izv. prof. dr.sc. Ivica Kelam, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku ak. god. 2021/22. ROBERT OWEN (1771-1858)
Britanski reformator, filantrop
i utopijski socijalist. Začetnik je modernoga radničkog zakonodavstva. Cjelokupni njegov životni napor bio je usmjeren na »preodgoj« postojećeg društva. Skoro na svakoj stranici njegovih djela (npr. Novi pogled na društvo) spominje se odgoj ili nešto u vezi s odgojem, kao na primjer obrazovanje, učenje, škola, oblikovanje karaktera itd. NE W LA NA R K
U južnoj Škotskoj, na rijeci Clyde, Owen je razvio uzornu
radnu koloniju u kojoj je bio upravitelj predionice pamuka. U New Lanarku živjelo je i radilo oko 2500 ljudi, skupljenih uglavnom iz sirotinjskih domova. Owen je nastojao dokazati da je moguće biti industrijalac bez da se radna snaga tretira loše.
Owen je posebnu pažnju
posvetio potrebama oko 500 djece. Osnovao je jaslice, a 1816. i prvu Infant School u Britaniji (ustanova za primarni odgoj i obrazovanje djece od 4-7 godina). U New Lanarku iskorijenjeni su alkoholizam i kriminal.
Skraćenje radnog vremena, ograničeno iskorištavanje rada
žena i djece, otvaranje jaslica i vrtića, škola za djecu i večernjih škola za odrasle, radničkih kuhinja, stambeno zbrinjavanje radnika, banke za kreditnu pomoć radnicima koje su pozajmljivale bez kamata (ovo posljednje nije dugo opstalo) i još mnogo toga osmislio je i ostvario Robert Owen, najveći borac za radnička prava i poboljšanje života radnika u 19. stoljeću. Predionice su radile do 1968. Uskoro je naselje konzervirano i uključeno u zaštićenu svjetsku baštinu UNESCO-a. Ne w La nar k
Na temelju ovog eksperimenta, Owen je izgradio svoje
socijalističko učenje i pokušao u Americi dokazati ostvarivost svojih ideja. Tamo je 1825. osnovao komunu New Harmony. Utopistička zamisao New Harmony koja nije realizirana: "Design for a Community of 2000 Person founded upon a principle Commended by Plato, Lord Bacon and Sir Thomas More." Komuna je potrajala četiri godine, a zatim se raspala zbog neprestanih svađa. Bio je zabranjen novac i luksuz. Anarhoindividualist Josiah Warren koji je sudjelovao u komuni napisao je kako je komuna morala propasti zbog nedostatka individualnih sloboda i privatnog vlasništva: “Činilo se kako su razlike mišljenja, ukusa i ciljeva rasle usporedno s potrebom za skladom… Većina eksperimentatora otišli su očajavajući nad svim reformama, kao da se potvrdio konzervativizam… Čini se da nas je porazio prirodni zakon različitosti… Naši ‘zajednički interesi’ bili su u ratu s individualnošću osoba, okolnostima i nagonom za samoodržanje”. • Owen je “svoje zamisli pokušao ostvariti neposredno, otkrivajući tako najneposrednije i djelatnu stranu svoga mišljenja, sa svim njegovim proturječnostima i ograničenjima”. (Polić, K filozofiji odgoja)
• Na pitanje svećenika kaje li se zbog toga što je život
protratio na besplodne planove, do kraja dosljedan onome što je živio odgovara:
»Ne, gospodine, moj život nije bio beskoristan. Objavio sam
velike istine, a što ih svijet nije prihvatio, to je zato što ih nije shvatio. Mogu li ga zato osuđivati? Ne, ja idem ispred svoga vremena.« • Njegovo nastojanje da se odgoj organizira potpuno na znanstvenoj osnovi počiva na shvaćanju da je svijet u svojoj biti zgotovljen, te da su istine i prirodni zakoni nešto vječno i nepromjenjivo. Vjerovao je da je priroda strogo determinirana uzročno-posljedičnim vezama, pa tako i čovjek i njegova volja.
» ... istina je ono što se ne mijenja s vremenom; ono što
je bilo i što će biti, bit će uvijek u skladu sa svim poznatim činjenicama i ono nije nikad u opreci sa sobom, nego je uvijek, u svim svojim dijelovima, u savršenom jedinstvu i skladu, bez ikakve natruhe proturječja.« • Owen smatra da se treba osloboditi »najveće od svih zabluda kako svaki čovjek sam oblikuje vlastiti karakter«. Potpuno je nekorisno i uzaludno, pa i štetno - misli Owen - pokušati djelovati samoodgojno u bilo kojem pogledu. Drugi ljudi, ako su znalci, mogu upravljati razvojem čovjekovog karaktera bez ograničenja, pa je svakome – uključujući i zajednice ljudi – moguće oblikovati karakter, od najboljeg do najgoreg. »(Čovjek) ne stvara ni jednu od svojih sposobnosti, i ne zna koja ih je snaga oblikovala i povezala u njegovu ustrojstvu. (...). Na taj je način svakom čovjeku nametnut vlastiti karakter, on je formiran za njega, bez njegova dopuštenja i izbora. To su nepromjenjivi zakoni ljudske prirode. (R.Owen) »Nekorisno i uzalud će se nastojati uspostaviti to jedinstvo među ljudima sve dok oni budu prisiljeni primati pogrešne pojmove:
a) da čovjek formira sam sebe;
b) da on stvara svoja uvjerenja; c) da oblikuje svoje osjećaje.
Sve dok se bude podučavalo tim apsurdnostima,
čovjek će morati postajati iracionalno, nasilno biće, oprečan sebi sličnima i morat će uvijek djelovati suprotno svojoj sreći i sreći svega onoga što ga okružuje.« (R. Owen) »Bilo kakav karakter općenito, od najgoreg neznanja do najviše prosvjećenosti, moguće je dati bilo kojoj zajednici ljudi, pa čak i cijelom svijetu, ukoliko se za to upotrijebe odgovarajuća sredstva koja su pak najvećim dijelom dostupna ili su pod kontrolom onih koji imaju utjecaja na državničke poslove.« »Sredstva da se to proizvede bila bi ova: zemlja, voda, rad, talent, kapital i znanost. Sva ona postoje. Čovjek ima sve materijale koji su nužni za sreću, osim znanosti o upotrebi tih materijala.”
“Kad čovjek bude stekao savršeno poznavanje znanosti o
utjecaju vanjskih prilika na ljudsku prirodu i njezine upotrebe u praksi, nedaće ljudskog roda uskoro će zauvijek nestati.” (R. Owen) People's Historian: Robert Owen and New Lanark https://www.youtube.com/watch?v=-ZU2I2nOymg Rober Owen New Harmony 1825 https://www.youtube.com/watch?v=h5vhgdJjMTo