Doc.

dr Arif Nanić
V. Ass Haris Hasić, MA

ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA

OSNOV ZAŠTITE PRAVA VLASNIŠTVA
VLASNIČKI ZAHTJEV – VLASNIČKA TUŽBA
• Subjektivno pravo vlasništva se sastoji iz 2 elementa
:
 skupa ovlaštenja (posjedovanje, upotreba,
raspolaganje)
 zahtjeva (tužbe u materijalnom smislu) usmjerenog
prema svim trećim licima da ga ne uznemiravaju u
vršenju njegovih ovlaštenja
• Vlasnički zahtjev je element vlasnikovog subjektivnog
prava, koji ga ovlašćuje da od osobe koja vrijeđa njegovo
pravo vlasništva zahtijeva onu činidbu kojom će se ukloniti
tu povredu.
SADRŽAJ VLASNIČKOG ZAHTJEVA
 Sadržaj vlasničkoga zahtjeva ovisi o tome
kakva je povreda vlasništva tako da to može
biti:
 vlasnički zahtjev za povrat stvari (vindikacijski
zahtjev) i
 vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja
(negatorijski zahtjev).
VLASNIČKE TUŽBE
• Vlasničke zahtjeve naziva se i vlasničkim
tužbama prema tradiciji iz rimskoga prava iako
razlika postoji jer je vlasnički zahtjev subjektivno
pravo zahtijevati od određene osobe neku činidbu,
dok je tužba procesna radnja.
• Vlasnik nije ovlašten svoj zahtjev ostvarivati
putem ofanzivne samopomoći jer bi tada postupio
samovlasno. Ovlašten je zahtijevati jedino sudsku
(ili upravnu) zaštitu.
VRSTE VLASNIČKIH TUŽBI
• prava vlasnička tužba (reivindikacija, rei
vindicatio),
• tužba pretpostavljenog vlasnika za povrat
stvari (actio Publiciana),
• prava vlasnička tužba za prestanak
uznemiravanja (actio negatoria) i
• tužba pretpostavljenog vlasnika za prestanak
uznemiravanja (publicijanska actio negatoria).
ODNOS VLASNIČKE I POSJEDOVNE ZAŠTITE
• Sud o vlasničkoj tužbi sudi u parničnom postupku, po općim
pravilima toga postupka.
• Vlasničke tužbe treba razlikovati od posjedovne zaštite. Dok je
vlasničkom tužbom postavljen zahtjev koji proizlazi iz povrede
prava vlasništva, kod posjedovne tužbe proizlazi iz povrede
činjenice posjedovanja.
• Posjedovna se parnica vodi po pojednostavljenim pravilima.
Odluka u postupku posjedovne zaštite se donosi u obliku rješenja i
nema pravnu snagu presuđene stvari ( nije res iudicata)
• Vlasničke tužbe nazivaju se još i petitorne. Odluka u postupku
vlasničke zaštite se donosi u obliku presude i ima pravnu snagu
presuđene stvari ( res iudicata)
REI VINDIKACIJA
ČLAN 126 ZSP-A
 (1) Vlasnik ima pravo da zahtijeva povrat stvari
od osobe koja je u njenom posjedu, a od osobe
koja ga protupravno uznemirava da prestane sa
uznemiravanjem.
 (2) Pravo na povrat stvari i na prestanak
uznemiravanja ne zastarijevaju.
 VLASNIČKA TUŽBA (REIVINDIKACIJA)

