Morfološki ustroj i

rječotvorje Tolkienovih
planskih jezika
Kolegij: Tvorba riječi hrvatskoga
standardnog jezika
Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Kristian
Novak
Student: Lara Čakarić
E-adresa: lcakaric@ffri.hr U Rijeci, 6.1.2018
 John Ronald Reuel Tolkien (1892. – 1973.)
• Rođen 1892. godine u južnoj Africi
• Engleski književnik, filolog i profesor lingvistike
• Intenzivno proučavao klasične i germanske jezike te razne mitologije
• Na Oxfordu predavao staroengleski potom srednjoengleski jezik
• Osnivač društva The Inklings
• Pisao fantastične priče i romane nadahnute germanskim epovima i
nordijskim sagama („Beowulf – čudovišta i kritičari”)
• Za svoja djela osmislio i posebne jezike, većinom po uzoru na finski i
velški
• Svoj je fantazijski opus utemeljio na istom materijalu na kojem i
profesionalnu
„otac moderne karijeru fantastike”
 Djela Međuzemlja
Hobit ili Tamo i opet natrag, 1937.
Gospodar prstenova: - Prstenova družina, 1954.
- Dvije kule, 1954.
- Povratak kralja, 1955.
Silmarillion, 1925. (1977.) – zbirka priča
Húrinova djeca, 1918. (2007.)
Povijest Međuzemlja, 1983. do 1996. – kolekcija od 12 svezaka
Nedovršene pripovijesti, 1980.
 Tolkienovi jezici i njegova genijalnost
• Autor 14 umjetnih jezika - pretočio u leksik i strukturu pisma ideju o
poklapanju biti jezika i svijeta: fonetska struktura, konotativne asocijacije i
ustroj tengwara
• U njima priložio posebna pisma sa svim svojim fonološkim i morfološkim
značajkama
• Inspiracija: finski, velški, staroskandinavski jezik, povijesni i drevni mitovi
• Radio ozbiljno na dovršavanju samo dvaju jezika: Quenye i Sindarina, dva
najpoznatija jezika vilenjaka
• Iako je radio na njima godinama, nikada ih nije dovršio
• Posljedice – nedovoljnost informacija o nekim jezicima, kontradiktornost radi
različitih faza stvaranja, različite pretpostavke i interpretacije Tolkiena
 JEZICI
VILENJAKA
- Quenya, Sindariin, Telerin
- Nandorski (silvanski), Avarski
jezici
JEZICI LJUDI
JEZICI ORKA -Adűnaic, Westron
- Crni govor - Rohanski, istočnjački
jezici, Drúeadainski

JEZICI

JEZICI
JEZIK ENTA (jezik PATULJAKA
hodajućeg drveća) - Khuzdûl
VALARIN ILI JEZIK
VALARA
 Narav jezika, sličnosti i razlike
• Tolkien analogist (naturalist) kada je riječ o naravi jezika – jezik prirodni dar
koji odražava harmoniju glasa i značenja, logičan i pravilan
• Zvučna slika jezika odražava narav vrste koja ga upotrebljava:

Jezik
Quenya i Jezik orka
patuljaka
Sindarin (Crni govor) Hrvatski jezik
(Khuzdul)
• sadrže dosta likvida, • jezik neprijatelja • prevladavaju grleni • fonološka analiza
malo prekidnih glasova • negativnu konotaciju glasovi, kombinacija
kompaktnosti i 101 imena iz
• riječi imaju melodičan održava ne samo
prekidnosti, dominantni hrvatskog
zvuk imenom: prekidni
• njima se mogu izreći glasovi su zastupljeniji, su fonemi [x], [k] i [z]. tradicijskog
emocije i misli takve riječi su napornije za • povijest koja je bestijarija: u onim
suptilnosti koja je u izgovor i asociraju na pridodana tom jeziku, imenima koja su
drugim jezicima krtost posve odgovara predstavljala zla
nemoguća konotacijskoj asocijaciji bića, prekidni
koju izazivaju riječi glasovi
upotrebljavani su
znatno češće
Tablica odnosa jezika i
konotacija
 Vilenjački jezik: Quenya
• Uz Sindarin, najpoznatiji i najrazrađeniji jezik – jezik vilenjaka koji su prešli
iz Međuzemlja u Valinor
• Najveći utjecaj na Quenyju imao finski jezik
• "vilenjački latinski„ - koristi se samo u službenim prilikama, pjesmama i
knjigama, znali ga rijetki
• Dijalekti Quenye: vanyarski, valinorski noldorski i egzilski noldorski
• Razvijao se od 1910.–1973.
„Očaranost jezikom slobodnim od korisnosti, pa čak i književne funkcije,
Tolkienova je nit vodilja u stvaranju vilenjačkih jezika, pa on objašnjava potrebu
da vilenjačke pjesme ostavi neprevedene uzdajući se u samu ljepotu jezika. „
White, Michael, 2006: Tolkien – biografija
 Imenice
• Dvije vrste imenica: - one koje završavaju na –a i –o (N mn. –r)
- one koje završavaju na – ë (N mn. –i)
• 10 padeža: nominativ, akuzativ, dativ, genitiv, lokativ, instrumental,
posesiv (pridjevni padež), ablativ (odvajanje), alativ (pravac kretanja),
'‘respektiv'' kao nepoznati padež (ponekad mijenja L)
• 4 broja: jednina, dvojina, množina, dijelna (partitivna) množina (neki od
pripadnika jedne vrste)
 Imenice

Sličnosti s hrvatskim jezikom: lasse - list; lasseo - lista; lassen – listu...

