HUMANISTIKA TEORIJA LINOSTI A.H.

MASLOW

Kolegij: Opa i razvojna psihologija

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

UVOD
Za svako ljudsko bie velika je srea ako u ivotu u pravi trenutak susretne pravog ovjeka. Mnogo te ljudi susree i mimoilazi, a malo te tko pogleda, pogotovo ako neto trai. Svaki je ovjek dijete svoga vremena. Sredina u kojoj ivi uvjetuje ga i utjee na stvaranje njegove osobnosti. Veina redovito slijedi ve uhodane putove svakidanjice. Rijetki su pojedinci koji pokuavaju i uspijevaju nadrasti i prerasti te okvire i snagom svojih prorokih zamisli i ponaanja unijeti u ivot doista neto novo. Takvi nikada ne podlijeu zakonu prolaznosti i zaborava, njihov ivot i poruka ostaju sve vremenska vrijednost.

1. RAZUMJEVANJE VREDNOTA
Psiholozi humanisti, ukljuujui i Maslowa, odbijaju znanost koja ne potuje vie vrednote. Maslow smatra da nije neophodno da se znanost odrie problema ljubavi, kreativnosti, vrednota, radosti, ostavljajui njihovo razumijevanje i prihvaanje onima koji se ne bave znanou. Mnoge su teorije koje su tijekom povijesti pokuale izgraditi sistem naturalistiko-psiholokih vrednota propale, jer nisu mogle ponuditi valjane odgovore. Maslow smatra da, zahvaljujui razvoju psihologije kao znanosti, po prvi put imamo mogunost odgovoriti na dugogodinje probleme: to je dobar ivot? to je dobar ovjek? Kako nauiti osobe da ele i vie vole dobar ivot? Kako odgajati djecu da postanu zdravi odrasli ljudi? Kako da budem sretan? Da budem u miru sa samim sobom? Odgovoriti na ta ivotna pitanja za osobu znai prepustiti se iskustvima svoga organizma. Sve osnovne potrebe mogu se smatrati malim koracima koji vode do ostvarenja krajnje vrednote za ovjeka, cilja, svrhe koju pokuava dosei. Ljudska je priroda sasvim jedinstvena i posebna. Za humanistiku psihologiju ovjek je dogovorno bie sposobno slobodno odluivati, i izabrati razne mogunosti koje mu se pruaju. Humanistika psihologija ovjeka ne smatra statikim biem, za nju je ovjek u neprekidnom pokretu i mjeni. Prema miljenju Maslowa i drugih humanistikih psihologa, proces samoaktualizacije uroen je ljudima i ljudskoj prirodi, jer ukoliko nema onda to pretpostavlja da je neto rasta ili samoaktualizacije pojedinca

izvana sprijeilo takav rast. Da bi se osoba mogla ostvariti i osjeati se psiholoki zdravom mora ostvariti svoje konstitucijske mogunosti. Zdrav ovjek ima sposobnosti da se odvoji od svoje okoline ivei po svojim unutranjim zakonima vie nego pod vanjskim pritiscima. Jedna od vanih obiljeja je integriranost svih ovjekovih dijelova u jednu cjelinu, i to je jedna od temeljnih postavki humanistike psihologije.

ovjek predstavlja integriranu cjelinu i stoga je zadatak psihologije da ga pouava kao cjelovito i integrirano bie. Osim cjelovitosti, ovjek je i stvaralako bie. Stvaralatvo linosti je jedna od temeljnih koncepcija humanistike psihologije, i to je izrazito ljudsko obiljeje. Ono je uroena osobina ljudi. Stvaralaki potencijal pojedinca zahtjeva odreenu okolinu i uvijete da bi se mogao slobodno razvijati.

