KOMENTARI EL-

BUHARIJEVOG SAHIHA

Prof. dr. Zuhdija Hasanović Mr. Fadil Maljoki

zuhdija.hasanovic@fin.unsa.ba fadilj.maljoki@fin.unsa.ba

1
KOMENTARI TEMELJNIH
HADISKIH ZBIRKI
Jedno od glavnih polja angažiranja hadiskih učenjaka
nakon trećeg stoljeća po Hidžri bilo je komentiranje
osnovnih hadiskih djela.
Komentiranje se sastojalo prije svega u:
 objašnjavanju eventualnih nejasnoća iz seneda,
 kao što je navođenje anonimne osobe,
 ili imena kojeg nosi više osoba i sl.,
 odnosno pojašnjenje nejasnih ili dvosmislenih riječi iz
teksta hadisa,
 usaglašavanje prividno kontradiktornih predaja,
 izvlačenje pravnih propisa iz Poslanikovih, s.a.v.s.,
riječi, postupaka i prećutnih odobrenja i dr.
2
KOMENTARI TEMELJNIH
HADISKIH ZBIRKI
Pojmovi el-muttefiq i el-mufterik (imenjaci) označavaju
prenosioce koji nose ista imena kao što su im istovjetna i
imena očeva, npr. šest osoba nosi ime Halila ibn Ahmeda.
Vrlo je bitno uočiti o kom se prenosiocu radi, jer su jedni
pouzdani, a drugi nepouzdani te se po njima i sam hadis
ocjenjuje.

3
KOMENTARI EL-
BUHARIJEVOG SAHIHA
Nakon Kur'ana, knjige Uzvišenog Allaha, zasigurno se
najveća pažnja posvećivala zbirci hadisa El-Buharija.
Hadži Halifa nabraja osamdeset i dva komentara ovog djela.
Među najpoznatijim su:
Fethul-Bari bi šerh Sahih el-Buhari
Ibn Hadžera el-Askalanija (u. 852/1449)
Kada su jednom prilikom tražili od čuvenog mudžtehida
Jemena Eš-Ševkanija da napiše komentar El-Buharijevog
Sahiha on je svoju nemoć iskazao poznatim hadisom: Nema
Hidžre nakon Fetha (oslobođenja Mekke).
(Hadis bilježe: El-Buhari, Sahih, “El-Džizja vel-muvade‘a”, br. 2951; Et-
Tirmizi, Sunen, “Sijer”, br. 32. i dr.) 4
FETHUL-BARI BI ŠERH SAHIH EL-
BUHARI

5
FETHUL-BARI BI ŠERH
SAHIH EL-BUHARI

6
 KNJIGA O ZNANJU

Poglavlje o vrijednosti znanja i govoru Allaha, dž.š.:

Allah će na visoke stupnjeve uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato
znanje. - A Allah dobro zna ono što radite.

"Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!"

Njegove riječi: Knjiga o znanju. U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog. Poglavlje o

vrijednosti znanja.

Ovako se navodi u El-Esilijevoj, Keriminoj i drugim verzijama. U verziji Ebu Zerra

prvo se navodi bismila. U Knjizi o vjerovanju ranije smo ukazali na ovo. U verziji El-
Mustemlija ne navodi se riječ poglavlje, a u verziji Refika ne navodi se konstrukcija Knjiga o
znanju.

Natuknica:

Kadija Ebu Bekr ibn el-Arebi kaže da je autor počeo promišljanjem vrijednosti znanja, prije
razmatranja njegove suštine, jer je vjerovao da je ona krajnje jasna i suvišno ju je definirati. Ili
je to stoga što razmatranje suština pojmova
7
FETHUL-BARI BI ŠERH
SAHIH EL-BUHARI

8
 nije predmet ove knjige.

Obje pretpostavke su očite, jer El-Buhari nije pisao da bi definirao i predstavio suštine pojmova, nego on koristi drevni stil
Arapa, a to je da su oni počinjali s govorom o vrijednosti onoga što se traži da bi izazvali čežnju prema tome, ako je suština toga
već poznata i razotkrivena.

Ibn el-Arebi osuđuje one koji se prihvataju definiranja znanja, pa kaže da je ono sasvim poznato i nesuvislo je objašnjavati ga.

Ističem da je ovo, također, metod El-Gazalija i njegovog šejha, Imama, da se znanje zbog svoje jasnoće ili teškoće, ne
definira. Njegove riječi: ... i govoru (kavlu) Allaha, dž.š.,... vokalizirali smo u osnovnim izvorima da su u nominativu, vezujući
ih za riječ knjiga (kitab), ili kao početak nove rečenice.

