BROJEVNI SUSTAVI

Položajni, dekadski, binarni

brojevni sustavi
 2

BROJEVNI SUSTAVI
• Tijekom razvoja ljudskog društva nastali su različiti brojevni sustavi.
• Brojevni sustav - način zapisivanja brojeva i njihovo tumačenje.

Sanda, 2019
 3

POLOŽAJNI BROJEVNI SUSTAV

• Danas - najčešće u uporabi položajni brojevni sustav.
• To je sustav kod kojeg položaj znamenke u zapisu određuje njenu
vrijednost.

Sanda, 2019
 4

POLOŽAJNI BROJEVNI SUSTAV

• Svaki je položajni brojevni sustav određen vlastitim skupom
znamenaka.
• Ukupni broj različitih
znamenaka naziva se
osnovom ili bazom tog
brojevnog sustava.

Sanda, 2019
 5

DEKADSKI BROJEVNI SUSTAV

• U svakodnevnom smo životu navikli

koristiti dekadski brojevni sustav.
• Osnova (baza) sustava je 10.
• Za zapis se koriste znamenke:
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.

Sanda, 2019
 6

DEKADSKI BROJEVNI SUSTAV

• Svaka znamenka u nizu ima jedinstvenu težinsku vrijednost.

• Primjer pokazuje da je svaka znamenka deset puta vrednija od njoj desno susjedne.

Sanda, 2019
 7

DEKADSKI BROJEVNI SUSTAV

• Težinska vrijednost svake znamenke dobiva se tako da se osnova brojevnog sustava (u
ovome slučaju broj 10) potencira eksponentom čija vrijednost ovisi o položaju znamenke u
nizu.

Eksponent prve znamenke lijevo od zareza uvijek je 0!

Sanda, 2019
 8

DEKADSKI BROJEVNI SUSTAV

• S n znamenaka dekadskog brojevnog sustava, moguće je prikazati 10n različitih dekadskih
brojeva.

Npr. s 2 znamenke može se prikazati:

102 = 100 različitih dekadskih brojeva.

Sanda, 2019
 9

DEKADSKI BROJEVNI SUSTAV

• Najveći broj koji se može prikazati s n znamenaka u dekadskom brojevnom sustavu, može
se dobiti korištenjem izraza:
10n -1.

Npr. Najveći broj koji se može prikazati s

2 znamenke u dekadskom brojevnom sustavu je:
102 -1 = 99

Sanda, 2019
 ŠTO RAČUNALO RAZUMIJE?
10

• Računala se sastoje od elektroničkih sklopova

koji raspoznaju samo dva stanja.
• Zbog takve građe svi podaci koji ulaze u računalo
moraju biti prevedeni u oblik u kome postoje
samo dva stanja.

Sanda, 2019
 11

BINARNI BROJEVNI SUSTAV

• Uobičajeno je u računalu ta dva stanja označavati
kao 0 i 1.
• Brojevni sustav koji ima samo dvije znamenke naziva se binarni brojevni sustav.
• Takav je sustav pogodan za prikaz rada računala jer svaka znamenka predočuje jedno
stanje.

Sanda, 2019
 12

BINARNI BROJEVNI SUSTAV

• Osnova (baza) sustava je 2.

• Za zapis se koriste znamenke:
0, 1.
• Primjeri binarnih brojeva:
101,
10001001,
111101110111.

Sanda, 2019
 13

OZNAKA BROJEVNOG SUSTAVA

• Da bi se razlikovali brojevi različitih brojevnih sustava uz broj se kao indeks može zapisati
odgovarajuća osnova, npr.

Binarni broj

Dekadski broj

Sanda, 2019
 14

BINARNI BROJEVNI SUSTAV

• S n znamenaka binarnog brojevnog sustava, moguće je prikazati 2n različitih
binarnih brojeva.

Npr. sa dvije znamenke to su brojevi:

002
012
102
112

Sanda, 2019
 15

BINARNI BROJEVNI SUSTAV

• Najveći broj koji se može prikazati s

n znamenaka u binarnom brojevnom sustavu, može se dobiti korištenjem
izraza:
2n -1.
Npr. Najveći broj koji se može prikazati s
2 znamenke je:
22 -1 = 3(10), binarni prikaz 11(2)

Sanda, 2019
 16

BINARNI BROJEVNI SUSTAV

• Binarni se broj na težinske vrijednosti rastavlja na istovjetan način kao i dekadski broj (uz
uvažavanje pripadajuće osnove binarnog brojevnog sustava).

