Prijedlozi

Profesor: Muhović Almina

Šta su prijedlozi?
 Prijedlozi su nepromjenljive riječi koje stoje ispred
pojedinih padežnih oblika samostalnih riječi i služe za
označavanje i bliže određivanje njihovih različitih
odnosa prema drugim riječima u rečenici.
 Oni nemaju samostalno leksičko značenje.
Odnos prijedloga prema drugim riječima u
rečenici


Najprije je to:
 prostorni odnos ( Pred kućom igraju se djeca.)
 vremenski odnos ( Rođena je u proljeće.)
 odnos uzroka ( Nije otišao na put zbog magle.)
 cilja ili namjere ( Svratila je po svoju knjigu.)
 namjene ( Pokupovala je darove za djecu. )
 načina ( Govorio je kroz nos. )
 poređenja ( Ljepša je od svoje majke. )
 društva ( Prošetala je sa sestrom. )
Porijeklo prijedloga

 Po postanku prijedloge dijelimo na:

a) prave

b) neprave

Pravi su prijedlozi one riječi koje služe samo kao prijedlozi i čije se značenje

danas ne može povezati sa značenjem i osnovom koje druge riječi ( do, iz, kod, na,

nad, nakon, niz, o, od, osim, po, pod, pred, radi, u, u, uz, za )

Nepravi su oni prijedlozi čije se značenje može povezati sa značenjem i osnovom

koje druge riječi.

Nepravi prijedlozi
 Nepravi prijedlozi mogu biti:
a) izvedeni
b) složeni
Izvedeni prijedlozi nastaju okamenjivanjem nekog oblika imenice:dno, duž, kraj,
mjesto...
Ovdje spadaju i prijedlozi nastali od predloga; to su riječi koje se uz glagole
upotrebljavaju kao prilozi ( Primakla se blizu. ), a uz imenice kao prijedlozi
( Stanuje blizu škole. )
Složeni prijedlozi nastaju srašćivanjem dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice:
ispred, iza, iznad, nadohvat, nakraj, nasuprot, navrh, pokraj..
Slaganje prijedloga s jednim padežom

1. s genitivom: bez, blizu, do, duž, ispred, ispod, iza,

između, navrh, niže, osim...

2. s dativom: nadomak, nasuprot, unatoč, uprkos...

3. s akuzativom: kroz /a/, niz /a/, uz /a/

4. s lokativom: pri, prema...

 s dva padeža slažu se prijedlozi
1. mimo- s genitivom i akuzativom, bez razlike u značenju ( Prošli su mimo škole./ Prošli su mimo školu.)

2. s (a)- s genitivom i instrumentalom

Pr. Cigla je pala s kuće.

S njim je ugodno razgovarati.

3. među, nad, pod, pred- s akuzativom ( kad označava cilj kretanja, odredište)

Pr. Sjeo je među prijatelje.

- s instrumentalom ( kada se označava orijentacija )

Pr. Kretao se među prijateljima.

4. prema – s dativom ( kada se označava smjer, kretanje)

Pr. Otrča prema prozoru.

- s lokativom ( kada označava mjesto gdje se neko nalazi )

Pr. Odmaramo se u bašči.

S tri padeža slažu se prijedlozi
1. u- s genitivom, akuzativom i lokativom
Pr. U nesretna terzije i igla se krivi.
Idemo u bašču.
Odmaramo se u bašči.
2. za- s genitivom, akuzativom i instrumentalom
Pr. Za života govori se svašta.
Sklonili su se za ogradu.
Čekala je za uglom.
Prilozi i prijedlozi

 Neki se prilozi i prijedlozi razlikuju samo po kontekstu i po tome stoje

li uz glagol ili imensku riječ:
 Objasnit ću ti poslije. (prilog)
 Poslije mene ide ona. (prijedlog)
 Prije su bili sretniji. (prilog)
 Došao je prije ponoći. (prijedlog)
 Prišao je sasvim blizu. (prilog)
 Stanujem blizu škole. (prijedlog)
Hvala na pažnji