Poglavlje 5

Dinamika
ravnomjernog kružnog
kretanja
 5.1 Ravnomjerno kružno kretanje

DEFINICIJARAVNOMJENRNOG KRUŽNOG KRETANJA

pri kome tijelo putuje

Ravnomjerno kružno kretanje je kretanje
kružnom putnjom brzinom stalnog intenziteta
 5.1 Ravnomjerno kružno kretanje

Neka je T vrijeme jenog obilaska po 2 r

kružnici. Brzina je količnik obima v
kružnice i vremena T. T

r
 5.1 Ravnomjerno kružno kretanje

Primjer 1: Mašina za balansiranje guma

Točaka uaotmobila promjera na mašini za balansiranje rotira
tako da učiniu jenoj minuti . Koliko traje jedan obilazak?
Odredi brzinu tačaka na obodu točka!

1
 1.2 103 min obilazak
830 obilazaka min

T  1.2 10 3 min  0.072 s

2 r 2 0.29 m 
v   25 m s
T 0.072 s
 5.2 Centripetalno ubrzanje

Pri ravnomjernomkružnom kretanju intenzitet brzine je

npromjenljiv, ali se iz trenutka u trenutak mijenja pravac i smjer
vektora brzine. BRZINA NIJE KONSTANTNA. IMA BRZANJE


    90
    90

 
5.2 Centripetalno ubrzanje

v vt

v r

2
v v

t r

2
v
ac 
r
 5.2 Centripetalno ubrzanje

UBRZANJE ima smjer vektora promjene brzine - ka centru

kružnice CENTRIPETALNO UBRZANJE

v vt
 , v2
v r
ac 
r

v
a
t

v2
ac 
r
5.2 Centripetalno ubrzanje

Konceptualni primjer 2:

Kojim putem će tijelo

nastaviti kretanje?

Tijelo se kreće po kružnici.

Tačka O je dio kružnice.
Hoče li se tijelo kretati duž
prave između tačaka O A
ili po kružnici između tačaka
kružnice O i P?
5.2 Centripetalno ubrzanje

Primjer 3: Efekat poluprečnika

na Centripetalno ubrzanje

Bob staza je projektovana da

ima dijelove kružnica
poluprečnika 33 m i 24 m.
Sračunaj centripetalna ubrzanja
ako bob rzvije brzinu 34 m/s.
Izrazi odgovor kao multiplum –
cjelobrojnik gravitacionog
2
ubrzanja g  9.8 m s . !
5.2 Centripetalno ubrzanje
ac  v 2 r

ac 
34 m s 
2
 35 m s 2  3.6 g
33 m

ac 
34 m s 
2
 48 m s 2  4.9 g
24 m
5.3 Centripetalna sila

Drugi zakon dinamike

Kada na tijelo mase djeluju vanjske sile

ubrzanej je direktno proporcionalnao
rezultanti svih i ima intenzitet obrnuto
zavisno od masse tijela. Pravac ubrzanja
je pravac rezultantet



a
 F

 
F  ma
m
 5.3 Centripetaln sila

Dakle, i pri ravnomjernom kružnom kretanju

REZULTANTA ima pravac i smjer ubrzanja.
Centripetalna sila je nazvanoa po tome što je rezultanta
pri ovom kretanju usmjerena ka centru-vuče tijelo ka
centru kružnice.
Pravac centripetalne sile se mijenja od trenutka do
trenutka dok se tijelo kreć epo kružnici.

2
v
Fc  mac  m
r
5.3 Centripetalna sila

Primjer 5: Efekt brzine na centri petlanu silu

Model aviona ima masu 0.90 kg i kreće brzinom stalnog

intenziteta po kružnici u ravni paralelnoj tlu. Nađi silu
zatezanja konopca dugog 17 m, ako je brzina kretanja po
kružnici 19 m/s.

2
v
Fc  T  m
r

T  0.90 kg 
19 m s 
2
 19 N
17 m
 5.3 Centripetaln sila

Primjer 6: Trapez

Cirkusant dvjema rukama drži osobu-partnera. Nogama je

vezan užetom. Njiše se držeći partnera! Jeli mu napornije pri
njihanju ili kad je mirno obješeni za uže ?!.. Kad se njišu ili kad
samo vise ???
5.4 Krivina sa nasipom

U krivini sila trenja između guma i puta ima

ulogu centripetalne sile.
5.4 Nasute krivine

U krivini bez trenja ulogu centripetalne sile ima horizontalna

komponenta normalne sile .Vertikalna komponenta normalne
sile uravnotžuje težinu automobila
5.4 Nasute krivine

2
v
Fc  FN sin   m FN cos   mg
r
5.4 Nasute krivine

2
v
FN sin   m v2
r tan  
rg
FN cos   mg
 5.4 Nasute krivine

Primjer 8: Daytona 500

Daytonska Međunarodna trkača staza ima poluprečnik 316

m i nasip nagiba 31 stepen. Predpostavimo da nema trenja.
Kojom brzinom automobil smije imati da nesklizne?

v2 v  rg tan 
tan  
rg

v 316 m 9.8 m 
s 2 tan 31  43 m s
5.5 Sateliti na kružnim orbitama

Brzina koju mora imati satelit da bi kružio oko (oko nebeskog

itjela) Zemlje na istoj razdaljini zove se Prva kosmička brzina
5.5 Sateliti na kružnim orbitama

2
mM E v
Fc  G 2  m
r r

GM E
v
r
5.5 Sateliti na kružnim orbitama

Primjer 9: Periferijska brzina Hubblevog Telescope

Odredi brzinu Hubbleovog teleskopa koji kruži na visini

598 km nad površinom Zemlje.

v
6.67 10 11 2 2

N  m kg 5.98  10 kg 24

6.38  106 m  598  103 m

 7.56  103 m s 16900 mi h 

5.5 Sateliti na kružnim orbitama

GM E 2 r
v 
r T

32
2 r
T
GM E
5.5 Sateliti na kružnim orbitama

Pozicionirani sistemi-Stacionarni sateliti

32
T  24 hours 2 r
T
GM E
5.5 Sateliti na kružnim orbitama
 5.6 Pojava beztežinskog stanja i vještačka gravitacija

Konceptualni Primjer 12: Pojava beztežinskog stanja i

slobodan pad
Koliku težinu registira vaga? Koja je težina koju rgistrira vaga
u dva slučaja na slici?
 5.6 Pojava beztežinskog stanja i vještačka gravitacija

Primjer 13: Vještaačka gravitacija

Kojom se brzinom mora kretati površina-plašt vaionske
stanice pa da kosmonaut osjeća svojim tabanima svoju
težinu na Zemlji ? Poluprečnik stanice je 1700 m.

2
v
Fc  m  mg
r

v  rg
 1700 m 9.80 m s 2

5.7 Kretanje po kružnici sa vertikalnoj ravnini

2
v
FN 1  mg  m 1
r
2
v
FN 2 m 2
r
2
v
FN 4 m 4
r
2
v
FN 3  mg  m 3
r