HIDRAULIČNE – VODENE MAŠINE

Uloga i značaj hidrauličnih mašina

Vrste vodenih pogonskih mašina.
 UVOD
Poznato je da nam mašine obezbeđuju pretvaranje
– transformaciju – jednog oblika energije
(raspoložive) u drugi, željeni oblik.
Pogonske mašine: raspoloživu energiju (toplotnu ,
energiju vode, električnu) pretvaraju u mehanički
rad.
Radne mašine: na raspolaganje im se stavlja
mehanički rad, koji pretvaraju u potreban oblik
energije ( mašine alatke, električni generatori,
pumpe, ventilatori, kompresori, poljoprivredne
mašine,….)
 PODJELA HIDRAULIČNIH MAŠINA
Na osnovu gore rečenog, hidraulične
mašine mogu biti dvojake:
  Hidraulične radne mašine( pumpe,
kompresori i ventilatori) i
  Hidraulične pogonske mašine (hidraulični
motori), kola i turbine
 POGONSKE MAŠINE

TOPLOTNA ENERGIJA
ENERGIJU VODE,
ELEKTRIČNA MEHANIČKI RAD
ENERGIJA
ENERGIJA VJETRA
 RADNE MAŠINE

PRETVARANJE
U POTRBAN
OBLIK KOJE
MAŠINE ALATKE,
KORISTE
ELEKTRIČNI GENERATORI,
MEHANIČKI PUMPE, VENTILATORI,
KOMPRESORI,
RAD POLJOPRIVREDNE MAŠINE,
….)
 ULOGA I ZNAČAJ HIDRAULIČNIH MAŠINA
Još od najstarijih vremena ljudi su težili da iskoriste
vodu. Vodu su prvo koristili za navodnjavanje podižući
je pomoću primitivnih uređaja koje su okretali ljudi ili
konji, a zatim za pogon vodenica – pomoću drvenih
točkova sa lopaticama uronjenim u rijeku. Ovim
točkom sa lopaticama pretvara se energija kretanja vode
u mehanički rad. Snaga na vratilu točka bila je mala.
Kasnije, u srednjem vijeku, pojavljuju se prosta vodena
kola, koja su koristila težinu vode i udar pri padanju
vode na kolo. Ova kola su primjenjivana za pogon
pilana (strugare drveta, tkaonica i u kovačnicama.
 KOMBINOVANE HIDRAULIČNE MAŠINE

Postoje i mašine koje mogu da pretvaraju

hidrauličnu energiju i obrnuto. To su
kombinovane hidraulične mašine. Primjer za
ovakve mašine je reverzibilna mašina u
specijalnim hidroelektranama (na primer u HE ,,
Perućac,, kod Bajine Bašte). Drugi primer za
ovakvu mašinu je hidroprenosnik, koji prvo
obavlja pretvaranje mehaničke u strujnu, a
potom strujne u mehaničku energiju.
PRIMJENA HIDRAULIČNIH MAŠINA

Pritisak u zatvorenim tečnostima naziva

se hidraulični pritisak , koji se primjenjuje u
hidrauličnim mašinama kao što su hidraulične
kočnice, hidraulične prese, hidraulične dizalice,
hidraulična protetička pomagala i mnoge
druge. Hidraulični sistem koristi nestišljivu
tečnost kao svoj fluid, a ne gas pod pritiskom.. 
Ovim točkom sa lopaticama pretvara se energija
kretanja vode u mehanički rad. Snaga na vratilu
točka bila je mala. Kasnije, u srednjem vijeku,
pojavljuju se prosta vodena kola, koja su
koristila težinu vode i udar pri padanju vode na
kolo. Ova kola su primjenjivana za pogon pilana
(strugare drveta), tkaonica i u kovačnicama.
 VODENE TURBINE
Vodene turbine, kao pogonske mašine,
javile su se tek u devetnaestom vijeku.
Kod njih se prvo pretvara energija
položaja vode u energiju kretanja i kao
takva se koristi u turbinama za dobijanje
mehaničkog rada. Snaga na vratilu
turbine može da bude vrlo velika, do
185000 kW u jednom agregatu.
U isto vrijeme pojavljuju se i druge vrste hidrauličnih
mašina, kao što su pumpe, koje pomoću mehaničke
energije crpe – pumpaju vodu i podiţu je na izvjesnu
visinu.
Tehnički najpogodniji način iskorišćenja vodene
energije postiže se u postrojenjima hidroelektrana.
Hidroelektrane omogućuju da se hidraulična energija
pretvara u električnu, kao najpogodniju vrstu energije
za prenos na bilo koje mjesto. Prema tome,
hidroelektrane koriste hidraulične mašine za pretvaranje
energije vode u mehanički rad, a električni generator
pokretan turbinom proizvodi električnu energiju.
VRSTE VODENIH POGONSKIH MAŠINA
• Mašine u kojima se se energija vode pretvara u mehaničku
energiju nazivaju se vodene ( hidraulične) pogonske mašine.
Ove mašine se dijele u dvije skupine: vodena kola i vodene
turbine.
• Vodena kola su najjedostavnije i najstarije hidraulične
pogonske mašine, a koriste manje protoke vode, tj. manje
količine energije vode.
• Vodene turbine su savremene hidraulične pogonske
mašine.One iskorišćavaju svaku količinu vode, i onu s
najmanjim padom, pa sve do najvećeg, a grade se sa snagom
od 1 kW do 185.000 kW. Vodene turbine se najviše koriste za
pogon električnih generatora za proizvodnju električne energije
u hidroelektranama.
 VODENA KOLA