Sanda, 2019
 17

PRETVORBA BINARNI - DEKADSKI

• Kao što primjer pokazuje, izračunavanjem izraza može se dobiti dekadska protuvrijednost
binarnog broja.

Sanda, 2019
 18

PRETVORBA BINARNI – DEKADSKI

(PRIMJER 2)
1101011,1012

Sanda, 2019
 19

PRETVORBA DEKADSKI - BINARNI

• Dekadski broj se u binarni pretvara uzastopnim cjelobrojnim dijeljenjem broja u

dekadskom prikazu s 2 uz bilježenje ostatka svakog pojedinačnog dijeljenja.

Sanda, 2019
 PRETVORBA DEKADSKI - 20

BINARNI

• Pri zapisu rezultata treba biti oprezan jer

je prvi ostatak ujedno i znamenka
najmanje težinske vrijednosti!

Sanda, 2019
 21

1. 35810  BIN

ZADACI ZA VJEŽBU (1011001102)

2. 67410  BIN
(10101000102)
3. 11011100,12  DEK
(220,510)
4. 11100111,0112  DEK
(231,37510)

Sanda, 2019
 DZ1 22

1. Rastaviti brojeve na pripadajuće težinske

vrijednosti:
a) (1210121)10
b) (110100101111)2
2. Pretvoriti brojeve iz dekadskog brojevnog
sustava u binarni brojevni sustav:
a) (63)10
b) (170)10
c) (239)10
d) (999)10

Sanda, 2019
 DZ1 23

3. Pretvoriti brojeve iz binarnog brojevnog

sustava u dekadski brojevni sustav:
a)  (11101010)2
b) (101000010)2
c) (1011011101)2
d) (10101110101)2

Sanda, 2019
 24

DZ1: ZADATAK POVEZIVANJA

• Izvesti zaključak pa u bilježnicu zapisati:
a) pravilnosti pretvorbe broja iz dekadskog brojevnog sustava u broj
binarnog brojevnog sustava,
b) pravilnosti pretvorbe broja iz binarnog brojevnog sustava u broj u
dekadskom brojevnom sustavu,

Sanda, 2019
BROJEVNI SUSTAVI
Oktalni i heksadekadski
brojevni sustavi
 26

OSTALI BROJEVNI SUSTAVI

• Čovjek - naviknut rabiti dekadske brojeve, baratati binarnim
brojevima za njega je neprikladno.
• Zbog toga se često koriste brojevni sustavi koji omogućavaju
skraćeno, čovjeku prihvatljivije zapisivanje binarnih brojeva.

Sanda, 2019.
 27

OSTALI BROJEVNI SUSTAVI

• Za skraćeno zapisivanje binarnih brojeva najčešće se koriste oktalni i heksadekadski
brojevni sustavi.
• Ovi su brojevni sustavi podesni jer su njihove osnove višekratnici osnove binarnog sustava
(23, 24).

Sanda, 2019.
 28

OKTALNI BROJEVNI SUSTAV

• Osnova (baza) sustava: 8.
• Za zapis se koriste znamenke:
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7.
• Svaka se oktalna znamenka može
prikazati s tri binarne znamenke.

Sanda, 2019.
 29

PRETVORBA OKTALNI - BINARNI

• Pošto se svaka oktalna znamenka može prikazati
s tri binarne znamenke, jednostavno je oktalni broj pretvoriti u binarni.

12428 = 10101000102

Sanda, 2019.
 30

PRETVORBA OKTALNI - BINARNI

50728  BIN
5 0 7 2
101 000 111 010

R:(1010001110102)

Sanda, 2019.
 31

PRETVORBA BINARNI - OKTALNI

• Za pretvorbu binarnog broja u oktalni potrebno je grupirati binarne znamenke u skupine po
tri, počevši od odjelnog zareza.

Ako broj znamenaka nije višekratnik broja tri, krajnje se lijeva skupina binarnih znamenaka
nadopunjuje potrebnim brojem nula.

