UPOZNAVANJE

SKUPA
 Brojevi su apstraktni i kao takvi teški su za usvajanje.
 Zbog toga usvajanje brojeva djeci treba konkretizovati,
tj. pojednostaviti. Predodžba vezana za prirodne brojeve
je predodžba ekvivalentnih skupova koja uspostavlja
vezu između tih brojeve i njihove primjene.
 Apstrahovati treba sve što je nevažno ( misli se na
ekvivalentne skupove), a generalizovati samo ono što im
je zajedničko, a to je broj elemenata u njima.
 Brojenje je postupak kojim se utvrđuje neko svojstvo
skupa – svojstvo brojnosti.
 Ali prije brojenja treba znati koji su predmeti uključeni u
taj skup koji se broji, a koji nisu. Učenik treba da zna
koji član pripada skupu, a koji ne.
 Za ovaj pristup postoji potreba nekih znanja o skupu kao
npr.:
 Znanje termina član- element

 Znanje grafičkog prikaza skupa

 Svakako treba koristiti i prethodna znanja učenika. Treba
uvažavati imenovanja skupova izrazima kao što su:
 krdo

 jato

 stado

 tim

 Učenicima nakon toga treba naglasiti da su to takođe

skupovi jer pokazuju da su bića sakupljena u cjelinu. To
su takođe znači skupovi koji imaju svoje članove.
 Zatim učenicima treba objasniti pojam skupa, tj. da se
tim terminom iskazuju sakupljeni predmeti u jednu
cjelinu.
 Međutim mi sada iako znamo šta je to skup ipak ne
znam kako da ga predstavimo, zato ćemo sada to naućiti.
 Na tablu magnetima kačim 4 pravougaonika

 
 
 
 
 

Zatim učenicima govorim da to nije skup, a biće skup
ako ove pravougaonike zatvorimo krivom linijom.
Zatim to uradim na tabli kredom.
 

Pitam učenike šta smo dobili, odgovor je svakako skup.

 Slijede pitanja:

 Kako znamo da je ovo skup?

 Šta su elementi ovog skupa?

 Koliko elemenata ima ovaj skup?

 Na ova pitanja učenici odgovaraju.

 Zatim se vraćamo na njihov primjer stada ovaca kako bismo
još jednom uočili na konkretnom primjeru pojam skupa i
elemenata skupa.
Navodimo sljedeći primjer:
 Čoban Mile imao je 5 ovaca, njegov komšija čoban Mirko
imao je svojih 7 ovaca. Kako su oni bili komšije i kako ovce
ne bi pomiješali svako svoje ovce odluči ograditi. I tako
komšija Mile ogradi svojih 5 ovaca u tor, a komšija Mirko
ogradi svoje ovce u tor.
Pitam učenike:
Šta su ograđivanjem čobani dobili?
Pa možemo li se složiti da su ta dva tora ujedno i
dva skupa?
Kako znamo da ova dva tora ujedno su i dva skupa.
 obrazloženje za to će mi dati učenik.

 
 Učenike treba osposobiti da pripadnost ili nepripadnost
skupu izvode imenovanjem.
 

Zvjezdice prvog skupa su elementi prvog skupa i

pripadaju skupu jer su zatvorene linijom, isto
obrazloženje slijedi i za drugi skup.
 Zatim slijedi drugi primjer:
Na tablu lijepim sljedeći prikaz:

 
 
 
 

Na ovom primjeru želim učenicim da objasnim da skupu

pripadaju samo elementi koji su unutar zatvorene linije
elementi koji su izvan te zatvorene linije nisu članovi skupa.
Što znači da su četri pravougaonika unutar zatvorene linije
članovi skupa, a peti pravougaonik koji je izvan zatvorene
linije nije član skupa.Kako bi učenici to shvatili taj
pravougaonik precrtam.
Učenicima naglasim da zatvorena linija ne pripada skupu.
 Nakon svega usvojenog naglašavam da su u skupu
elementi svrstani po određenom svojstvu, npr: skup
krugova bez obzira na boju, skup srca bez obzira na
veličinu, skup voća, skup povrća...itd. Zatim navodim
primjere na tabli.
 Nakon toga sa učenicima vježbam.
 Navodim skup sa određenim brojem elemanata,a učenici
ga na klupama prave individualno od svojih didaktičkih
materijala.
 Zatim govorim učenicima da sami naprave skup na klupi
od didaktičkog materijala. Nakon svake vježbe prozivam
učenike da objasne:
 Zašto je to skup?

 Šta čini njihov skup?

 Koje je zajedničko svojstvo elemenata njihovog

skupa?
 Da li linija pripada skupu?

 Kada bismo stavili jedan element na kraj klupe

da li bi on pripadao skupu?
 Za zadaću učenicima zadajem zadatak da u sveske
nacrtaju jedan skup i da ispod toga objasne: zašto je to
skup, šta taj skup čini skupom, koliko elemenata ima
njihov skup, koje zajedničko svojsto imaju elementi
njihovog skupa.
HVALA NA PAŽNJI.