• Vlasnička (prava vlasnička) tužba (reivindikacija, rei

vindicatio) je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje
njegovu stvar, kojom on, pozivajući se na svoje pravo
vlasništva koje može dokazati, traži od nje da mu stvar
preda u posjed.
• Vlasnik može tužbom zahtjevati od posjednika povraćaj
individualno odredjene stvari. Vlasnik mora dokazati
da na stvar čiji povracaj traži ima pravo vlasništva, kao
i da se ona nalazi u faktičkoj vlasti tuženog.
• Pravo na podnosenje ove tuzbe ne zastarijeva.
ČLAN 127 ZSP.
 (1) Da bi ostvario pravo na povrat stvari vlasnik mora
dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se
stvar nalazi u tuženikovom posjedu.
 (2) Vlasnik mora stvar čiji povrat traži opisati po njenim
 osobinama ili znacima koji je razlikuju od istovrsnih stvari.
 (3) Osoba koja je stvar posjedovala pa je posjed napustila
pošto joj je dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati
vlasniku, odnosno treba joj nadoknaditi punu vrijednost
 stvari.
AKTIVNA LEGITIMACIJA
• Aktivno je legitimiran za vlasničku tužbu vlasnik
stvari koji je u stanju dokazati svoje pravo vlasništva.
• To je vlasnik neposjednik ili vlasnik posredni
posjednik.
• Također, legitimirani su i svi suvlasnici zajedno i svi
zajednički vlasnici zajedno, ali i svaki od njih
pojedinačno pa i u odnosu na druge suvlasnike i
zajedničke vlasnike.
• Etažni vlasnici su također aktivno legitimirani. ...
NAST.
• Tužitelj mora dokazati svoje pravo vlasništva, a to znači i
sve pretpostavke njegovoga stjecanja.
• To znači da treba dokazati da je pravo vlasništva stekao
orginarno ili dokazati pravo vlasništvoa svoga prednika.
• Da bi dokazao vlasništvo prednika treba da dokaže kako
je prednik stvar stekao orginarno ili ako to nije u stanju
mora dokazati pravo vlasništva ranijeg prednika sve do
onog koji je pravo stekao orginarno
• To je ponekad vrlo teško pa se kaže da je to vražje
dokazivanje (probatio diabolica).
PASIVNA LEGITIMACIJA
 Pasivno legitimirana osoba je posjednik stvari.
 Možda će to biti pomoćnik u posjedovanju pa
će on imenovati prednika odnosno navesti
osobu u čije ime posjeduje stvar.
 Onaj tko tvrdi da posjeduje neku stvar, a
stvarno je ne posjeduje, odgovara tužitelju za
svu štetu koja iz toga može proizaći.
DOKAZIVANJE U POSTUPKU PO VLASNIČKOJ TUŽBI