Sanda, 2019.
 32

PRETVORBA BINARNI - OKTALNI

101110011102  OKT
010 111 001 110
2 7 1 6

R:(27168)

Sanda, 2019.
 33

PRETVORBA OKTALNI - DEKADSKI

• Oktalni se broj pretvara u dekadski rastavljanjem broja na težinske vrijednosti.

Sanda, 2019.
 34

PRETVORBA OKTALNI - DEKADSKI

2578  DEK
2 1 0

2 5 78
= 2*82+5*81+7*80=2*64+5*8+7*1
=128+40+7=17510
R:(17510)

Sanda, 2019.
 PRETVORBA DEKADSKI - 35

OKTALNI

• Dekadski se broj pretvara u

oktalni uzastopnim cjelobrojnim
dijeljenjem broja u dekadskom
prikazu s 8, uz bilježenje ostatka
svakog pojedinačnog dijeljenja.

Sanda, 2019.
 36

PRETVORBA DEKADSKI - OKTALNI

108510  OKT
1085/8=135 5
135/8=16 7
16/8=2 0
2/8=0 2
R:(20758)

Sanda, 2019.
 37

HEKSADEKADSKI BROJEVNI SUSTAV

• Osnova (baza) sustava: 16.

• Za zapis se koriste znamenke:
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9,
A, B, C, D, E, F.
• Svaka se heksadekadska znamenka može prikazati

s četiri binarne znamenke.

Sanda, 2019.
 38

PRETVORBA HEKSADEKADSKI -
BINARNI
• Pošto se svaka heksadekadska znamenka može prikazati s četiri binarne znamenke,
jednostavno je heksadekadski broj pretvoriti u binarni.

2A216 = 10101000102

Sanda, 2019.
 39

PRETVORBA HEKSADEKADSKI -
BINARNI
DEDA16  BIN
D E D A
13 14 13 10
1101 1110 1101 1010

R:(11011110110110102)

Sanda, 2019.
 PRETVORBA BINARNI - 40

HEKSADEKADSKI
• Za pretvorbu binarnog broja u heksadekadski, potrebno je grupirati binarne
znamenke u skupine po četiri, počevši od odjelnog zareza.

110100102 = D216
Ako broj znamenaka nije višekratnik broja četiri, krajnje se lijeva skupina binarnih
znamenaka nadopunjuje potrebnim brojem nula.

Sanda, 2019.
 41

PRETVORBA BINARNI -
HEKSADEKADSKI
101110011102  HEX
0101 1100 1110
5 12 14
5 C E

R:(5CE16)

Sanda, 2019.
 42

PRETVORBA HEKSADEKADSKI - DEKADSKI

• Heksadekadski se broj pretvara u dekadski rastavljanjem broja
na težinske vrijednosti.

Sanda, 2019.
 43

PRETVORBA HEKSADEKADSKI -
DEKADSKI
B0A16  DEK
2 1 0

11 0 10
11*162+0*161+10*160=11*256+0+10*1
=2816+10=282610
R:(282610)

Sanda, 2019.
 PRETVORBA DEKADSKI - 44

HEKSADEKADSKI
• Dekadski se broj pretvara u
heksadekadski uzastopnim
cjelobrojnim dijeljenjem broja u
dekadskom prikazu sa 16, uz
bilježenje ostatka svakog
pojedinačnog dijeljenja.

Sanda, 2019.
 45

PRETVORBA DEKADSKI -
HEKSADEKADSKI
386810  HEX
3868/16=241 12
241/16=15 1
15/16=0 15

R:(F1C16)

Sanda, 2019.
 46

PRETVORBA OKTALNI ↔
HEKSADEKADSKI
• Ovu pretvorbu nije moguće provesti direktno.
• Za pretvorbu oktalnihesadekadski, oktalni
broj može se
pretvoriti u broj binarnog brojevnog sustava, a potom
binarni broj pretvoriti u heksadekadski broj.