1.1.VREDNOTE I MENTALNO ZDRAVLJE

Psiholoko zdravlje po Maslowu ne znai samo subjektivno se dobro osjeati, ve je neto objektivno bolje od bolesti, iznad nje. Zdravih osoba je jako malo, ali zdravlje sa svim svojim vrednotama (istina, dobrota, ljubav) je mogue i u naelu dostino. Prouavanja vrednota, potreba, strahova i neuroza treba postati temeljnim aspektom svih znanstvenih prouavanja, ono treba teiti za produbljivanjem spoznaje o ovjeku tako da postane mogue izbjei loe ili nikakvo koritenje vlastitih sposobnosti, ime se spreava samoostvarenje i cjelovitost organizma. Maslow govori o psihologiji zdravlja koja se nudi kao vea mogunost da svoj ivot usmjerimo napredovanju i da budemo bolji. On smatra da su zdrave osobe zadovoljile svoje osnovne potrebe i da su stoga primarno motivirane tenjom za samoostvarenjem. Zdrave osobe spontano biraju takozvane vie vrednote: umjesto lanog biraju istinito, umjesto loeg dobro, umjesto runog lijepo. Te se vrednote, koje Maslow naziva B-vrednotama (vrijednostima bia) u manjoj mjeri susreu u veine ljudskih bia, ali u veoj mjeri kod zdravih osoba koje su manje ispunjene tjeskobom. Vrednote percipirane u vrhunskim iskustvima podudaraju s odabranim vrednotama. u osnovnim se crtama

Maslow je skalu potreba podijelio na D potrebe-potrebe nedostatka, i B potrebe meta potrebe ili motivi rasta. to su neke potrebe na nioj razini to su slinije kod razliitih ljudi, najvee su razlike u potrebama izmeu pojedinaca na najviim razinama u hijerarhiji. D potrebe- fizioloke potrebe, potrebe za sigurnou B potrebe- potreba za pripadanjem i ljubavlju, potreba samopotovanja, transcendencije Mentalno zdrave osobe sposobne su uspostaviti dobru, odgovarajuu i uinkovitu vezu s okolinom. Ljudska bia tee definitivnom ovjetvu, zadovoljavajui osnovne potrebe, uspijevaju ostvariti brojna vrhunska iskustva koja su po sebi savrena, mogua da daju vrijednost ivotu. Ljudska bia koja percipiraju na D-nain uglavnom percipiraju tako da usporeuju , donose sudove, povezuju sea ljudska bia s B-percepcijom spremna su voljeti, pratati, prihvaati, diviti se, razumjeti svakog potreba samoaktualizacije, potreba

1.2.TEORIJA O HIJERARHIJI MOTIVA OSNOVNE POTREBE FIZIOLOKE POTREBE ORGANIZMA to su potrebe najvanije, najosnovnije i najjae od svih potreba ovjeka, imaju vitalnu vanost. Nezadovoljavanje tih potreba dovodi do smrti organizma. Ako jedna od ovih potreba nije zadovoljena ove ostale ne mogu funkcionirati, a te su potrebe: hranom, vodom, kisikom, vrste), spavanjem, zatita od seksualnou(opstanak potreba ta za ekstremnih potreba

temperatura, potreba za izluivanjem. POTREBA ZA SIGURNOU temeljna psiholoka potreba. To je potreba za stalnou, redom, poretkom, strukturom i

predvidljivou dogaaja u blioj ili daljnjoj budunosti. Potreba za sigurnou je potreba cijelog ivota. POTREBA ZA PRIPADANJEM I LJUBAVLJU kad sse zadovolje prve dvije potrebe onda dolazi do zadovoljenja ovih ostalih potreba. Privrenost, odanost i ljubav stvara odnos s drugim ljudima. Ljudi koju su u svom djetinjstvu imali ljubavi i njenosti u svom odgoju, kad odrastu psihiki su zdraviji i imaju zdraviji razvoj. Ljubav za Maslowa nije isto to i seksualni nagon. Ljubavni odnos meu ljudima za njega je zdrav osjeaj, ljubav stvara osjeaj prijateljstva, bez ljubavi se osjea prazan i beskoristan. POTREBA ZA POTOVANJEM I SAMOPOTOVANJEM potovanje samog sebe i od strane drugog, da se pojedinac zna nositi s potekoama, da ih rjeava. Maslow smatra da je najzdraviji osjeaj potovanja vlastitog ja onaj koji se zasniva na respektu drugih ljudi. POTREBA ZA SAMOOSTVARENJEM samoostvarene osobe su one osobe koje su postale sve ono to su mogle postati. Mi smo bia koja su uvijek u nastajanju. Potpuno samoostavrenje postie vrlo mali broj ljudi. POTREBA ZA SAMONADILAENJEM ovu potrebu Maslow jw nadodao pred samu svoju smrt, kad se ve naziru obrisi transpersonalne psihologije, kojoj je on takoer jedan od prvih zaetnika, to je teorija koja stavlja naglasak na duhovna iskustva. Izii iz sebe, iz svoga egocentrizma da bi se potpuno kao osoba mogao ostvariti u altruizmu.