 Kada vlasnik podiže reivindikaciju, mora u samoj

tužbi naznačiti tužbeni zahtjev ili petit.
 U vl.tužbi zahtjev glasi na izručenje, odnosno
povrat (predaju) stvari.
 Također se može isticati uz taj zahtjev i zahtjev
da se tužitelju prizna pravo vlasništva
 Teret dokazivanja je na tužitelju
NAST.
 Tužitelj mora dokazati osim vlasništva stvari i
identitet stvari te da se stvar nalazi u posjedu
tuženika.
 Stvar treba biti individualno određena jer ako se
radi o generičnoj stvari može se staviti samo
obligaciono-pravni zahtjev za naknadu štete.
NAST.
 Glavni zahtjev, a to je zahtjev za predaju stvari vlasniku
nikada ne zastarijeva.
 Nasuprot tome, sporedni zahtjevi (npr. za predajom koristi od
stvari-plodova i za naknadu štete koje su nastale pogoršanjem
ili propašću stvari) podložni su zastarijevanju u roku od tri
godine od dana predaje stvari (vraćanja stvari vlasniku).
 Pošten (savjestan) posjednik postaje nepošten (nesavjestan)
od trenutka kada mu je tuzba dostavljena, ali vlasnik moze
dokazivati da je pošten (savjestan) posjednik postao nepošten
(nesavjestan) i prije dostavljanja tuzbe.
PRAVNA POZICIJA POŠTENOGA (SAVJESNOG)
POSJEDNIKA KOJI JE IZGUBIO VLASNIČKI SPOR
 Pošteni (savjesni) posjednik mora vratiti stvar
vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u
trenutku tužbe. Potrošenu ili uništenu stvar ne
mora vratiti, niti mora naknaditi njenu vrijednost.
 Pošteni posjednik ima pravo na naknadu nužnih i
korisnih troškova za vrijeme dok je stvar pošteno
posjedovao.
NAST.
 Nužni troškovi su oni bez kojih bi stvar propala,
pogoršala se ili bi joj se vrijednost smanjila.
 Korisni troškovi su oni koji su pridonijeli
povećanju vrijednosti stvari. Je li vrijednost stvari
povećana ili nije prosuđivat će se po objektivnom
kriteriju, dakle prema tržišnoj vrijednosti.
NAST.
 Luksuzni ili raskošni troškovi su oni koje je
posjednik učinio radi svojega zadovoljstva ili radi
uljepšavanja stvari. Za takve troškove nema se
pravo zahtijevati naknada.
 Vlasnik može ako to želi ponuditi naknadu i za
luksuzne troškove, ali ako se to ne dogodi tada
posjednik ima pravo odnošenja (ius tollendi).
NAST.
 Pravo odnošenja se ima samo u slučaju ako se
ono što je dodano vlasnikovoj stvari može od
stvari odvojiti bez oštećenja same stvari.
 Pošteni posjednik ima pravo zadržanja (ius
retentionis) vlasnikove stvari dok mu ne budu
naknađeni troškovi na koje ima
pravo.Potraživanje troškova zastarijeva za tri
godine od predaje stvari vlasniku.
NAST.
 Savjestan posjednik ima pravo na naknadu troskova
koje je ucinio radi svog zadovoljstva ili uljepsanja
stvari samo ukoliko je time njena vrijednost povecana.
Ako se ono sto je ucinjeno radi zadovoljstva ili
uljepsanja stvari moze od nje odvojiti bez njenog
ostecenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i
zadrzi za sebe. Savjestan posjednik ima pravo
zadrzavanja stvari dok mu se ne naknadi iznos nuznih i
korisnih troskova koje je imao u vezi s njenim
odrzavanjem.
PRAVNA POZICIJA NEPOŠTENOGA POSJEDNIKA KOJI JE IZGUBIO
VLASNIČKI SPOR

Nepošteni (nesavjesni )posjednik mora:

 stvar predati vlasniku,

 naknaditi sve štete koje su na njoj nastale za vrijeme

dok ju je nepošteno posjedovao,

 predati sve koristi (plodove, odvojene dijelove, koristi

od uporabe),
 naknaditi one koristi koje bi od stvari imao da ih nije

zanemario.
Pravo vlasnika da zahtjeva naknade zastarijeva u roku
od tri godine od dana predaje stvari vlasniku.
NAST.
 Nepošteni posjednik ima pravo na naknadu
nužnih troškova, ali ne svih nego samo onih koji
bi bili nužni i vlasniku.
 Kod korisnih troškova treba razlikovati troškove
koji su bili korisni da bi stvar dala plodove od
troškova korisnih za samu stvar.
NAST.
 Nepošteni posjednik ima pravo zahtijevati
naknadu onih troškova koje je imao radi
dobivanja tih plodova, ako bi ih imao dobar
domaćin, no nikada više od vrijednosti plodova
koje je dužan predati. Naime, nepošteni je
posjednik dužan predati sve plodove.
 U vezi troškova korisnih za samu stvar ima pravo
na naknadu troškova za ono što je priraslo stvari
NAST.
 Nesavjestan posjednik ima pravo zahtjevati
naknadu korisnih troskova samo ako su korisni
osobno za vlasnika. Nesavjestan posjednik nema
pravo na naknadu troskova koje je uzinio radi
svog zadovoljstva ili uljepsanja stvari. Ako se
ono sto je ucinjeno radi zadovoljstva ili
uljepsanja stvari moze odvojiti od stvari bez
njenog ostecenja, nesavjestan posjednik ima
pravo da to odvoji i zadrzi za sebe.
MATERIJALNO-PRAVNI PRIGOVORI TUŽENOG U VLASNIČKOM
POSTUPKU