Sanda, 2019.
 47

PRETVORBA OKTALNI  HEKSADEKADSKI

Sanda, 2019.
 48

PRETVORBA OKTALNI 
HEKSADEKADSKI
74128  HEX
7 4 1 2
111 100 001 010
1111 0000 1010
F 0 A
R:(F0A16)

Sanda, 2019.
 49

PRETVORBA HEKSADEKADSKI
OKTALNI

Sanda, 2019.
 50

PRETVORBA HEKSADEKADSKI
OKTALNI
B1D16  OKT
B 1 D
1011 0001 1101
101 100 011 101
5 4 3 5
R:(54358)

Sanda, 2019.
 51

1. Pretvoriti brojeve iz oktalnog brojevnog

sustava u dekadski brojevni sustav:
DZ2 a)
b)
(77)8
(604)8
c) (1276)8
2. Pretvoriti brojeve iz dekadskog brojevnog
sustava u heksadekadski brojevni sustav:
a) (240)10
b) (416)10
c) (3518)10

Sanda, 2019.
 52

3. Pretvoriti brojeve iz heksadekadskog brojevnog

sustava u binarni brojevni sustav:
DZ2 a) (B2)16
b) (A10)16
c) (D3E)16
4. Pretvoriti brojeve iz binarnog brojevnog sustava u
oktalni brojevni sustav:
a) (10110000)2
b) (110100000)2
c) (110111011110)2

Sanda, 2019.
BROJEVNI SUSTAVI
Oktalni ↔ heksadekadski
Vježba (pretvorbe)
 54

126748  X16 BCDE16 = X8

309810 = X8
5810 = X16

2608 = X10 2B016 = X10

10011,1012 = X10 30910 = X2

Sanda, 2019.
 55

1) 126748  X16

ZADACI ZA VJEŽBU
(15BC16)
2) 5810 = X16
(3A16)
3) 2608 = X10
(17610)
4) 10011,1012 = X10
(19,62510)

Sanda, 2019.
 56

5) BCDE16 = X8

ZADACI ZA VJEŽBU (1363368)

6) 309810 = X8
(60328)
7) 2B016 = X10
(68810)
8) 30910 = X2
(1001101012)

Sanda, 2019.
 57

1) Koji je neposredni sljedbenik broja 9F16 u

VIŠE
ZA ONE KOJI MOGU
heksadekadskom sustavu?
(A016)
2) Koji je neposredni prethodnik broja 20016 u
heksadekadskom sustavu?
(1FF16)
3) 75,48 = X10
(61,510)

Sanda, 2019.
BINARNI ZAPIS
CIJELOG BROJA
Bit, bajt
Zapis cijelog broja
 59

BIT
• Računalo je građeno od elektroničkih sklopova koji razlikuju samo
dva stabilna stanja. Za njihovo se označavanje koriste znamenke
binarnog brojevnog sustava, 1 i 0.
• Jedna binarna znamenka naziva se bit (engl. binary digit). Oznaka
bita je b.

Sanda, 2019.
 60

BAJT
• Bit je najmanja jedinica podatka koju računalo može prepoznati.
• Binarni broj s osam znamenaka (bitova) naziva se bajt (engl. byte). Oznaka bajta je B.
(1B = 8b)
• Suvremena računala rade s podacima duljine 8, 16, 32 i 64 bita, pa je bajt vrlo prikladna
jedinica za skraćeno prikazivanje količine bitova.

Sanda, 2019.
 61

PREFIKSI
• Za razliku od značenja standardnih prefiksa iz SI sustava, prefiksi koji se
koriste u izražavanju količine podataka imaju drugačije značenje.

Sanda, 2019.
 PREFIKSI– PR1.
62

• Koliko bajtova sadrži 1 MB podataka?

1 MB = 1024 KB ; 1 KB = 1024 B
1 MB = 1024 * 1024 B = 1.048.576 B

• Koliko KB sadrži 1 TB podataka?

1 TB = 1024 GB ; 1 GB = 1024 MB ; 1 MB = 1024 KB
1 TB = 1024 * 1024 * 1024 B = 1.073.741.824 B

Sanda, 2019.
 63

NUŽNOST PRETVORBE
• Pri zapisu podataka u računalo treba imati na umu broj bitova
raspoloživih za pojedinu vrstu podatka.
• Predviđeni broj bitova odredit će dozvoljeni raspon vrijednosti
podataka koji se mogu zapisati u računalo.
• Za pretvaranje podataka u binarni oblik razvijeni su sustavi jednoznačne
pretvorbe.

Sanda, 2019.
 64

ZAPIS CIJELIH BROJEVA

• Ako je za zapis cijelog broja u binarnom obliku predviđeno n znamenaka,

tada možemo prikazati 2n različitih brojeva.
• To su brojevi iz raspona: [–2(n-1), 2(n-1)–1].

