FIZIKALNA

SVOJSTVA
TVARI
  Četiri elementa starih Grka

ZRAK VATRA
(vlažan i vruć) (suha i vruća)

ZEMLJA VODA
(suha i hladna) (hladna i vlažna)

Aristotelovi elementi
(počela) i njihova svojstva
  Što su tvari
Tvari su neuništive.
Mijenjaju se poprimajući nove oblike i
svojstva.
Tvari su građene od čestica.
Tvari zauzimaju prostor i posjeduju masu.

Dodamo li u čašu s vodom led, razina

vode se povisi. Zašto?
  Mogu li tvari nestati
Nestaje li kreda kada
njome pišemo po ploči?

Često kažemo da nam je

ponestalo benzina. Što se
dogodilo s benzinom?
  Tvari i njihova svojstva
Tvari kojima se koristimo u svakodnevnom životu
razlikujemo po karakterističnim svojstvima.

Svojstva opažamo
ponajprije osjetilima, ali
za ispitivanje njihovih
svojstava koristimo se i
drugim metodama.
 Tvari se razlikuju fizikalnim i
kemijskim svojstvima.
FIZIKALNA SVOJSTVA : KEMIJSKA SVOJSTVA:
- agregacijsko stanje očituju se ponašanjem ispitivane
- boja, okus i miris tvari u dodiru s drugom tvari.
- tvrdoća
- gustoća
- električna i toplinska vodljivost
- talište i vrelište REAKTIVNOST
- topljivost INERTNOST
- elastičnost itd.
  Agregacijska stanja tvari
Tvari mogu postojati u čvrstome, tekućem i plinovitome
agregacijskom stanju, ovisno o tlaku i temperaturi.

šećer voda klor

 Agregacijska stanja tvari
Svojstva i čestični crteži agregacijskih stanja tvari

Čvrsta tvar (s) Tekućina (l) Plin (g)

  Gustoća

Gustoću određujemo
uspoređivanjem mase
neke tvari i volumena jestivo ulje
kojeg zauzima ta tvar.
Primjerice, jednaki volumeni vode i
jestivoga ulja nemaju i jednake mase.
voda
Ulje se ne otapa u vodi. Gustoća
jestivog ulja manja je od gustoće vode
pa ulje pliva na površini. ρ(ulje) < ρ(voda)
 Kako odrediti gustoću bakra

30 mL 33 mL

m(bakar) = 27 g V(bakar) = ?
ρ(bakar) = ?
  Kako odrediti gustoću bakra
m(bakar) = 27 g
V1(voda prije uranjanja) = 30 mL
V2(voda nakon uranjanja) = 33 mL
ρ(bakar) = ?
m(bakar)
ρ(bakar) = V(bakar)
m(bakar)
ρ(bakar) = V – V
2 1
27 g
ρ(bakar) = = 9 g/mL
33 mL – 30 mL
  Tvrdoća
Tvrdoća je svojstvo opiranja tvari na grebanje, urezivanje i sl.

Staklo ne možemo zagrepsti

noktom ili kredom, ali ga možemo
rezati dijamantnim nožem.

Dijamant je najtvrđa poznata

tvar u prirodi.
  Tvrdoća i elastičnost
Guma je mekana, čvrsta i elastična.

Staklo je prozirno, tvrdo, krhko i lomljivo.

 Topljivost
Topljivost je svojstvo ili sposobnost neke tvari
da se može otopiti u određenoj tekućini.

Kristali modre galice

otapaju se u vodi.
 Magnetska svojstva
Magnetska svojstva imaju metali
željezo, kobalt i nikal.

Predmete napravljene
od tih metala privlači
magnet.
 Električna vodljivost
Svi metali i grafit (ugljik) dobro provode
električnu struju i toplinu.

Staklo,
plastika, drvo i
bakar (metal) guma ne
provode struju.
staklo
plastika
 • Provjeri znanje
1. Navedi neka fizikalna svojstva tvari.
2. Kojim se sve svojstvima željezo razlikuje od stakla?
3. Navedi agregacijska stanja tvari i oznake kojima ih
označujemo.
4. Nabroji tri tvari koje su pri sobnoj temperaturi plinovi.
5. U kojem su agregacijskom stanju pri sobnoj temperaturi
i normalnom atmosferskom tlaku šećer, voda, soda
bikarbona, kisik, zlato, aluminij, ugljikov dioksid i
najlon?
6. Usporedi gustoću vode i leda pri sobnoj temperaturi.
Koja od tih dviju tvari ima veću gustoću?
 • Provjeri znanje
1. Na fotografijama su
prikazana četiri
metala pri sobnoj
temperaturi i
normalnome
atmosferskom tlaku.

a) Nabroji barem tri fizikalna svojstva prema kojima možeš

razlikovati te metale.
b) Koji je od njih olovo, koji je bakar, koji je aluminij, a koji
živa?
c) Poredaj navedene metale prema gustoći.
 • Provjeri znanje
1. Izračunaj gustoću aluminija i željeza ako 100 g
uzorka aluminija ima volumen 37,04 cm3, a 100 g
uzorka željeza volumen 12,71 cm3.
2. Prikaži čestičnim crtežom agregacijska stanja žive,
kisika i aluminija pri sobnoj temperaturi i
normalnome atmosferskom tlaku.