U komentaru riječi Allaha, dž.š.: Allah će na visoke stupnjeve uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato
znanje rečeno je: Podiže Allah, dž.š., obrazovanog vjernika nad neobrazovanim vjernikom. Podizanje stupnja ukazuje na
vrijednost, jer se pod rečenim misli na mnoštvo nagrada, a pomoću njih se podižu stupnjevi. Podizanje podrazumijeva
apstraktnu dimenziju na ovom svijetu na način visokog položaja i popularnosti, i konkretnu dimenziju na ahiretu u smisli
visokog mjesta u Džennetu.

U Muslimovom Sahihu se prenosi od Nafi'a ibn Abdulharisa el-Huzaija, Omerovog, r.a., namjesnika Mekke, da je sreo
Omera u Usfanu i da ga je ovaj upitao: "Koga si ostavio za zamjenika?" "Ostavio sam Ibn Ebza'a, našeg štićenika." Omer, r.a.,
se tada začudi: "Za zamjenika si ostavio štićenika?!" Reče: "On uči Allahovu Knjigu i poznaje obaveze/nasljedno pravo."
Omer, r.a., tada reče: "Doista je vaš Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Allah će zaista ovom Knjigom jedne narode uzdići, a druge
poniziti!"

Od Zejda ibn Esleme se prenosi da je o Allahovim, dž.š., riječima:

Mi više stupnjeve dajemo onima kojima Mi hoćemo, rekao da je to na osnovu znanja.

Riječi prenosioca: Allahove, dž.š., riječi: "Gospodaru moj, povećaj mi znanje" jasno ukazuju na vrijednost znanja, jer Allah,
dž.š., nije naredio Svome Vjerovjesniku, s.a.v.s., da traži povećanje bilo čega osim znanj, Ovdje se pod znanjem misli na znanje

9
FETHUL-BARI BI ŠERH SAHIH EL-
BUHARI

10
znanje u šerijatskom smislu koje omogućava spoznaju onoga što je dužnost šerijatskog obaveznika,
a u vezi je s njegovim odnosom prema Bogu (ibadat), odnosno prema drugim ljudima (mu'amelat),
znanje o Allahu, dž.š., i Njegovim osobinama te o onome što mora obaviti izvršavajući Njegove
naredbe, i ne pridružujući Mu bilo kakve manjkavosti. To se znanje temelji na tefsiru, hadisu i
fikhu. Dio od sve tri ove vrste znanja nalazi se u ovoj hadiskoj zbirci vjerodostojnih hadisa. Neka
Allah, dž.š., bude zadovoljan njezinim sastavljačem i neka nama Svojom darežljivošću i
plemenitošću pomogne u objašnjenju ove zbirke, kojeg smo se prihvatili. Ako bi neko upitao zašto
priređivač u ovom poglavlju nije naveo ni jedan hadis, odgovor bi bio da je moguće da se
zadovoljio navođenjem ova dva ajeti-kerima, a moguće je da je ostavio prazninu da bi je popunio
odgovarajućim hadisima, pa mu to nije pošlo za rukom. Moguće je, također, da je u njega uvrstio
hadis kojeg prenosi Ibn Omer, a koji će biti naveden nakon poglavlja o iščeznuću znanja, te da su
taj hadis tamo smjestili neki prenosioci hadisa. To je ipak problematično u skladu s onim što ćemo,
ako Bog da, na tom mjestu objasniti.

El-Kirmani prenosi od nekih znanstvenika Šama da je El-Buhari ustrojio poglavlja, dao im

naslove i zabilježio hadise u njima, a u nekim poglavljima je ostavio prazninu da bi hadise
naknadno unio. Neki znanstvenici Iraka ističu da on namjerno nije nakon nekih naslova navodio
hadise ukazujući time da po njegovim uvjetima o tome nema ništa vjerodostojno. Čini mi se da bi
to moglo biti na mjestima gdje nije naveo ni ajet, ni predaju prvih generacija, međutim, ako je
naveo ajet ili predaju, on time ukazuje na ono što je spomenuto u komentaru tog ajeta, zatim da o
tome nije ništa vjerodostojno prema njegovim uvjetima, da je ono na što ukazuje ajet sasvim
dovoljno o toj temi te da predajom prvih generacija koja govori o tome osnažuje verziju hadisa
koja seže do Muhammeda, s.a.v.s., (merfu'), iako po svojoj osobnoj snazi ne ispunjava njegove
uvjete. Hadisi o vrijednosti znanja su brojni. Muslim smatra vjerodostojnim hadis od Ebu Hurejre
u kojem se kaže da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: Onome koji traži put na kojem će stjecati
znanje Allah će olakšati put ka Džennetu! El-Buhari ga ne navodi, jer kod El-'Ameša postoji
razilaženje. Prevagnjuje da u ovom nizu prenosilaca između njega i Ebu Saliha postoji posrednik, a
Allah, dž.š., najbolje zna! 11
FETHUL-BARI BI ŠERH
SAHIH EL-BUHARI

