Razmjena toplote

Hamza Rančić
Informacije o razmjeni toplote

 Prijenos topline ili prijelaz topline je proces prelaska topline s toplog na hladno tijelo. Stavimo li u vatru 

čeličnu šipku koju držimo u ruci, ona će se naskoro toliko ugrijati da ćemo je morati pustiti iz ruke. Toplina,
dakle, prelazi s jednog fizikalnog tijela na drugo, i to s toplijeg na hladnije, to brže što je veća razlika 
temperature između dva tijela. 
Nacini razmjene toplote

 Kondukcija (vođenje topline) jest prijelaz topline između dvaju tijela u dodiru.

 Konvekcija (strujanje topline) jest usmjereno gibanje odnosno strujanje fluida (tekućina i plinova), u
kojem se topliji fluid giba prema hladnijem i predaje toplinu okolini.
 Radijacija (toplinsko zračenje) je prijelaz topline koji se odvija putem elektromagnetskog zračenja.
Detaljnije o kondukciji

 Toplinsko vođenje ili kondukcija je prijenos topline tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s
izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju. Ako se, na primjer, jedan kraj metalnoga
 štapa stavi u peć, toplina se po štapu širi vođenjem. Brzina prenošenja topline to je veća što je veća 
temperaturna razlika, a ovisi i o samoj tvari. Budući da su dobri vodiči električnih naboja (metali) ujedno i
dobri vodiči topline, toplinska se vodljivost pripisuje ponajprije gibanju slobodnih elektrona.[1]
Kondukcija

 Svako tijelo ne vodi toplinu jednako. Stavimo li u vatru drvenu šipku umjesto metalne, moći ćemo je u ruci
držati i onda kada gori. Tijela koja dobro vode toplinu zovemo toplinskim vodičima, a ona koja slabo vode
toplinu toplinskim izolatorima. Poluvodiči topline su tijela (kao kremen, mramor, grafit i neke rude) koja
toplinu vode slabije od kovina, ali bolje od pravih izolatora. Od tehničkih kovina najbolji vodič topline je 
srebro, bakar, a zatim aluminij, mjed i željezo. Loši vodiči topline su zrak, a zatim šupljikave tvari kao pluto
, azbest, drvena piljevina, kamena vuna, polistiren i drugo.
Konvekcija

 Toplinsko strujanje ili konvekcija je prijenos je topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i 
plinovima (fluidi). Strujanje nastaje zbog promjene gustoće zagrijavanjem. Ako se, na primjer, voda grije
odozdo, donji se slojevi vode ugriju, rašire i smanji im se gustoća, pa se ugrijana voda diže nad hladnu.
Slično nastaju i vjetrovi u atmosferi.
 Grijanje prostorija pomoću peći osniva se strujanju. Toplina se od peći prenosi po sobi strujanjem zraka. U
nekim zgradama vrši se grijanje više prostorija s jednog centralnog mjesta. To je takozvano centralno
grijanje. Ako postoji centralno grijanje samo za jedan stan, onda je to etažno grijanje. Prema vrsti sredstva za
prenošenje topline centralno grijanje može biti zračno, vodno i parno. Pri zračnom grijanju upotrebljava se
kao sredstvo za prenošenje topline zrak
Radijacija

 Toplinsko zračenje ili termalna radijacija je prijenos je topline tako da zagrijano tijelo odašilje 

elektromagnetsko zračenje, a hladnije tijelo zagrijava se upijanjem (apsorpcijom) energije zračenja. Tako 
Zemlja prima toplinu od Sunca koja prolazi kroz zrakoprazni prostor. Toplinske zrake šire se istom brzinom
svjetlosti kao i svjetlosne zrake. Ako stojimo blizu ugrijane peći, osjetit ćemo toplinu, iako je okolni zrak još
hladan. Iz vrućeg tijela rasprostire se toplina na sve strane nevidljivim toplinskim zrakama. Iz tog se razloga
nazivaju peći centralnog grijanja radijatorima. Različita tijela vladaju se različito prema toplinskim
zrakama. Staklo koje je za zrake svjetlosti prozirno apsorbira toplinske zrake, dok ebonit koji je neproziran
propušta toplinske zrake. Voda i led su nepropusni za toplinske zrake, to jest oni ih apsorbiraju i zbog toga se
zagrijavaju.