Razlike: earello - od mora, endorenna - prema zemlji, na zemlju
MNOŽINA – različiti oblici (lasse - list, lassi - listovi), dvojina (lasset - dva
lista)
 Glagoli
• 5 glagolskih vremena: aorist, perfekt, prezent, prošlo vrijeme
i futur
• 2 skupine glagola: - osnovni glagoli bez dodataka na osnovu
- izvedeni koji završavaju samoglasnikom -
a
• Glagoli koji se mijenjaju imaju tematske vokale (kao u
latinskom) i u svojoj promjeni razlikuju se samo u tematskim
vokalima, dok su nastavci za lica isti
 Zamjenice
• Osobne, nezavisne, naglasne (empatske), posvojne, upitne, pokazne,
odnosne, povratne, neodređene zamjenice
• Ne postoje pridjevske posvojne zamjenice koje stoje posebno – zamjenjuju
ih nastavci -nya (moj), -lya (Vaš), -tya (tvoj), -rya (njegov), -mma (naš), -
lma (naš), -lwa (naš), -lla (vaši), -nta (njihov)
• Česta asimilacija suglasnika pri lijepljenu tih nastavaka (brat + zamjenica
naš -> toron + -lwa = torollwa kao naš brat)
 Članovi
• U Quenyi postoji određeni član i koji označava posebnu
jedinku
• Javlja se i u varijanti ‘n - najčešće dvije riječi, od kojih je prva
imenica, a druga pridjev te koji počinju na samoglasnik
• Ne postoji neodređeni član, a često se nadoknađuje
izostavljanjem člana –i
 Pridjevi
• Većina pridjeva završava na –a: laica (zelen), vanya (pošten), melda (drag, voljen)
• Pridjevi koji završavaju na –ë: carnë (crven)
• Najmanje pridjeva koji završavaju na –n: firin, qualin (mrtav)
• Pridjevi se sa imenicama koje opisuju slažu u broju (ne razlikuju rodove)
• Oni koji završavaju na –a u množini imaju – ë, dok pridjevi koji završavaju na –ë
ili na –n u množini imaju nastavak –i kao npr.:
vanya vendë (prelijepa djevojka) > vanyë vendi (prelijepe djevojke)
firin casar (mrtvi patuljak) > firini casari (mrtvi patuljci)
• Komparativ pridjeva ne postoji dok se superlativ gradi dodavanjem prefiksa –an
calma (svijetao) u superlativu glasi ancalma (najsvjetliji)
 Prilozi
• Mogu biti izvedeni iz pridjeva ili nezavisni (oiale = zauvijek)
• Prilozi koji se tvore dodavanjem nastavka -o pridjevima koji
završavaju na -a (koje se gubi): rata 'skori' > rato 'skoro, uskoro'
• Prilozi koji se tvore dodavanjem nastavka -ve pridjevima koji
završavaju na –a: parka 'suh' parkave 'suho'
• Prilozi koji završavaju na -e tvore priloge mijenjanjem sufiksa -e
→ -i te nadodavanjem nastavka –ve: sinde [sindi-] 'siv' sindive
'sivo'
• Stupnjevanje priloga nije poznato, ali je vjerojatno analogno
pridjevima
 Značaj boja
• Boje u Quenyji od velikog
značaja, budući da je
vilenjački narod posebno
volio stvari opisivati bojama
• Zastupljene u velikom broju
 Rječnik Quenye
• Pravi rječnik posjeduje preko
5000 riječi
• Vrlo malo glagola
• ZAKLJUČAK: jezik Quenya
najviše se oslanjao na
opisivanje prirode, životinja,
biljaka i boja
Quenya na
hrvatskom jeziku
 Za one znatiželjne…
• http://www.tolkien.ro/docs/Quenya-Elvish-Language-Course-Tolkien.pdf - online učenje
Quenye (Helge K. Fauskanger)
• http://www.geocities.ws/rainalkar/dokumenti/quenya.pdf - Sažetak gramatike
Quendijskog jezika s kraja Trećeg Međuzemlja
• https://hr.glosbe.com/ - prevoditelj Quenye na hrvatski
• http://folk.uib.no/hnohf/Quettaparma.pdf - kvendijsko-engleski rječnik (englesko-
kvendijski)
• http://www.hrtolkienboard.org/ - najbolji i najpopularniji Tolkien forum na hrvatskom
jeziku
• http://www.geocities.ws/rainalkar/ - članci o Tolkienovim jezicima i jezičnim pravilima,
prijevodi tekstova na quendijski jezik, zvučni zapisi Quenye i Sindarina, ostali korisni
linkovi
• https://www.omniglot.com/conscripts/tengwar.htm - učenje tengwara
'I wish life was not so short,' he thought.
'Languages take such a time, and so do
all the things one wants to know about.‘
 Literatura
• http://www.geocities.ws/rainalkar/dokumenti/quenya.pdf
• http://www.hrtolkienboard.org/
• http://folk.uib.no/hnohf/
• http://www.unizd.hr/Portals/41/acta%20jadertina/1-ciricfi.pdf
• http://lotr.wikia.com/wiki/Quenya
• https://issuu.com/emitor/docs/emitor480/44
• http://www.geocities.ws/rainalkar/
• https://www.tolkiensociety.org/author/biography/
• http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61633