12
FETHUL-BARI BI ŠERH
SAHIH EL-BUHARI

13
FETHUL-BARI BI ŠERH
SAHIH EL-BUHARI

14
FETHUL-BARI BI ŠERH
SAHIH EL-BUHARI

15
POGLAVLJEKO PODIGNE SVOJ GLAS KO POUCAVA KADA IMAMO AN PA
KALE, UBACUJE SE ENNEHUKALE JEDNE PRILIKE JE POSLANIK
ZAKASNIO-TEHALEFE ZA NAMA NA JEDNOM PUTOVANJU PA NAS JE
SUSTIOGAO A NAMAZ NAS IZMORIO- ERHAKAHTNE SALAT, UZIMALI SMO
ABDEST, PA SMO ONDA POCELI POTIRATI PO MESTVAMA, PA JE POSLANIK
POVIKAO TESKO LI PETAMA OD VATRE. DVA ILI TRI PUTA. PRENIO NAM JE
EBU NUAMAN, ARIM IBN FADL, ARIM MU NIJE PRAVO IME VEC NADIMAK,
A IME MU JE MUHAMMED U UVODNOM DIJELU BUHARIJE. MAHEK, SA
FETHOMNA H ILI( HUKIJE KESRUHA)-PRICA SE SA KESROM. TO JE
NEPROMJENJIVI MAHEK, KOD VECINE (INDEL EKSER) GRAMATICARA JE
NEPROMJENJIVA. ZATO STO JE VLASTITO IME UDZMETUN-POSUDJENICA
IZ NEARAPSKOGA JEZIKA, A KOD USAJLIJA SE PRENOSI DA JE
DEKLINATIVNA KAO DA JE TU PRIMJECENA KARAKTERISTIKA. ISTEDLLE
UZETI ZA ARGUMENT, AUTOR ARGUMENTIRA TIME DA JE DOPUSTENO
PODIZAJE GLASA PRILIKOM POUCAVANJA, A SAMO SE MOZE TO
ARGUMENITRATI KADA POSTOJI POTREBA HADZETUN, KADA POSTOJI
POTREBA ZBOG UDALJENOSTI BUADUN, ILI NESTO DRUGO ILI JULHAKU-
SUSTICI, PRIDODATI KADA VAZI KAOSTO JE TO POTVRDJENO SEBETE, U
HADISU DZABIRA DA JE POSLANIK REKAO KADA JE DRZAO HUTBU I
SPOMENUO SUDNJI DAN POJACAO BI MU SE GLAS (IŠTEDDE GADABUHU).
ZABILJEZIO JE MUSLIM, A AHMED BILJEZI HADIS NUAMANA ISTOGA
ZNACENJA U KOJEM DODAJE, CAKDA JE COVJEK NA PIJACI CUO BI
POSLANIKA A.S., I ARGUMENTUJE TAKODJER DA JE UTEMELJENSOT-
MEŠRUA, PONOVITI GOVOR KAKO BI SE RAZUMIO, A DOCI CE GOVOR 16
O
ELEMENTIMA-MEBHAS, TEKSTA U KNJIZI O ABDESTU ABD, REKAO JE…. U
UMDETUL-KARI ŠERH
SAHIHIL-BUHARI
'Umdetul-kari šerh Sahihil-Buhari Ebu Muhammeda Mahmuda
ibn Ahmeda Bedruddina el-'Ajnija (u. 855./1451.)
Smatra se da je komentiranje El-Buharijevog Sahiha bio dug
sljedbenika Muhammeda, s.a.v.s., i da su ga izvršili El-Askalani i
El-'Ajni.

