DRŽAVA I NACIONALNO

GOSPODARSTVO
• posao vlade je, između ostalog, upravljanje
gospodarstvom
• o tome je li vlada uspješna u svom poslu ili ne,
govori više pokazatelja kao što su: razina
nezaposlenosti, stopa rasta cijena, stopa rasta
nacionalnog proizvoda, stopa realnog rasta
cijena itd.

• Nacionalni proizvod je osnovni, ali ne i jedini

makroekonomski pokazatelj
 Bruto domaći proizvod
• Najpoznatija mjera ukupne ekonomske
aktivnosti, odnosno ukupnog nacionalnog
outputa ili proizvoda pojedinog gospodarstva je
bruto domaći proizvod (engl. GDP-gross
domestic product)

• BDP je vrijednost svih dobara i usluga

proizvedenih u godini dana na području neke
zemlje.
 Bruto nacionalni proizvod
• Bruto nacionalni proizvod (BNP, engleski
Gross national product, GNP) razlikuje se od
BDP-a po tome što uzima u obzir vrijednost
finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi
državljani neke države, bez obzira na mjesto
stvaranja tih dobara i usluga.
 Razlika BDP-a i BNP-a
https://www.youtube.com/watch?
v=JndKnyPksS4
 Stopa nezaposlenosti

• Nezaposlenost se, u ekonomskim terminima,

pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji
su voljni raditi po nadnicama koje
prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje
• nezaposlene osobe su starije od 18 godina,
sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao,
ali su bez posla
• Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih
radnika podijeljen s ukupnim brojem radno
sposobnog stanovništva.

• Apsolutnom nezaposlenošću nazivamo točan

broj nezaposlenih osoba.
 INFLACIJA I DEFLACIJA
• Inflacija je rast opće razine cijena svih dobara i
usluga, a time i pad kupovne snage, tj.
vrijednosti novca.
• Vrijednost novca označava njegova kupovna
moć
• Ako u određenoj privredi postoji inflacija,
kupovna moć te valute pada.
Prema intenzitetu inflacija se obično dijeli na:

• umjerenu (do 10% godišnje)

• galopirajuću (iznad 10% godišnje)
• hiperinflaciju (iznad 50% mjesečno)
• Deflacija je proces smanjivanja opće razine
cijena.
• To je stanje u kojemu cijene generalno padaju.
• deflacija može biti strašnija od inflacije i iz nje
je puno teže izaći
• U slučaju deflacije očekivani daljnji pad cijena
odgađa potrošnju i investicije, što za
posljedicu ima smanjenje proizvodnje,
zaposlenosti i BDP-a
Ekonomist Ljubo Jurčić kaže:
„Kad padne potražnja, prejeftinu robu i robu
koja nema kupca te neisplativu proizvodnju
plaća radnik, koji ostaje bez zaposlenja,
odnosno dohotka. Taj radnik tada ne troši,
cijene i dalje padaju i sve je više ljudi bez posla
jer tvrtke propadaju. Takva negativna spirala
dovodi do ekonomske depresije“
Rast inflacije prekomjerno je
'debljanje' cijena, a deflacija
nekontrolirano, prekomjerno
'mršavljenje'.