Vodena kola pripadaju grupi jednostavnih

vodenih pogonskih mašina, koja se od
svog najranijeg oblika do danas nisu
naročito usavršila, pa je njihova upotreba
svedena na najprostije uređaje.
Vodena kola se primjenjuju za mala
postrojenja, snage do 22 kW i visinu pada
vode do 7 m.
VODENA KOLA
VODENO KOLO
Vodeno kolo se sastoji uglavnom
od točka sa vratilom na čijem se
obimu nalaze lopatice. Prostor
između lopatica puni se vodom čija
težina ili udar stvara obrtni moment
koji okreće kolo, a s njim i vratilo.
Sa vratila se snaga prenosi preko
zupčanika na radnu mašinu i koristi
u najrazličitije svrhe, kao
naprimjer: za mlinove, pilane,
tkaonice itd. Broj obrtaja vodenih
kola je vrlo malen i kreće se do 20
min-1.Prečnici kola su različiti ii
kreću se od 0,75 do 2m. Obodna
brzina se kreće od 1 do 2 m/s.
 DOBRE I LOŠE STRANE VODENIH
KOLA
• Dobra strana vodenih kola je: što su
neosjetljiva prema nečistoćama, koje donosi
voda, jednostavne su konstrukcije i jeftina za
izradu.
• Nedostaci su sljedeći: mali broj obrtaja koji se
ne može regulisati pri promjeni opterećenja
vodenog kola, zauzimaju mnogo prostora i
imaju velike mehaničke gubitke, naročito u
ležištima.
 VRSTE VODENIH KOLA
Razlikujemo tri vrste vodenih kola, i to:
nadljevno vodeno kolo,
 kolo s ulazom vode u sredinu i
podljevno vodeno kolo.
Vodena kola
 NADLJEVNO VODENO KOLO
Kod ovog kola voda pada na lopatice i pokreće ga svojim
udarom i težinom. Ovdje se iskorištava potencijalna
energija vode. Lopatice su prema vratilu radijalne, a prema
obodu više tangencijalne (kako bi duže zadržale vodu).
Ovakva kola se upotrebljavaju za padove vode od 3 do 8
m, a postavljaju se iznad nivoa donje vode bar 10 cm, tako
da kolo u vodu ne ulazi (jer bi inače nastalo kočenje).
Stepen iskorištenja kod ovog kola kreće se do 0,6. Veliki
gubici nastaju zbog izljevanja vode s lopatica prije nego
dođu u najniži položaj.
NADLJEVNO VODENO KOLO
PRIMJENA NADLJEVNOG VODENOG KOLA
NADLJEVNO VODENO KOLO
VODENO KOLO S ULAZOM U SREDINU
Kod ovog kola voda ulazi u lopatice u području
oko sredine vratila, i to posebnim provodnim
kanalom koji omogućuje ulaz vode bez
udara .Voda na kolo djeluje uglavnom svojom
teţinom, kao i potiskom na lopatice. U kanalu se
nalazi zasun pomoću kog se vrši regulacija protoka
vode na lopatice kola. Oblik lopatice je takav da iz
vode izlaze što ekonomičnije kako bi gubici bili što
manji. Protok vode iznosi 0,4 do 3 m³/s. Stepen
iskorištenja kod ovih kola kreće se do 0,6.
VODENO KOLO S ULAZOM U SREDINU
PODLJEVNO VODENO KOLO
Ovo kolo se koristi za male padove vode od
0,2 do 1,5 m i za protoke do 4 m3/s.
Postavlja se u struju vode, što znači da ovo
kolo (sl. 2.3) koristi kinetičku energiju
vode. Prečnik ovakvih kola kreće se od 2
do 6 m, sa vrlo malim brojem obrtaja.
Stepen iskorištenja kod ovog kola kreće se
do 0,6.
PODLJEVNO VODENO KOLO
Vodeno kolo na trebišnjici
IZOMETRIJSKI PRIKAZ GEOMETRIJE
VODENOG KOLA
Mlinska kola
HVALA ZA PAŽNJU