17
UMDETUL-KARI ŠERH SAHIHIL-
BUHARI

18
GOVOR JE TU O VRSTAMA-ENVAA PRVO: DA JE IZRAZ KNJIGA U NOMINATIVU
ZATO STO JE PREDIKAT ZA SUBJEKAT KOJI JE IZBACEN A VEZUJE SE ZA ZNANJE
PRVI CLANGENITIVNE VEZE. OVO JE TAKDIR-KAKO SE RAZUMIJE RECENICA,
ODREDBA, OVO JE KNJIGA O ZNANJU: POJASNJNE ONOGA STO SE VEZUJE ZA
ZNANJE, A NIJE TA KNJIGA POJASNJENJE BEJAN KAKVOCE ZNANJA, JER
JERAZMATRANJE KAKVOCE ISUSTINE STVARI JE ISTINA, NE SPADA U CEMU JE
KNJIGA NAPISANA DRUGO: DA JE DAO PREDNOST OVOJ KNJIZI NAD RUGIMA
SAIRIL KUTUB, KOJE DOLAZE NAKON OVE KNJIGE JER JE OSA OKO KOJE KNJIGE
IDU DARE-VRTITI SE, NA ZNANJU, A NIJE DAO PREDNOST NAD KNJIZI O IMANU
JER JE KJNIGA O IMANU PRVA OBAVEZA SVAKOG MUKELLEFA, ILI JE DAO
PREDNOST KNJIZI O IMANU JER TO SPADA U NAJBOLJE TO POSTOJI OPCENITO,
IMAN JE NAJUGLEDNIJI, KAKO DA NE, IMAN JE POCETAK SVAKOG DOBRA U
SMISLU ZNANJA I DJELOVANJA, I OSNOVA SVAKOGA DOBRA I POLAZISTE-MENŠE,
SVAKO SAVRSENSTVO DEKKE VE DZELA-ISTANCANO I JASAN. PA AKO UPITA
ZBOG CEGA JE STAVIO KNJIGU PRIJE NEGA, ODGOVORIO SAM JER SE
POZNAVANJE IMANA UVJETOVANO IZ SVEGA STO SE VEZUJE ZA VJERU, ILI DA JE
TO PRVO DOBRO KOJE JE SPUSTENO SA NEBESA OVOME UMMETU, ESŠBEA-
NAHRANILI SMI GOVOR, ZASITILI SMO SE TOG GOVORA U KNJIZI O IMANU,
NEKA SE TOME U TOM POGLAVLJU. TREĆE: DA JE RIJEC ILM U AR. JEZIKU U
MASDARU. ZNAO SAM I ZNAM ZNANJE. REKAO JE DZEVHERI: ZNAO SAM TO I TO
I POZNAJEM ZNANJEM SA KESROM. OVO JE KAO STO VIDIS NIJE NAPRAVIO
RAZLIKU IZMEDJU ZNANJA I SPOZNAJE, A RAZLIKA JE OCIGLEDNA. SPOZNAJA
JESTE UPOZNAVANJE SA PARTIKULIRAMA, A ZNANJE PODRAZUMIJEVA ZNANJE
OPCENITIH STVARI ZBOG TOGA NIJE DOZVOLJENO KAZATI ALLAH JE ONAJ KOJI
JE SPOZNAO VEC ONAJ KOJI ZNA. ZNANJE JE NASUPROT-NEKID, NEZNANJU, DA
LIGA JE SAZNAO ILI GA IMA. ZA COVJEKA S EMOZE KAZATI DA JE ALIM I ALIM
19
UMDETUL-KARI ŠERH SAHIHIL-
BUHARI