Npr. za n=8 može se prikazati 28 = 256 različitih brojeva;

to su brojevi iz raspona [-128, 127].

Sanda, 2019.
 65

ZAPIS PREDZNAKA
• Svaki cijeli broj osim apsolutne vrijednosti ima i predznak. Kako predočiti
predznak u binarnom obliku?
• Predznak se zapisuje kao znamenka najveće težinske vrijednosti.
• Dogovorno, predznak plus (+) se bilježi kao 0, a minus (-) kao 1.

Sanda, 2019.
 66

NAČINI ZAPISA CIJELIH BROJEVA

• Cijeli se brojevi u binarnom brojevnom sustavu mogu predočiti na dva načina:
• pomoću predznaka i apsolutne vrijednosti broja,
• pomoću dvojnog komplementa apsolutne vrijednosti broja.
• Nužno je znati s koliko ćemo znamenaka broj zapisati.

Sanda, 2019.
 67

ZAPIS POMOĆU PREDZNAKA I APSOLUTNE

VRIJEDNOSTI BROJA

• Postupak vrijedi i za pozitivne i za negativne brojeve!

• Za zapis broja predviđeno je n znamenaka.
• Na mjesto znamenke najveće težinske vrijednosti
upisati vrijednost predznaka (0 ili 1).
• Apsolutnu vrijednost broja pretvoriti u binarni oblik.
• Upisati binarni broj u područje (n-1) znamenaka.
• Preostale znamenke (ako ih ima) popuniti s vrijednosti 0.

Sanda, 2019.
 ZAPIS POMOĆU PREDZNAKA I APSOLUTNE 68

VRIJEDNOSTI BROJA – PR1.

• Prikazati broj 36 koristeći 8 znamenaka.
• znamenka najveće težinske vrijednosti je 1 (broj je pozitivan),
• (3610 = 1001002),
• preostale znamenke imat će vrijednost 0.

Sanda, 2019.
• Prikazati broj 36 koristeći 8 znamenaka.
• znamenka najveće težinske vrijednosti je 1 (broj je pozitivan),
• (3610 = 1001002),
• preostale znamenke imat će vrijednost 0.

0 1 0 0 1 0 0

0 0 1 0 0 1 0 0
 ZAPIS POMOĆU PREDZNAKA I 70

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA – PR1.

• Prikazati broj -25 koristeći 8 znamenaka.
• znamenka najveće težinske vrijednosti je 1 (broj je negativan),
• (2510 = 110012),
• preostale znamenke imat će vrijednost 0.

Sanda, 2019.
 ZAPIS POMOĆU PREDZNAKA I APSOLUTNE 71

VRIJEDNOSTI BROJA – PR2. I PR3.

• Prikazati broj 67 koristeći 8 znamenaka.

• Prikazati broj -55 koristeći 8 znamenaka.

Sanda, 2019.
 72

ZAPIS POMOĆU PREDZNAKA I APSOLUTNE

VRIJEDNOSTI BROJA – PR4.
• Binarni broj je prikazan pomoću predznaka i apsolutne vrijednosti broja.
Koji je to dekadski broj?

• Znamenka najveće težinske vrijednosti je 1 (broj je negativan),

00110112 =1·24+1·23+1·21+1·20= 16+8+2+1= 2710
(R: - 2710 )

Sanda, 2019.
 73

ZAPIS POMOĆU DVOJNOG KOMPLEMENTA

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA

• Prvi dio postupka isti je i za pozitivne i za negativne brojeve:

• apsolutnu vrijednost broja pretvoriti u binarni oblik,
• binarni oblik broja upisati u područje (n-1) znamenaka,
• preostale znamenke popuniti s vrijednosti 0.

Sanda, 2019.
 74

ZAPIS POMOĆU DVOJNOG

KOMPLEMENTA APSOLUTNE
VRIJEDNOSTI BROJA – PR1.

• Prikazati broj 25 koristeći 8 znamenaka.

• (2510 = 110012),
• preostale znamenke imat će vrijednost 0.

Sanda, 2019.
 75

OBLIKOVANJE DVOJNOG
KOMPLEMENTA

• Ako je broj negativan, postupak se nastavlja oblikovanjem dvojnog komplementa.

• Komplement broja:
• svaku “0” pretvoriti u “1” i svaku “1” pretvoriti u “0”.
• Dvojni komplement broja:
• komplementu pribrojiti “1”.

