASTAJU NA STIJENAMA KADA SE SLOJEVI STIJENA SVIJAJU.

RASJED NASTAJE KADA SE SLOJEVI STIJENA RAZLOME I UZDUŽ PUKOTINE POMIČU.

VULKAN JE UZVISINA NASTALA OD SKRUTNUTE LAVE, STIJENJA I PEPELA. NASTAJU DUŽ GRANICA
LITOSFERNIH PLOČA.

PODRUČJA OKO VULKANA SU GUSTO NASELJENA JER JE TAMO JAKO PLODNO TLO.

VANJSKI PROCESI OBLIKOVANJA RELJEFA SU TROŠENJE STIJENA, POKRETI TLA I STIJENA NA

PADINAMA, DJELOVANJE LEDA, TEKUĆICA, MORA I VJETRA.

OSIM TOGA TU UBRAJAMO I DJELOVANJE LJUDI.

TROŠENJE STIJENA SE DOGAĐA ZBOG TEMPERATURNIH PROMJENA ILI POD UTJECAJEM

ZALEĐIVANJA. POVRŠINSKI SE DIJELOVI STIJENA ZAGRIJAVANJEM LAGANO ŠIRE, A HLAĐENJEM
PONOVNO SKUPLJAJU. KAO POSLJEDICA TOGA POVRŠINSKI SE DIJELOVI LOME, RASPADAJU I MRVE
TE PUCAJU I OTPADAJU SA STIJENA ČESTO U LJUSKAMA.

RELJEF SE MIJENJA I ZBOG UTJECAJA SILE TEŽEKOJA UZROKUJE POKRETANJE STIJENA NA PADINAMA.
TAKO SE TLO KOJE SE NALAZI NA PADINAMA KREĆE NIZ NJU. NAJČEŠĆE TO NAZIVAMO KLIZIŠTIMA I
ONA SU ČESTA NAKON VELIKIH OBORINA. KLIZIŠTA NANOSE ŠTETU PROMETNICAMA, ZGRADAMA I U
POLJOPRIVREDI.

DJELOVANJE LEDA NAJČEŠĆE JE U POLARNIM KRAJEVIMA I U VISOKIM PLANINAMA.

LEDENJAK SE KREĆE VRLO SPORO, JAKO JE TEŽAK I KREČUĆI SE PREOBLIKUJE DOLINU TAKO ŠTO JE
PRODUBLJUJE I PROŠIRUJE.

LEDENJAČKA DOLINA IMA OBLIK SLOVA U.

DJELOVANJEM VODE, NABUJALIH RIJEKA ONE NOSE KRUPNE STIJENE , KAMENJE ILI PIJESAK. KADA SE
RIJEKA USPORI ONDA SE TO TALOŽI.

MORE OBLIKUJE OBALE- VALOVI.

MLAT VALOVA RAZARA STIJENJE ODLAMAJUĆI SA NJIH VELIKE I MALE KOMAE.

VJETAR MOŽE PRENIJETI SITNE ČESTICE PIJESKA I PRAŠINE SA JEDNOG MJESTA NA DRUGO.

TALOŽENJEM PIJESKA NASTAJU MANJE UZVISINE KOJE ZOVEMO DINE. ONE SE PREMJEŠTAJU
DJELOVANJEM VJETRA.
BILJNI JE SVIJET VRLO VAŽAN JER SPREČAVA GIBANJA NA PADINAMA, ODNOŠENJE TLA, SMANJUJE
ISPIRANJE TLA KIŠOM, UMANJUJE OPASNOST OD POPLAVA I SLIČNO. ZATO JE BITNO DA ČOVJEK
NEPROMIŠLJENIM UNIŠTAVANJEM NE IZAZIVA PROMJENE U KRAJOLIKU.

TAKOĐER TREBA SPRIJEČITI SJEČU ŠUMA.

PANONSKA HRVATSKA , NAZIV JE DOBILA PO PANONSKOJ NIZINI. PRETEŽITO JE RAVNICA.

PREVLADAVAJU NIZINE DO 200 METARA NADMORSKE VISINE.

UKUPNO OKO 70 % POVRŠINE.

NAPLAVNA RAVNICA ILI POLOJ JE NAJNIŽI POJAS UZ RIJEKE, IZLOŽEN REDOVITO POPLAVAMA.