20
OD NARODA KOJI SU BILI UCENI, NESEB-KRVNO SRODSTVO, LJUDE KOJI
ZNAJU RODBINSKE VEZE I KRVNA SRODSTVA: KAZE SEKADA SE
INTENZIVNO U OPSIU OSOBE DA IME ZNANJE, ON JE ALIM, ONAJ KOJI
DAJE ZNANJE I PODUČAVA. SIBEVEJH PRAVI RAZLIKU IZMEDJU NJIH:
ODGOJIO SAM ISPUNIO SAM KAZE EBU UBEJD ABDURAHMAN: OSOBA MI
SE PREDSTAVILAPA SAM JE UPOZNAO, SA DAMOM, SVE STO JE OD OVE
VRSTE U OBLIKU JUFALU OVO JE FORMA POSTIZANJE PRIJELAZNOSTI
GLAGOLA, NESTO ZNATI, OSJETITI. REKAO JE JAKUB KADA TI SE KAZE
ZNAJ TO TI TO KAZAT CES ZNAM, KADA TI SE KAZE NAUCI, NECES
KAZATI NAUCIO SAM. POUCIO SAM GA NECEMU I POUCIO SAM GA TOME
I TOME PA JE ON TO SPOZNAO I USVOJIO. REKAO JE EBU ALI: ZNANJE SE
ZOVE ZNANJEM JEL DOLAZI OD RIJECI ALAMETUN. A TO JE UKAZIVANJE I
ZNAK, I ONO STO JE VRSTA-DARBUN, NJIHOVE RIJEC JE SIGURNO
ZNANJE. SVAKI JEKIN JEZNANJE A SVAKO ZNANJE NIJE JEKIN-SIGURNO. A
TO JE JER JE SIGURNO ZNANJE OSTVARUJE SE NAKON STO SE UPOTPUNI
ARGUMENTACIJA I PROMISLAJNJE ZBOG ODREDJENIH NEJASNOCA DOK
JE SAMO ZNANJE ISTRAZIVANJE I RAZMISLAJNJE OD ZNANJA JE
POZNAVANJE STO JE TAKODJER VRSTA KOJA JE POSEBNA. POTOM JE
ULEMA RAZISLA U DEFINIRANJU ONOGA STO ZOVEMO ZNANJE PA SU
KAZALI NEKI DA SE NE MOZE DEFINISATI I SVAKA VRSTA DOLAZI I
DEFINISE SE. A OVI SU SE OPET RAZISLI, SEBE-RAZLOG. IMAM HAREMEJN
DZUVEJNI ZATO STO GA JE TESKO DEFINISATI, NEGO SE ON POJASNJAVA
KROZ RELACIJE I PRIMJERE. DRUGI KAZU MEDJU KOJIMA JE RAZI JER JE
ZNANJE NUZNO, JER DA NIJE NUZNO IMALI BI KRUG. ONO STO JE NUZNO
21
JE NISTAVNOONO STO SE PODRAZUMJEVA JE ISTO TAKO. NAUKA NIJE
IRŠADUS-SARI LI ŠERH
SAHIHIL-BUHARI
Iršadus-sari li šerh Sahihil-Buhari
autora Šihabuddina Ebul-Abbasa
Ahmeda ibn Muhammeda ibn Ebi
Bekra el-Kastallanija (u. 923/1517.)

22
IRŠADUS-SARI LI ŠERH
SAHIHIL-BUHARI

23
IRŠADUS-SARI LI ŠERH
SAHIHIL-BUHARI

24
IRŠADUS-SARI LI ŠERH
SAHIHIL-BUHARI

25
KAZE IBN ABBAS. DEREDZE UCENJAKA U ODNOSU NA
VJERNIKA SU SEDAMSTOTINA A IZMEDJU SVAKE CE BITI
PETSTO GODINA RAZDALJINE ALLAH ZNA STO VI RADITE
OVO JE PRIJETNJA ONOME KO NE PRATI OVU NAREDBU ILI
JE PREZIRE

