.

.
STEFAN MITROV LJUBIŠA

• Stefan Mitrov Ljubiša je crnogorski pisac, pripovijedač i političar.

• Rođen je u mjestu Paštrovići kod Budve 1824. godine.
• Iako je rano počeo sa pisanjem svoja najznačajnija pripovijedačka
djela napisao tek u zrelijim godinama. Prvu pripovijetku "Šćepan
mali" objavio je 1868. godine.
• Umro je u Beču 1878. godine
PRVI POČECI. — KAO DOSITEJ OBRADOVIĆ, KAO VUK KARADŽIĆ, KAO NJEGOŠ, I
LJUBIŠA JE BIO SAMOUK. DO ČETRNAESTE GODINE NIJE ZNAO NI ČITATI, I SVE
ŠTO JE POSTAO, STEKAO JE PRIRODNIM DAROM I SAMOSTALNIM RADOM. 
DJELA:

Stefan Mitrov Ljubiša je pripovijedač, a njegove pripovijetke bismo mogli podijeliti u

one obimnije, koje su sabrane u knjizi Pripovijesti crnogorske i primorske, i kratke
pripovijetke anegdotskog karaktera, sabrane u knjizi Pričanja Vuka Dojčevića.

Među Pripovijestima crnogorskim i primorskim nalaze se: Šćepan Mali, Prodaja

patrijara Brkića, Skoči djevojka, Gorde ili kako Crnogorka ljubi, Pop Andrović novi
Obilić, Krađa i prekrađa zvona, i svakako njegova najbolja pripovijetka: Kanjoš
Macedonović, koja ima antologijsku vrijednost i koju bismo morali uvijek unijeti u
antologiju najboljih jugoslovenskih pripovijedaka.
KANJOŠ MACEDONOVIĆ

•  Kanjoš Macedonović ” pripada zbirci pripovijedaka ”

Pripovijesti crnogorske i primorske “.
• Pripovijetke koje su se našle u ovoj zbirci Stefan Mitrov
Ljubiša je pisao na osnovu usmenih kazivanja svojih
sunarodnika, želeći da na taj način otrgne od zaborava
njihove herojske poduhvate.
.
• Književna vrsta: 
Pripovijetka
• Književni rod:
Epika
• Tema:
Borba između sitnog budvanskog trgovca Kanjoša Macedonovića i strašnog
gorostasa Furlana u kojoj pobjedu odnosi pametniji i snalažljiviji trgovac.
• Mjesto i vrijeme radnje:
Venecija, Duždova palata, u petnaestom vijeku
• Glavni likovi:
Kanjoš, Furlan
.
• Kanjoš Macedonović je bio obični budvanski trgovac koji
je stekao slavu i epitet hrabrog junaka pobijedivši
strašnog diva Furlana, tlačitelja Mletaka.
• Njegova vjera u sebe i svoje ideale, oštroumnost i
snalažljivost pomogli su mu da izađe kao pobjednik iz
krajnje nepoštene borbe i postane junak kakvog njegova
zemlja do tada imala nije.
.• U ovoj pripovijeci kroz lik Kanjoša i njegovu junačku
borbu sa strašnim divom Furlanom iz koje je Kanjoš, uz
dosta sreće, izašao kao pobjednik epska legenda i
realizam stopili su se u jedno.
• Kanjoš je opisan kao neidealizovani heroj tragikomične
pojave, koji za razliku od snažnih i nepobjedivih junaka
iz srpskih epskih pjesama, ima osobine običnog ljudskog
bića.
LIK KANJOŠA MACEDONOVIĆA
• Glavni junak Kanjoš Macedonović nije naslikan kao
vitez, ili neki nestvaran lik, već realistički.
• On je običan paštrovski trgovac, niskog rasta i
neugledan, ali okretan i oštrouman.
• Njegov lik je naslikan u oštrom kontrastu sa nadmenom,
kukavičkom i lažljivom mletačkom gospodom. I on se
podsmijeva svima, i mletačkoj gospodi i divu Furlanu, i
sebi kao junaku.
KADA KANJOŠ MACEDONOVIĆ POBIJEDI DIVA FURLANA DUŽD MU
UPUĆUJE RIJEČI PUNE MEDA I ZAHVALNOSTI. ON MU NUDI
ZLATNE DUKATE, ALI KANJOŠ SE BLAGO PODSMIJEVA, BACA
DUKAT U ŠKRINJU SA DUKATIMA I KAŽE:

• "Da se iz ove skrinje diže, a ne meće, to bi blago brzo nestalo;

brzo biste joj dno viđeli."
• Na ponudu da se oženi jedinom kćerkom dužda zahvaljuje se i
kaže:
• "U našoj je općini običaj neprekidni da se svak ženi u svome jatu,
i tako čuvamo poštenje našijem sestrama."
.

• Od dužda kao dar traži sledeće:

• "Ne uzimate ni carine ni mrnara, da stojite pošteno na
pogodbi koju smo utvrdili pri predaji, a za bolje jemstvo da
se zove imenom našega naroda ona obala u Mlecima pri moru
gđe se iskrcava naša trgovina."
• Naredbe dužda i propisi su međutim, trajali koliko i "mački
muž", a u narodu je ostala poslovica: "kako su činili tako su i
obršili."
CIO EPSKI DEKOR PRIPOVIJETKE DAT JE NA
JEDAN REALISTIČAN NAČIN, PRI ČEMU SE EPSKA
LEGENDA I REALIZAM STAPAJU U JEDNO.  

• Ljepota pripovijetke jeste upravo u tom spoju

legendarnog i svakodnevnog, epike i stvarnog
života, nacionalne heroike i humora.