Sanda, 2019.
 76

BINARNO ZBRAJANJE
• U binarnom brojevnom sustavu za zbrajanje vrijede ova pravila:

1 + 1 + 1 = 11 ; 1 i 1 dalje
1+1+1+1 =100 ;0 i jedinica dva mjesta dalje

• Prijenos (jedan dalje) prenosi se na mjesto više težinske vrijednosti (u susjedni

stupac s lijeve strane).

Sanda, 2019.
 77

BINARNO ZBRAJANJE – PRIMJER

• Zbrojiti brojeve:
110112 i 10112.

Sanda, 2019.
 78

ZAPIS POMOĆU DVOJNOG KOMPLEMENTA

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA – PR2.

• Prikazati broj -25 koristeći 8 znamenaka.

• (2510 = 110012),
• preostale znamenke imat će vrijednost 0.

Sanda, 2019.
 ZAPIS POMOĆU DVOJNOG KOMPLEMENTA 79

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA – PR2.

Sanda, 2019.
 80

ZAPIS POMOĆU DVOJNOG KOMPLEMENTA

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA – PR3.
• Prikazati broj -55 koristeći 8 znamenaka.

Sanda, 2019.
 81

ZAPIS POMOĆU DVOJNOG KOMPLEMENTA

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA – PR4.

• Prikazati broj -5 koristeći 8 znamenaka.

Sanda, 2019.
 82

ZAPIS POMOĆU DVOJNOG KOMPLEMENTA

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA – PR5.

• Binarni broj je prikazan pomoću dvojnog komplementa apsolutne vrijednosti broja.

Koji je to dekadski broj?

• Znamenka najveće težinske vrijednosti je 0, broj je pozitivan. Apsolutnu vrijednost

binarnog broja treba pretvoriti u dekadski oblik.
01100102 = 1 · 25+ 1 · 24+ 1 · 21 = 32 + 16 + 2 = 5010
(R: 5010 )

Sanda, 2019.
 ZAPIS POMOĆU DVOJNOG KOMPLEMENTA 83

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA – PR6.

• Binarni broj je prikazan pomoću dvojnog komplementa apsolutne vrijednosti broja. Koji je
to dekadski broj?

• Znamenka najveće težinske vrijednosti je 1, broj je negativan. Treba oblikovati dvojni

komplement od od preostalih znamenaka:

Sanda, 2019.
 84

ZAPIS POMOĆU DVOJNOG KOMPLEMENTA

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI BROJA – PR6.
• Dvojni komplement:

• Apsolutnu vrijednost binarnog broja (dvojni komplement) treba pretvoriti u

dekadski oblik.
11001012 = 1 · 26 + 1 · 25 + 1 · 22 + 1 · 20=
= 64 + 32 + 4 + 1 = 10110
(R: -10110 )
Sanda, 2019.
 85

Sanda, 2019.
 86

Sanda, 2019.
 87

Sanda, 2019.
 88

Sanda, 2019.
 89

Sanda, 2019.
 90

Sanda, 2019.
BINARNA
ARITMETIKA
 92

BINARNO ZBRAJANJE
• U binarnom brojevnom sustavu za zbrajanje vrijede ova pravila:

• Prijenos (jedan dalje) prenosi se na mjesto više težinske vrijednosti (u susjedni

stupac s lijeve strane).

Sanda, 2019.
 93

BINARNO ZBRAJANJE – PRIMJER

1.
Zbrojiti brojeve:
110112 i 10112.

Sanda, 2019.
 94

BINARNO ZBRAJANJE – PRIMJER 2.

Sanda, 2019.
 95

BINARNO ZBRAJANJE – PRIMJER 2.

Sanda, 2019.
 96

BINARNO ZBRAJANJE – PRIMJER 3.

Sanda, 2019.
 97

BINARNO ZBRAJANJE – PRIMJER 3.

Sanda, 2019.
 98

BINARNO MNOŽENJE - PRIMJER 1.

Množenje binarnih brojeva svodi se na zbrajanje.

Sanda, 2019.
 99

BINARNO MNOŽENJE - PRIMJER 2.

Sanda, 2019.
 BINARNO MNOŽENJE -100

PRIMJER 2.

Sanda, 2019.
 101

BINARNO MNOŽENJE - PRIMJER 3.