26
IRŠADUS-SARI LI ŠERH
SAHIHIL-BUHARI

27
UPITAJ GA DA TI POVECA ZNANJE, ZADOVOLJIO SE AUTOR O VRIJEDNOSTI
ZNANJA NA DVA AJETA, JER JE KUR’AN DOKAZ JER NIJE NASAO HADIS OVE VRSTE
KOJI IPSUNJAVA NJEGOVE UVJETE ILI GA JE SMRT ZADESILA. PRIJE NEGO
JEMOGAO PRATITI POGLAVLJE KOJE MU ODGOVARA JER JE NAPISAOPOGLAVLJA I
NASLOVE A ZETIM BI DODAO SVAKOM NASLOVU ONO STO ODGOVARA NJEGOVIM
UVJETIMA I NIJE MU PAO NI JEDAN HADIS NA PAMET DA NEMA O VRIJEDNSOTI
ZANJA DA ALLAH SVJEDOCI….. ZAPOCINJE GOSPODAR SA SOOBM ZATIM MELEKE
A ONDA DA ONI SVJEDOCE DA NEMA BOGA OSIMA ALLAHA SVE DRUGO JE MANJA
CAST I UGLED. U HADISU SE KAZE UCENI SU NALSJDENCII POSLANIKA KAO STO
JE POTVRDJENO U HADISU S OBZIROM DA NEMA RUTBETUN-STEPENA IZNAD
VJEROVJESNISTVA NEMASTPENA IZNAD STEPENA NASLJEDSTVA POSLANIKA,
ZBOG TOGA JE ZNANJE VRJEDNIJE OD DJELA JER JE UGLED ZANNJA VEZAN ZA
ONOO STO SE ZNA JER JE DJELO BEZ ZNANJA NISTAVNO. A ZNANJE SE MOZE
PODIJELITI PREMA ONOME STO JE PREDMET SPOZNAJE A IMA GA VISE NEG SE
MOZE SPOZNATI, IMAMO ZNAJE KOJE JE VANJSKO A NA TO S EMISLI NA
SERIJATSKO KOJE JE DEFINIRANO ONO STO MORA DZNATI ONAJ KOJI JE
MUKELLEF UPOSLOVIMA VJERE U SMISLU IBADETA I DONSOA SA LJUDIMA
, I TO ZNAJE ZAHIRA JE UTEMLJENO NA FIKHU, HADISU I TEFSIRU. ALIM IZUDIN JE
RAKO DA JE UCENJE GRAMTEIKE I CUDNIH IZRAZA U KUR ANU I SUNNETU I
PISANJE METODOLOGIJE OD ONIH NOVOTARIJA JE VADZIB DA SE PRAKTIKUJU.
Imamo vanjske nauke a pod tim se misli na serijatsko znanje kajjid-lanci, koji uredjuje ono sto je
mukellef obavezam-lazim, u stvarima vjere svoje, ibedeta medjuljudskih odnosa, sve
seteserijatske nauke vrte oko tri znanosti, tefsir, fikh i hadis. Sejh Izddin abdu Selam je smatrao
da je ucenje gramatike i ucenje napamet nepoznatih rijeci iz Kurana i sunneta i biljezenje
metodologije serijatskog prava obavezne.
28
IRŠADUS-SARI LI ŠERH
SAHIHIL-BUHARI

29
ve minha (razlicite vrste nauka) to je nauka nutrine, znanost o odnosima, to je fard ajn
kako to kazu u svojim pravnim misljenjima, ucenjaci ahireta, onaj ko se okrene od
unutrasnje nauke, propao je, satvetuudarac. kao sto onaj ko ostavi vanjska djela, propao
je sabljom na ovom svijetu onako kako to u pravnim misljenjima govore pravnici
dunjaluka, njegova sustina je posmatrati ciscenje srca i oplemenjivanja karaktera,
tehzib-usmjeriti, time sto cemo se cuvati pokuđenosti koji je proglasio Zakonodavac,
kerrija pretvaranje, zaljubljenost u sebe, varanje, ljubav prema ugledu, hvalisanje,
ponos, pohlepa, da bi se ukrasio karakterima pohvalnim-hamide, muhamedanskim,
zahvalnoscu, saburom, zuhdom, bogobajznost, kanah-biti zadovoljan s onim sto ti je
Allah dao, da bi kod propisa to bilo adekvatno pa da onda radi prema onome sto zna,
da bi radio po svome znanju pa da dobije znanje koje nije znao, njegovo znanje da
postupa po tome, DZINAJE-kazna, u suprotnom je to grijeh, usavrsavanje ovoga
jekada bi usavrsio svo znanje bez svijesti o Allahu je teret bez naknade. najsznacajnije
je imati tu srcanu odvojensot od dunjaluka da bi se okoristio i znanjem i djelom.
ukazacu na malu skupinu-numzetu, koja je mensura-razasuta,

30
IRŠADUS-SARI LI ŠERH
SAHIHIL-BUHARI

31
koja je mensura-razasuta, u ovoj knjizi od glanih intencija ako Bog da
sa istancanima, blagim-latif, teabir-izrazit cu najznacajnije casne stvari
sa lijepim i skladnim recenicama da bi sakupio stvari koje su koristi Sto
se tice druge vrste ona je nauka o kesfu, ona je svjetlos koja se pokazuje
u srcu kada se procisti pa se pojave opca znacenja na srcu, spoznaje
Allaha, Njegova imena i sifate, knjige, poslanike. Otkrivaju mu se
zavjese/perde o najskrivenijim tajnama pa razumi, prihvati to bit ces
spasen, nemoj biit od onih koji ovo osporavaju pa da propadnes bog
onih koji su propali. Kazu neki od Arifa: onaj ko ne udje u ovo znanje
strah me je za njega da ce zavrsiti bez dini Imana. Najnizi stepen toga je
potvrdjivati da Allah moze otvoriti ove spoznaje i da to odredjeni robovi
mogu imati, a Allah najbolje zna.

32