 Prigovori se dijele na one:

 koji vlasnički zahtjev negiraju,
 koji ga ukidaju i

 koji ga zaustavljaju.
PRIGOVORI KOJI NEGIRAJU VLASNIČKI ZAHTJEV

 Prigovori koji negiraju vlasnički zahtjev su oni

kojima posjednik poriče istinitost činjeničnih
navoda na kojima se temelji vlasnički zahtjev
tako da poriče da tužitelj ima pravo vlasništva
one stvari koju se od njega zahtijeva ili poriče da
stvar koju ta osoba zahtijeva ima u svojem
posjedu.
PRIGOVORI KOJI UKIDAJU VLASNIČKI ZAHTJEV SU:

 a) da tužitelj više nije

vlasnik stvari, ili
 b) da tuženik više

nije u posjedu te
stvari. 
 Npr. tužitelj je tuženiku ili nekom trećem stvar
valjano otuđio, ili prigovor da je tuženi pravo
vlasništva na stvar stekao od nevlasnika ili
dosjelošću.
 Ukidajući je prigovor tuženika i njegova tvrdnja
da je stvar u međuvremenu propala, uništena,
potrošena i sl.
PRIGOVORI KOJI ZAUSTAVLJAJU
VLASNIČKI ZAHTJEV
 sastoje se u tvrdnji
tuženika da ima pravo
koje ga ovlašćuje da
posjeduje tu tužiteljevu
stvar.
NAST.

 To pravo može se zasnivati na ugovoru

o najmu ili o zakupu s tužiteljem, zatim
na pravu koje je dobio od treće osobe
(npr. podnajam) ili na pravu koje je
stečeno od bivšega vlasnika koji je
svoje pravo prenio na sadašnjega
vlasnika-tužitelja.
ODLUKA SUDA PO VLASNIČKOJ TUŽBI

 Ako sud utvrdi da je tužba bila opravdana

donijeti će kondemnatornu presudu kojom će
narediti tuženiku da preda stvar tužitelju,
odnosno onoj osobi koju je tužitelj odredio.
 U presudi će sud navesti rok za dobrovoljno
izvršenje onoga što je presudom naredio
(paricijski rok).
 Ne izvrši li tuženik presudu u paricijskom roku
presuda postaje izvršna.
ACTIO PUBLICIANA
TUŽBA IZ PRETPOSTAVLJENOG VLASNIŠTVA – ACTIO
PUBLICIANA

 Vlasnička tužba pretpostavljenog vlasnika za

povrat stvari (publicijanska tužba, actio
Publiciana) je tužba kojom kvalificirani
posjednik zahtijeva povrat stvari od posjednika
kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog temelja
ili na slabijem pravnom temelju.
 Publicijanskom tužbom se štiti jače pravo na
posjed; pravo na podizanje tužbe ne zastarijeva.
NAST.
 Ovu tužbu u pravilu podiže osoba koja nije u
stanju dokazati svoje pravo vlasništva, ali ima
pravo na posjed
 Presuda u ovom sporu ima snagu res iudicate,ali
samo za strane u sporu,ali ne i za treća lica
TUŽBENI ZAHTJEV
 Tužitelj (aktivno legitimirana osoba) je
pretpostavljeni vlasnik stvari. On treba dokazati
temelj svojega stjecanja stvari u samostalan
posjed i istinit način toga stjecanja. Poštenje ne
treba dokazivati jer se ono predmnijeva.
 Tuženik (pasivno legitimirana osoba) je osoba
koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na
pravnom temelju koji je slabiji od tužiteljevoga.
NAST.
 Tužbeni zahtjev stavljen vlasničkom tužbom
pretpostavljenog vlasnika ne razlikuje se od
zahtjeva koji bi bio stavljen pravom vlasničkom
tužbom.
NAST.
 Može doći do prerastanja publicijanskoga u
reivindikacijski spor jer pravna kvalifikacija ne
ovisi o prosudbi tužitelja nego suda.
 Zato će sud redovito voditi postupak kao da je
posrijedi publicijanski tužbeni zahtjev, a tek ako
se spor ne bi mogao riješiti na temelju predmnjeve
o vlasništvu, sud će taj isti postupak nastaviti dalje
voditi kao da je posrijedi pravi vlasnički zahtjev.
  
