You are on page 1of 18

Robert Owen

Filozofija odgoja i obrazovanja


izv. prof. dr.sc. Ivica Kelam, Fakultet za
odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u
Osijeku
ak. god. 2021/22.
ROBERT OWEN
(1771-1858)

Britanski reformator, filantrop


i utopijski socijalist. Začetnik je
modernoga radničkog
zakonodavstva.
Cjelokupni njegov životni
napor bio je usmjeren na
»preodgoj« postojećeg društva.
Skoro na svakoj stranici njegovih
djela (npr. Novi pogled na
društvo) spominje se odgoj ili
nešto u vezi s odgojem, kao na
primjer obrazovanje, učenje,
škola, oblikovanje karaktera itd.
NE
W
LA
NA
R
K

U južnoj Škotskoj, na rijeci Clyde, Owen je razvio uzornu


radnu koloniju u kojoj je bio upravitelj predionice
pamuka.
U New Lanarku živjelo je i
radilo oko 2500 ljudi,
skupljenih uglavnom iz
sirotinjskih domova. Owen
je nastojao dokazati da je
moguće biti industrijalac
bez da se radna snaga
tretira loše.

Owen je posebnu pažnju


posvetio potrebama oko 500
djece. Osnovao je jaslice, a
1816. i prvu Infant School u
Britaniji (ustanova za
primarni odgoj i obrazovanje
djece od 4-7 godina).
U New Lanarku iskorijenjeni su alkoholizam i kriminal.

Skraćenje radnog vremena, ograničeno iskorištavanje rada


žena i djece, otvaranje jaslica i vrtića, škola za djecu i
večernjih škola za odrasle, radničkih kuhinja, stambeno
zbrinjavanje radnika, banke za kreditnu pomoć radnicima
koje su pozajmljivale bez kamata (ovo posljednje nije dugo
opstalo) i još mnogo toga osmislio je i ostvario Robert
Owen, najveći borac za radnička prava i poboljšanje
života radnika u 19. stoljeću.
Predionice su radile
do 1968. Uskoro je
naselje konzervirano i
uključeno u zaštićenu
svjetsku baštinu
UNESCO-a.
Ne
w
La
nar
k

Na temelju ovog eksperimenta, Owen je izgradio svoje


socijalističko učenje i pokušao u Americi dokazati
ostvarivost svojih ideja. Tamo je 1825. osnovao komunu
New Harmony.
Utopistička zamisao New Harmony koja nije realizirana:
"Design for a Community of 2000 Person founded upon a
principle Commended by Plato, Lord Bacon and Sir
Thomas More."
Komuna je potrajala četiri godine, a zatim se raspala
zbog neprestanih svađa. Bio je zabranjen novac i
luksuz. Anarhoindividualist Josiah Warren koji je
sudjelovao u komuni napisao je kako je komuna morala
propasti zbog nedostatka individualnih sloboda i
privatnog vlasništva: “Činilo se kako su razlike
mišljenja, ukusa i ciljeva rasle usporedno s potrebom
za skladom… Većina eksperimentatora otišli su
očajavajući nad svim reformama, kao da se potvrdio
konzervativizam… Čini se da nas je porazio prirodni
zakon različitosti… Naši ‘zajednički interesi’ bili su u
ratu s individualnošću osoba, okolnostima i nagonom
za samoodržanje”.
• Owen je “svoje zamisli pokušao ostvariti
neposredno, otkrivajući tako najneposrednije i
djelatnu stranu svoga mišljenja, sa svim njegovim
proturječnostima i ograničenjima”.
(Polić, K filozofiji odgoja)

• Na pitanje svećenika kaje li se zbog toga što je život


protratio na besplodne planove, do kraja dosljedan onome
što je živio odgovara:

»Ne, gospodine, moj život nije bio beskoristan. Objavio sam


velike istine, a što ih svijet nije prihvatio, to je zato što ih
nije shvatio. Mogu li ga zato osuđivati? Ne, ja idem ispred
svoga vremena.«
• Njegovo nastojanje da se odgoj organizira potpuno na
znanstvenoj osnovi počiva na shvaćanju da je svijet u
svojoj biti zgotovljen, te da su istine i prirodni zakoni
nešto vječno i nepromjenjivo. Vjerovao je da je priroda
strogo determinirana uzročno-posljedičnim vezama,
pa tako i čovjek i njegova volja.

» ... istina je ono što se ne mijenja s vremenom; ono što


je bilo i što će biti, bit će uvijek u skladu sa svim poznatim
činjenicama i ono nije nikad u opreci sa sobom, nego je
uvijek, u svim svojim dijelovima, u savršenom jedinstvu i
skladu, bez ikakve natruhe proturječja.«
• Owen smatra da se treba osloboditi »najveće od
svih zabluda kako svaki čovjek sam oblikuje
vlastiti karakter«. Potpuno je nekorisno i uzaludno,
pa i štetno - misli Owen - pokušati djelovati
samoodgojno u bilo kojem pogledu. Drugi ljudi, ako
su znalci, mogu upravljati razvojem čovjekovog
karaktera bez ograničenja, pa je svakome –
uključujući i zajednice ljudi – moguće oblikovati
karakter, od najboljeg do najgoreg.
»(Čovjek) ne stvara ni jednu od svojih sposobnosti, i
ne zna koja ih je snaga oblikovala i povezala u
njegovu ustrojstvu.
(...). Na taj je način svakom čovjeku nametnut vlastiti
karakter, on je formiran za njega, bez njegova
dopuštenja i izbora. To su nepromjenjivi zakoni ljudske
prirode. (R.Owen)
»Nekorisno i uzalud će se nastojati uspostaviti to
jedinstvo među ljudima sve dok oni budu prisiljeni
primati pogrešne pojmove:

a) da čovjek formira sam sebe;


b) da on stvara svoja uvjerenja;
c) da oblikuje svoje osjećaje.

Sve dok se bude podučavalo tim apsurdnostima,


čovjek će morati postajati iracionalno, nasilno biće,
oprečan sebi sličnima i morat će uvijek djelovati
suprotno svojoj sreći i sreći svega onoga što ga
okružuje.«
(R. Owen)
»Bilo kakav karakter općenito, od najgoreg neznanja
do najviše prosvjećenosti, moguće je dati bilo kojoj
zajednici ljudi, pa čak i cijelom svijetu, ukoliko se za to
upotrijebe odgovarajuća sredstva koja su pak najvećim
dijelom dostupna ili su pod kontrolom onih koji imaju
utjecaja na državničke poslove.«
»Sredstva da se to proizvede bila bi ova: zemlja, voda, rad,
talent, kapital i znanost. Sva ona postoje. Čovjek ima sve
materijale koji su nužni za sreću, osim znanosti o upotrebi
tih materijala.”

“Kad čovjek bude stekao savršeno poznavanje znanosti o


utjecaju vanjskih prilika na ljudsku prirodu i njezine
upotrebe u praksi, nedaće ljudskog roda uskoro će
zauvijek nestati.”
(R. Owen)
People's Historian: Robert Owen and New Lanark
https://www.youtube.com/watch?v=-ZU2I2nOymg
Rober Owen New Harmony 1825
https://www.youtube.com/watch?v=h5vhgdJjMTo

You might also like