Sanda, 2019.
 102

BINARNO MNOŽENJE - PRIMJER 3.

Sanda, 2019.
 103

ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA ZAPISANIH

DVOJNIM KOMPLEMENTOM NJIHOVE
APSOLUTNE VRIJEDNOSTI

• Vrijede prethodno opisana pravila zbrajanja binarnih brojeva.

• Ista pravila vrijede i za pozitivne i za negativne brojeve, pa se oduzimanje svodi na zbrajanje.
Primjerice u dekadskom brojevnom sustavu vrijedi:
5 – 3 = 5 + (–3).

Sanda, 2019.
 104

ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA ZAPISANIH

DVOJNIM KOMPLEMENTOM NJIHOVE
APSOLUTNE VRIJEDNOSTI PRIMJER 1.
• Zbrojimo binarne brojeve prikazane pomoću dvojnog komplementa njihove
apsolutne vrijednosti. Potom, provjerimo rezultat.

R: 010110112

Sanda, 2019.
 105
Prvi broj je pozitivan: 001001002
001001002 = 1 · 25 + 1 · 22 = 32 + 4 = 3610

Drugi broj je pozitivan: 001101112

001101112 = 1 · 25 + 1 · 24 + 1 · 22 + 1 · 21 + 1 · 20
= 32 + 16 + 4 + 2 + 1 = 5510

Rezultat zbrajanja je pozitivan: 000010112

010110112 = 1 · 26 + 1 · 24 + 1 · 23 + 1 · 21 + 1 · 20
= 64 +16 + 8 + 2 + 1 = 9110

Sanda, 2019.
 106

ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA ZAPISANIH

DVOJNIM KOMPLEMENTOM NJIHOVE
APSOLUTNE VRIJEDNOSTI PRIMJER 2.

Rezultat ima više znamenaka od raspoloživih 8. U tom slučaju, odbacuje se krajnje lijeva
jedinica. 
R: 000010112

Sanda, 2019.
 Prvi broj je pozitivan: 001001002 107

001001002 = 1 · 25 + 1 · 22 = 32 + 4 = 3610
Drugi broj je negativan: 111001112
(u dekadski se oblik pretvara oblikovanjem dvojnog komplementa
njegove apsolutne vrijednosti, a potom pretvorbom u dekadsku
vrijednost).
Broj: 1100111
Dvojni komplement: 0011001
00110012 = 1 · 24 + 1 · 23 + 1 · 20
= 16 + 8 + 1 = 2510
zbog predznaka: - 2510
Sanda, 2019.
 108

Rezultat zbrajanja je pozitivan: 000010112

000010112 = 1 · 23 + 1 · 21 + 1 · 20
= 8 + 2 + 1 = 1110

3610 + (-2510) = 1110

Sanda, 2019.
 109

ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA ZAPISANIH DVOJNIM

KOMPLEMENTOM NJIHOVE APSOLUTNE
VRIJEDNOSTI PRIMJER 3.
Rezultat ima više znamenaka od raspoloživih 8. U tom slučaju, odbacuje se krajnje
lijeva jedinica. 
R: 100000102

Sanda, 2019.
 Prvi broj je negativan: 100100002 110

Broj: 0010000
Dvojni komplement: 1110000
11100002 = 1 ·26 + 1 ·25 + 1 ·24 = 64 + 32 + 16 =11210
zbog predznaka: - 11210
Drugi broj je negativan: 111100102
Broj: 1110010
Dvojni komplement: 0001110
00011102 = 1 ·23 + 1 ·22 + 1 ·21 = 8 + 4 + 2 = 1410
zbog predznaka: - 1410
Sanda, 2019.
 111

Rezultat zbrajanja je negativan: 100000102

Broj: 0000010
Dvojni komplement: 1111110
11111102 = 1 · 26 + 1 · 25 + 1 · 24 1 · 23 + 1 · 22 + 1 · 21
= 64 + 32 + 16 + 8 + 4 + 2 = 12610
zbog predznaka: - 12610

- 11210 + (- 1410) = - 12610

Sanda, 2019.
 ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA ZAPISANIH 112

DVOJNIM KOMPLEMENTOM NJIHOVE

APSOLUTNE VRIJEDNOSTI PRIMJER 4.