ODLUKA SUDA PO PUBLICIJANSKOJ TUŽBI
 Osoba koja je pribavila individualno odredjenu
stvar po pravnom osnovu i na zakonit nacin, a nije
znala, niti je mogla znati da nije postala vlasnik
stvari (pretpostavljeni vlasnik), ima pravo
zahtjevati njen povraćaj i od savjesnog posjednika
kod koga se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili
po slabijem pravnom osnovu.
 Zakonit,savjestan i ispravan posjednik – jači u
pravu od svih trećih lica
AKO JE KVALITET POSJEDA ISTI ?

 Kad se dvije osobe smatraju pretpostavljenim

vlasnicima iste stvari, jači pravni osnov ima :
 osoba koja je stvar stekla teretno u odnosu na
osobu koja je stvar stekla besteretno,
 a ako su pravni osnovi ovih osoba iste jačine,
prvenstvo ima osoba kod koje se stvar nalazi.
ACTIO NEGATORIA
TUŽBA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA (NEGATORNA TUŽBA)

 Razlikuju se:
 prava vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja
(actio negatoria) i
 tužba pretpostavljenog vlasnika za prestanak
uznemiravanja (publicijanska negatorija)
PRAVA VLASNIČKA TUŽBA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA

 Prava vlasnička tužba za prestanak

uznemiravanja (negatorna tužba, actio
negatoria, ) je tužba kojom vlasnik zahtijeva od
osobe koja ga u izvršavanju njegovih vlasničkih
ovlasti bespravno uznemirava na neki drugi
način, a ne oduzimanjem stvari, da to
uznemiravanje prestane.
NAST.
 tužba koju vlasnik može podići protiv svakoga
onog koji ga neosnovano uznemiruje na drugi
način a ne oduzimanjem stvari i zahtijevati da to
uznemiravanje prestane.
NAST.
 Negatorija ne zastarijeva;
 Aktivno je legitimiran za ovu tužbu vlasnik-
posjednik stvari kojega drugi bespravno
uznemirava u izvršavanju prava vlasništva.
 Tužitelj treba dokazati svoje pravo vlasništva
ili jače pravo na posjed kod tužba
pretpostavljenog vlasnika za prestanak
uznemiravanja (publicijanska negatorija)
NAST.
 Pasivno je legitimirana osoba koja neposredno
uznemirava vlasnika, osoba po čijem se nalogu
vrši uznemiravanje i osoba u čijem se interesu vrši
uznemiravanje.
 Primjeri uznemiravanja su prisvajanje kakvoga
stvarnoga ili obveznoga prava (zakupa, služnosti),
samovoljno proširivanje ili modificiranje prava.
Uznemiravanje može biti učinjeno i indirektnim
načinima (npr. imisijama, verbalno itd.).
NAST.
 Tužbeni zahtjev je usmjeren na uspostavu
prijašnjega stanja i propuštanje daljnjega
uznemiravanja. Sporedni zahtjevi mogu se ticati
naknade štete.
 Tužbe za prestanak uznemiravanja ne mogu
zastarjeti.
NAST.
 Sud će svojom odlukom narediti tuženiku da
izvrši činidbe kojima se uspostavlja ranije stanje i
zabraniti ponavljanje istoga ili sličnoga
uznemiravanja. Ne izvrši li tuženik dobrovoljno u
paricijskom roku ono što je sud pravomoćnom
presudom naredio, presuda postaje izvršna.
TUŽBA PRETPOSTAVLJENOG VLASNIKA ZA PRESTANAK
UZNEMIRAVANJA

 Na ovu se tužbu primjenjuju pravila o

vlasničkoj tužbi za prestanak uznemiravanja,
 Ali među ovim se tužbama ipak javljaju bitne
razlike jer se negatorija temelji na pravu
vlasništva, a publicijanska negatorija samo na
pretpostavci vlasništva.
PITANJA?
HVALA NA PAŽNJI!