LJUBAV

Kaja Horvat, Lara Jakupak, Zara Ujlaki

 Ljubav – neiscrpna inspiracija

• Ratovi, mir

• Etika ljubavi

• složen intenzivan osjećaj privrženosti

 Čovjek – biće koje voli

• čovjek voli u mnogim smjerovima

• ens amans

• živjeti u skladu s razumom

• vrijednosti prihvaćene srcem

 Vrste

• Eros – ljubav kao žudnja

• Ludus – razigrana ljubav
• Mania –ovisnička ljubav
• Philia – prijateljska ljubav i Storge ili skladna ljubav
• Pragma – zrela ljubav
• Agape – nesebična ljubav
• Philautia – ljubav prema sebi
• Altruizam – ljubav prema dobru
 Eros – ljubav kao žudnja
• Riječ dolazi iz imena Grčkog boga Erosa, boga ljubavi i plodnosti.
• U modernom jeziku riječ povezujemo s erotikom- tjelesnom žudnjom, ljubavnom strašću i
spolnošću.
• Ali u vrijeme grčkog filozofa Platona eros se odnosi kao filozofska žudnja za spoznajom vječnih i
savršenih ideja, među kojima su u Platonovoj filozofiji najviše i najvrijednije tri-ideja lijepoga, ideja
dobroga i ideja istinitog.
• Nakon mnogo stoljeća neki tumači Platonovog učenja skovali termin za to učenje; platonska ljubav-
duhovna, netjelesna, idealna ljubav između dvoje ljudi.
• No tjelesna ljubav je imala važno mjesto u antičkoj grčki, stoga je ideja erosa u našoj civilizaciji
ostala kao tjelesna žudnja.
 Ludus – razigrana ljubav
• Ljubav koja se razvija među partnerima u ranim stadijima odnosa stručnjaci nazivaju ludus lat. igra.
• Ideja za ljubav- Ovidija- piše za ljubav ne treba gledati kao igru.
• Veseo i opušten provod ne temelji se na obavezama pa se ljubav kao igra(ludus) razvija u tijeku
upoznavanja- u zajedničkim šalama te međusobnim zadirkivanjem.
• Ludus često ima obilježje dječje razigranosti, no za razliku dječje igre, sastavni dio ludusa kao
razigrane ljubavi je zavođenje.
• Iako ludus djeluje neozbiljno, psiholozi često tvrde da je ludus iznimno potreban danas, jer smo
odgojem i socijalizacijom potisnuli prirodnu razigranost.
• Ludus također obogaćuje naš suživot pa je dobro povremeno „probuditi dijete u sebi”
Mania – ovisnička ljubav
-Početna snažna ljubav nekad se razvije u ljubav koju su stari Grci zvali manija- ludilo odnosno bijes.
-Maničnom ljubavi nazivamo odnos između dvoje ljudi koji učestalo varira upravo između te dvije
krajnosti- od izluđenosti i ekstaze.
-Manična ljubav često donosi snažan osjećaj bijesa, pa čak i nasilja.
-Manična ljubav se često naziva i ovisničkom ljubavlju jer u odnosu partneri nalaze jedini smisao života.
-Psiholozi smatraju uzroci takva štetna odnosa su nedostatak samopoštovanja i ljubavi prema sebi, koji
onemogućuju partnere da svoj odnos temelje na međusobnom poštovanju i ljubavi.
-Ovisnička ljubav oštećuje mentalno zdravlje i potiče na nasilje.
 Philia – prijateljska ljubav i Storge
ili skladna ljubav

• Philia se razvija između pravih prijatelja.

• Temelji se na vrlini, gdje drugoga volimo radi njega sama i
jer mu želimo dobro.
• Storge se najčešće opisuje kao izraz naklonosti, odanosti i
nježnosti.

• Dok je Philia odnos između prijatelja, Storge je takav isti

odnos u obitelji, karakterističan za roditeljsku ljubav,
ljubav između partnera u skladnom suživotu i kao odanost
koja povezuje braću i sestre.
 Agape – nesebična ljubav

• bez očekivanja nečeg zauzvrat

• Izvorna je kršćanska ideja

• Ljubav prema životinjama i prirodi

 Philautia – ljubav prema sebi

• ključna za iskrene odnose s drugima ispunjene

ljubavlju

• izvor svake ljubavi za druge, ne samo za bližnje

nego za sve ljude i za druga živa bića

• Vjerovati u sebe, poštovati se i voljeti je odnos

prema sebi koji je ključan za sreću i dobar život.
 Pragma – zrela ljubav

• razvija se između partnera koji su u dugotrajnom

odnosu temeljenu na međusobnom poštovanju,
suosjećanju, razumijevanju, strpljenju, zadovoljavanju
potreba i kompromisima
• rezultat zajedničkog truda i osobnog razvoja obaju
partnera u odnosu
• ključne su ustrajnost, predanost i prihvaćanje sebe i
drugoga
• danas rijetkost
• najčešća prepreka stabilnim odnosima - predodžba o
romantičnoj ljubavi
 Altruizam – ljubav prema
dobru

• iskazi ljubavi prema životu u obliku istinskih činova dobrote

• slike ljubavi su postale rijetkost
• u društvu i svijetu prevladava egoizam
• Naša društvenost nas povezuje s drugima koji s nama dijele
svijet - zajedništvo.
• Iskreni čin dobrote za koji se čovjek odlučuje neovisno o
mogućim lošim posljedicama za sebe, bez očekivanja ili
traženja nagrade.
• Altruizam je dobrota.
 Izvori ljubavi prema dobru –
suosjećanje i empatija

• Suosjećanje – vrlina i vrijednost

• Empatija – umijeće zamišljenog ulaska u kožu druge

. osobe
- vrlina
- put prema dobrom životu

• Izvori su altruizma
HVALA NA
PAŽNJI!