KRALJ DMITAR ZVONIMIR

Benjamin Burjan
 Porjeklo
O njegovu podrijetlu malo se zna, a prema nekim
tumačenjima bio je potomak Stjepana Suronje,
rodonačelnika dinastije Svetoslavića.
Ujedno se pretpostavlja da je mogao biti i pripadnik
jednog od uglednijih hrvatskih rodova, s obzirom na to
da je držao posjede u samoj Hrvatskoj.
 Dužnosti koje je obnašao
Od početka 1060-ih bio je ban u slavonskom dukatu.
U listopadu 1075. papinski izaslanik Gebizon okrunio ga
je za kralja u bazilici sv. Petra i Mojsija u Solinu.
Pritom je primio znakove kraljevske časti i kao vazal
prisegnuo na vjernost papi.
 Vladavina
Nametnuo se za nasljednika te došao na prijestolje u
okolnostima koje pobliže nisu poznate.
Obvezao se na plaćanje godišnjega danka od 200 dukata i
papi darovao samostan sv. Grgura u Vrani.
U pisanim vrelima dvostruko je tituliran i nazivan, kao
kralj Hrvatske i Dalmacije, ali i kao kralj hrvatski.
Vladao je do svoje smrti 1089. godine .
 Zanimljivosti
On je izdao najpoznatiji glagoljični poznati zapis na
hrvatskom jeziku Bašćansku ploču.
O snazi Zvonimirova kraljevstva svjedoči činjenica da je
između 1081. i 1085., vjerojatno kao papin vazal, postao
saveznikom normanskoga kneza Roberta Guiscarda te
je sudjelovao u pomorskim ratovima protiv Bizanta
Obitelj – Imao je za ženu Jelenu Lijepu s kojom je imao
kćer Klaudiju i sina Radovana
Smrt njegovog sina dovela je kraljevstvo u krizu.
 Kletva kralja Zvonimira
Ova legenda nastala je mnogo poslije njegove smrti (14. ili
15. st.).
Govori o tome da je kralj Zvonimir htio poći u križarski
rat, ali se to nije svidjelo narodu te je bio nakon izjave
smrtno ranjen.
Glavni dio legende je taj da je navodno umirao riječima: da
bi veće Hrvati nigdar ne imali gospodina od svoga jazika,
nego vazda tuju jaziku podložni bili.

Hvala vam na pažnji!