2. LJUBAV SAMOOSTVARENIH LJUDI

Mi moramo i trebamo razumjeti ljubav, moramo biti kadri nauiti ljude voljeti, ljubav moramo buditi inae e svijet u kojem ivimo biti preputen neprijateljstvu i sumnji. Jedno od najdubljih zadovoljstava koje 6

nastaje u zdravom ljubavnom odnosu jest taj da ljubavni odnos doputa najveu spontanost, prirodnost. Ljubavi manje teti osjeanje da nas ne shvaaju, nego bojazan koju manje ili vie svi osjeamo, da drugi proniu kroz nae maske, maske potiskivanja koje su nam nametnule kulture. To nam onemoguava odravanje brojnih prijateljstava, i u napasti smo tada druge podcjenjivati. 2.1.ELJA DA VOLIMO I BUDEMO VOLJENI

Za samoostvarene ljude tono je da oni vole i da su voljeni.

svakoj osobi postoji elja da bude voljena. Ta elja je opravdana i zdrava i omoguava nam da budemo kreativni, jer nedostatak ljubavi umrtvljuje stvaralaki potencijal. Meutim, da bismo ostvarili tu elju, mi esto izabiremo pogrean nain. To radimo zbog toga to je ta elja djelomino nesvjesna. Sve dok je ne dovedemo potpuno u svijest, mi je ne moemo konstruktivno ostvariti, pa onda ona stvara frustracije i druge probleme. Zato je ta elja esto nesvjesna? Rekli smo da dijete ezne za iskljuivom ljubavi. To znai da dijete eli ljubav 24 sata na dan, da se ne mora truditi i prolaziti kroz tekoe. Djetetu se pokazuje da je takva elja za iskljuivom i neogranienom ljubavlju pogrena, pa dijete osjea krivnju zbog takve svoje elje. Istina je da je iskljuiva i neograniena ljubav nestvarna, a elja za njom nezrela. Meutim, dijete tada zakljuuje da je elja za ljubavlju sama po sebi pogrena. Ispravan zakljuak bi bio da shvatimo da je elja za takvom vrstom iskljuive ljubavi pogrena, ali da imamo pravo eznuti za time da budemo voljeni. Usprkos naem sramu zbog enje za ljubavlju, i kao posljedicu tog srama da mi potiskujemo tu enju, mi ne moemo potpuno zanijekati tu nau potrebu za ljubavlju. Potreba je prisutna, ali zbog njenog negirana mi je iskrivljujemo. Taj iskrivljen nain je odgovoran da tu potrebu ne moemo