NASTALA JE TALOŽENJEM RIJEČNOG NANOSA- GLINE , MULJA ILI PIJESKATE ŠLJUNKA. ČESTO JE
MOČVARNO TLO.

RIJETKO SU NASELJENI

RIJEČNE TERASE PRUŽAJU SE UZ VEĆE RIJEKE – SAVU, DRAVU I DUNAV.

RIJEČNA TERASA ILI POD JE VIŠE PODRUČJE UZ POLOJ. NA NJIMA SU NASTALA NASELJA, PLODNO TLO
JE LAKO OBRADIVO TE TAMO MOGU PROLAZITI PROMETNICE.

PRAPORNA ILI LESNA ZARAVAN JE GOTOVO RAVNO IZDIGNUTO PODRUČJE GRAĐENO OD PRAPORA,
VRLO VRIJEDNOOBRADIVO PODRUČJE.

POBRĐA SU IZDIGNUTI RELJEFI SA RAŠČLANJENIM PADINAMA, OBLIKOVANI RADOM TEKUĆICA I

PADINSKIM PROCESIMA.

PRISOJNE STRANE- POGODNE ZA NASELJAVANJE I ISKORIŠTAVANJE, POVOLJNI UVJETI ZA

VINOGRADARSTVO I VOĆARSTVO.

GORE- NAJVIŠI RELJEFNI OBLICI PANONSKE HRVATKE, NEPOVOLJNE KLIME, STRME PADINE I
NEPLODNO TLO

PLANINSKI LANCI NA JUGU EUROPE- ALPE, APENINI, DINARIDI, KARPATI

GORSKA HRVATSKA NAJVIŠI JE DIO HRVATSKE NA 500-1000 METARA NADMORSKE VISINE.

OBILJEŽAVAJU JE PLANINSKI LANCITE UZ NJIH VEZANA POBRĐA.

U VEĆEM JE DIJELU OBRASLO ŠUMOM KOJA JE TEMELJ GOSPODARSTVA GORSKE HRVATSKE-

ŠUMARSKA I DRVNA INDUSTRIJA.

KRŠKI RELJEF PREVLADAVA U GORSKOJ HRVATSKOJ.

PONIKVE SU POVRŠINSKI KRŠKI OBLICI. TO SU OVALNA I LJEVKASTA UDUBLJENJA NASTALA

OTAPANJEM VAPNENAČKIH STIJENJA ILI URUŠAVANJEM PODZEMNIH ŠUPLJINA.

KRŠKE UVALE SU VEĆA I IZDUŽENA UDUBLJENJA U KRŠU. VRLO OBRADIVE POVRŠINE.

KRŠKA POLJA I ZARAVNI SU NAJVEĆI KRŠKI OBLICI.

KRŠKA POLJA SU ZARAVNJENA, ISPUNJENA NANOSIMA .

U LICI- LIČKO, GACKO I KRBAVSKO POLJE

U GORSKOM KOTARU. OGULINSKO PLAŠČANSKO POLJE TE DELNIČKO I MRKOPALJSKO POLJE

KRŠKE ZARAVNI SU PROSTRANE,BLAGO VALOVITE POVRŠINE NA VAPNENAČKIM STIJENAMA.

PODZEMNI KRŠKI PBLICI SU JAME I ŠPILJE. NASTALE SU DJELOVANJEM PODZEMNIH VODA.

ŠPILJE IMAJU VODORAVNE KANALE A JAME OKOMITE.

SIGE SU ŠPILJSKI UKRASI

PRIMORSKA HRVATSKA- RAZVEDENA OBALA, MNOGOBROJNI ZALJEVI, RTOVI, POLUOTOCI I OTOCI.

VELEBIT JE NAŠA NAJDULJA PLANINA, PARK PRIRODE.

SJEVERNI DIO VELEBITA I PODRUČJE VELIKE I MALE PAKLENICE SU NACIONALNI PARKOVI.

NAJVIŠA PLANINA DINARA, NA GRANICI SA BIH

KRŠKA POLJA PRIMORSKE HRVATSKE- SINJSKO, IMOTSKO I VRGORAČKO POLJE.

ŠIROKE NAPLAVNE RAVNICE UZ RIJEKE MIRNU I NERETVU- PLODNO TLO (MANDARINE)

DELTA JE NAZIV ZA UŠĆE KOJE RIJEKA PROŠIRUJE DONOSEĆI NANOSE.

OBALNI RELJEF- STJENOVITA OBALA