- 8 + 93
Brojeve treba pretvoriti u binarni oblik, pa ih prikazati
pomoću dvojnog komplementa njihove apsolutne
vrijednosti koristeći 8 binarnih znamenaka.
Tako zapisane binarne brojeve treba zbrojiti.

Dobiveni rezultat provjeriti.

Sanda, 2019.
 113

Sanda, 2019.
ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA ZAPISANIH DVOJNIM
114

KOMPLEMENTOM NJIHOVE APSOLUTNE VRIJEDNOSTI

PRIMJER 5.

- 15 + (-112)
Brojeve treba pretvoriti u binarni oblik, pa ih prikazati pomoću
dvojnog komplementa njihove apsolutne vrijednosti koristeći 8
binarnih znamenaka.
Tako zapisane binarne brojeve treba zbrojiti.

Dobiveni rezultat provjeriti.

Sanda, 2019.
 115

Sanda, 2019.
 116

PRIMJER 6.

Sanda, 2019.
 117

PRIMJER 7.

Sanda, 2019.
KODIRANJE ALFANUMERIČKIH
ZNAKOVA
 119

PROBLEM KOMUNIKACIJE
U okolini računala podaci su u obliku znakova, slika, zvukova.

Unutar računala, zbog

specifične građe, svi su
podaci u obliku u kome
postoje samo dva stanja.

Sanda, 2020.
 120

KOMUNIKACIJA ZNAKOVIMA
Za komunikaciju čovjeka i računala znakovima (slovima, brojevima i posebnim
znakovima) trebalo je razviti sustav jednoznačne pretvorbe znakova iz čovjeku
razumljivog oblika u oblik razumljiv računalu.

Sanda, 2020.
 121

KODIRANJE
• Postupak jednoznačne pretvorbe
podataka iz jednog oblika prikaza
u drugi oblik naziva se kodiranje.

Sanda, 2020.
 122

NORMIRANJE KODOVA
• U početku su proizvođači računala koristili razne, vlastite kodove, pa se podaci nisu mogli
prenositi između računala različitih proizvođača.
• Da bi se riješio problem
nesukladnosti, kodove
je trebalo normirati.

Sanda, 2020.
 123

NORMIRANJE
• Normirati kod znači točno definirati način na koji se slova, brojevi i
posebni znakovi pretvaraju u oblik prihvatljiv računalu.

Sanda, 2020.
 124

ASCII KOD (7 BITNI PRIKAZ)

• Jedan od najčešće korištenih, normiranih kodova je ASCII kod.
• Na početku se u tom kodu, za prikaz svakog znaka rabilo 7 bitova. Na taj se način
moglo kodirati:

27 = 128 različitih znakova.

ASCII - engl. American Standard Code For Information Interchange

Sanda, 2020.
 125

ASCII KOD
• Prva su 32 znaka nadzorno-upravljački znakovi
(npr. zvučni signal, novi red i dr.).

Sanda, 2020.
 126

PROŠIRENI ASCII
• S pojavom potrebe za kodiranjem više od 128 znakova, dodan je još
jedan bit, pa nastaje prošireni ASCII kod (engl. extended ASCII):

28 = 256 različitih znakova

(Prvih 128 kodova istog je značenja kao u 7-bitovnom ASCII kodu, a ostali se
koriste za dodatne znakove.)

Sanda, 2020.
 127

UNICODE
• Suvremena računala rabe kodnu normu Unicode.
• To je međunarodna kodna norma čiji je krajnji cilj kodirati svaki znak svakog
postojećeg ljudskog jezika jedinstvenim binarnim brojem.
• Rabe je sve zemlje i ona bez dodatnih zahvata osigurava ispravan prikaz
znakova.

Sanda, 2020.
 128

UTF-8
• Postoji više Unicode normi, a danas je u uporabi norma UTF-8 (engl. Unicode
Transformation Format).
• Prema UTF-8 normi pojedini se znak može kodirati binarnim brojem dužine od jednog do
četiri bajta. (različiti se znakovi kodiraju binarnim brojevima različite dužine).

Sanda, 2020.
 129

UTF-8

• Za prikaz početnih 128 znakova ASCII kodne norme, UTF-8 rabi iste kodove
(binarne brojeve dužine jednog bajta).
• Po UTF-8 normi specifično hrvatski znakovi kodirani su s po dva bajta.

Sanda, 2020.
 130

Sanda, 2020.
 131

Sanda, 2020.