Miroslav Krleža

“Balade Petrice
Kerempuha”
(1936.)

Antonia Sikavica Joler, prof.

Lik Petrice Kerempuha

 njemačka pučka priča o Tillu Eulenspiegelu, 16. st.

 varaždinski pisac Jakov Lovrenčić
„Petrica Kerempuh iliti čini i živlenje
človeka prokšenoga“, 1834.
 kerempuhi = crijeva, drobina, trbuh
 preneseno značenje: lukavac, vragolan,
spretni prkošnjak, skitnica - grabancijaš
 parodija estetskih i etičkih vrijednosti
(Marko Grčić)
Tema i ideja Balada

 zbirka - arhaičan izgled slova i tiskarskog sloga

(Hollbein: „Totenplatz-Alphabet“, 16. st.)
 tema: plebejska pobuna
 socijalno-klasna razina
 ahistorijska perspektiva
- hrvatska povijest kao niz
seljačkih buna i otpora
 kerempuhovska crta –
crni humor i ironija > obrana
Jezik Balada
 umjetnička kajkavština
 stilizacija i umjetnička interpretacija jezika > barokni jezik
 autorska sinteza reprezentativne jezične i književne tradicije:

 Ivan Belostenec: Gazophylacium i Juraj Habdelić: Dikcionar

 I. Pergošić, A. Vramec, P. R. Vitezović, A. Jambrešić
 kajkavske pučke pjesmarice iz 16. st.
 komedije Tituša Brezovačkog
 Šenoina lektira
 jezik ulice i kuhinje (djetinjstvo) – agramerska kajkavština
Izbor iz Balada…

 PETRICA I GALŽENJAKI
 LAMENTACIJA O ŠTIBRI
 SANOBORSKA, KRAVA NA OREHU
 STRIC-VUJC, TUROPOLSKA REŠTAURACIJA
 NA MUKAH, V MEGLI
 KRONIKA, CIGANJSKA, BOGEČKA
 BABA CMIZDRI POD GALGAMA
 SECTIO ANATOMICA, KALENDARSKA
 GALŽENJAČKA, PLANETARIJOM
„Ni med cvetjem ni pravice“
 cvjetna ljestvica - simbol društvene hijerarhije
 fijolica – najviše mjesto (vrt)
 sunčanica, rožmarin, georgina, maćuhica,
franciškan - povlašten status (“dišiju kak marcipan”)
 zajček, bažulek, slak, gumbek > fatalist
(“To je tak volja Božja, / pak ima biti tak”)
 dobričica, vilina kosa, trn, jalnuš, glavobolka,
tvardogutec, žabnjak, osjak i peršin soldački
– na dnu (“žalosni pajdaši”) – terputec > buntovnik
Stil i jezik

 metafora, usporedba, ironija, sarkazam

 polisindeton (“ni dijacint, ni holer, ni admiralov cvet!”)
 kumulacijski blokovi
(“Zajček, gumbek, bažulek i slak”)
 ekavski refleks staroslavenskog glasa jata (cvetjem)
 popratni vokal uz samoglasno r (tvardogutec)
 nema vokalizacije (“rekel to je fijolice”)
 tuđice iz njemačkog i mađarskog jezika (gartlic)
“Khevenhiller”
 tekst ispod naslova na latinskom
 zapovjednik Vojne krajine – zidanje Karlovca
 refleksivna tematika
 igra riječi - varijacija istog motiva (“nekak bilo”)
 poanta - rezignacija (“pesji brabonjek”)
 16 strofa - uvodni katren (brojalica) i 15 distiha
- metrička raznolikost stihova
 dramska i ritmička ekspresivnost
 anafora, epifora, aliteracija, asonancija