zadovoljiti. Mi duboko u sebi vjerujemo: "Pogreno je traiti da budem voljen. Nemam prava biti voljen, jer ja toga nisam vrijedan. To je razlog zbog kojeg niti ne dobivam ljubav." Ali mi se nastavljamo boriti na svoj pogrean nain da bismo zadovoljili svoju potrebu da budemo voljeni, ali postiemo samo to da nas jo manje vole. Jedino ako se odreknemo tog pogrenog traenja ljubavi, shvatit emo da nae Istinsko ja moe biti voljeno i da e biti voljeno. I tako prekidamo zaarani krug - da prisiljavamo druge da nas vole, pa to oni nisu spremni, a onda ih mi jo vie prisiljavamo..... Zamjena ili kompenzacija elje da budemo voljeni je elja da dobijemo odobrenje, da budemo bolji od drugih, da zadivljujemo druge ljude i da budemo vani. To nam se ini nekako manje sramnim. Stalno idemo kroz ivot dokazujui se, kako bismo dobili potovanje, divljenje i odobravanje. Ta zamjena moe poprimiti razliite drugaije oblike. Ljudi se moraju slagati s nama, slijediti nae korake, ili mi moramo dokazati drugima da se s njima slaemo, ili miljenju odreenih ljudi, ili s onime to mislimo da oni misle - to uvijek nije isto. esta sklonost prilagoivanja, da budemo "posluno dijete" je dio tog sukoba. Mnogi ljudi mogu imati pomalo od svega toga, neke sklonosti e se oitovati u odreenim situacijama, dok e druge sklonosti dolaziti na vidjelo u drugim situacijama i ljudima. Postoji puno kompenzacija za nau enju za ljubavlju koje ne moemo sve pobrojati. Situacija u nama izgleda ovako: mi nismo svjesni originalne elje. Na poetku nismo svjesni ni zamjenske elje - borbe za dokazivanjem. Kako budemo radili na sebi, postajat emo sve svjesniji te stalne sklonosti da se borimo da bismo dobili priznanje i odobrenje. Ovo znanje nam je potrebno da bismo u sebi potraili tu tugu jer smo neispunjeni, pa emo je moi i osjetiti. Tada emo shvatiti da nas borba za odobravanjem, ili da neto dokaemo, ini egocentrinima, tatima, arogantnima, nadmonima, ili nezdravo pokornima, a to nas na kraju mora uiniti ogorenima. To doprinosi da nas ljudi ne vole tamo gdje bi nas mogli voljeti da nemamo te zamjenske potrebe. Ako dozvolimo sebi da

osjetimo originalnu enju da budemo voljeni i ako se ne budemo bojali navodnog "ponienja" i "slabosti", koju ta enja podrazumijeva, kao i da se ne bojimo osjetiti tugu zbog neispunjenja te enje koja e imati iscjeljujui uinak na nas, mi emo doprinijeti naem osjeaju ispunjenosti. Shvatiti emo da smo vrijedni ljubavi. Neemo se vie zadovoljiti sa tetnim samosaaljenjem da ne moemo biti voljeni, nego emo dovoljno odrasti da odbacimo pomalo te zamjenske i tetne potrebe koje nas sprjeavaju da dobijemo ono to trebamo i moemo dobiti, ali samo ako se potrudimo da budemo ono to jesmo. Moramo biti razoarani, jer nikada ne moemo dobiti do one mjere do koje bismo to eljeli, zato to to ne moe biti stalno i od onoliko puno ljudi koliko bismo to eljeli. Ali, iznad svega, zbog toga to to nije ono to uistinu elimo, a to je ljubav. elja da budemo voljeni, je sama po sebi kreativna. Prvi je korak da postanemo svjesni da ova elja postoji i do koje mjere ona postoji. Moramo postati svjesni do kojeg stupnja se osjeamo nevoljeno. Moramo postati svjesni kako to pokuavamo kompenzirati tako da osjetimo one osjeaje koji se bore da dobijemo odobravanje. Moramo biti svjesni prisile da se dokazujemo u bilo kojem sluaju. Svakodnevne reakcije, mnoge profinjene naine na koje se nai osjeaji izraavaju, moramo u potpunosti doivjeti. U naem dnevnom pregledu i promatranju samih sebe moramo se usmjeriti na to "dokazivanje" kako smo dobri, pametni, ili kako se profinjeno prilagoavamo drugima zbog dobiti ili straha. Sve to moramo istraiti i doivjeti u svojim osjeajima, jer intelektualno znanje o tome nee biti dovoljno da neto promijenimo. Za vrijeme tog procesa nauiti emo kako da odustanemo od toga da se borimo da bi se dokazali. U mjeri u kojoj otpustimo i odreknemo se te borbe, iskusit emo novu snagu. Odbacit emo ogroman teret koji smo do sada nosili. Kako e 9

naa borba za dokazivanjem oslabiti, mi pripremamo put za pravu ljubav. Shvatiti emo da je jedina prava ljubav ona koja nam je slobodno dana. Prvo emo dozvoliti drugim ljudima da nas ne trebaju voljeti, ako oni tako odaberu. To nas moe rastuiti, ali nas nikada nee uiniti napetima. Ta tuga e biti osloboena samosaaljenja, jer je istinski osjeaj koji nas iscjeljuje, pa nas ne ini nezadovoljnima. Iznutra, mi stalno elimo prisiliti druge da nas vole. A ljubav se ne moe iznuditi. Ali ranjeno dijete u nama to ne vidi. Kada prepoznamo te emocije one govore: "Ti me mora voljeti." Slabija osoba s nezdravim motivima se moe privremeno pokoriti, ali to nije ono za im teimo. A to ne moemo imati dok druge prisiljavamo da nas vole. Zato jer snanu i zrelu osobu ne moemo pokoriti, jer ona djeluje samo u slobodi. Mi ne moemo potivati osobu koju smo pokorili. Moemo potivati osobu samo koja nas slobodno voli. Tako da mi prvo moramo osloboditi druge doputajui im, prije svega, da nas ne vole, ako oni tako izaberu. To ne znai da zbog toga trebamo biti sretni, ali ako se suoimo s tugom, ona e nas iscijeliti. Nagrada e biti ogromna, ako nam tada netko slobodno ponudi svoju ljubav.Kada govorimo o tome da prisiljavamo druge da nas vole, to se ne odnosi na to da to svjesno radimo. To se dogaa u naim osjeajima i ako ih prevedemo u jasne misli, vidjet emo da se to upravo dogaa. Tako emo nauiti velikoduan unutarnji in davanja slobode drugima, ne samo da smiju biti u krivu, ili da se ne slau s nama, ili da imaju svoje slabosti koje ne moramo odobravati, ve i takoer da nas ne vole. I tako emo dobiti dar slobodne ljubavi koju i zasluujemo.

10

ZAKLJUAK Ako imamo iskrenost i hrabrost da vidimo sebe ba onakvima kakvi smo sada, ak i ona podruja koja bismo najradije zaobili, proivljavanje bola e takoer proizvesti dublje i punije razumijevanje veza izmeu uzroka i posljedice. Tada emo shvatiti ivot, ak i njegove probleme, kao radostan izazov. Trenuci vanjskih problema postat e sve rjei i mirno, radosno ivljenje postat e uobiajeno. Nauit emo istinski voljeti sebe. To je Put. Problem u prihvaanju sebe je to nesvjesni dio nas - ranjeno dijete ili petogodinjak u nama - smjesta zakljuuje da smo u cijelosti loi. Zar bi ivot morao biti po onoj narodnoj med i mlijeko"pa se bojimo bola. No, strah od bola dovodi do jo veeg bola u ivotu. Paradoks je da to vie vidimo negativni dio u nama, to smo vie svjesni svog Istinskog ja koje je nainjeno na sliku i priliku Boga. Apostol Pavao nam to kae vrlo jednostavno Sve mogu u Onome koji me jaa (Fil 4,13) Koliko god se mi trudili ostvariti i poboljati kvalitetu svog ivota otkrivati razne metode, terapije, postoji Netko tko sve to vodi. Bez njegove pomoi nijedna teorija, terapija ne bi uspjela. Birajmo ivot po i u Ljubavi!

11

SADRAJ
UVOD --------------------------------------------------------------------------- 2 1. RAZUMJEVANJE VREDNOTA ------------------------------------------- 3 1.1. 1.2. VREDNOTE I MENTALNO ZDRAVLJE ----------------------------- 4 TEORIJA O HIJERARHIJI MOTIVA --------------------------------- 5

2. LJUBAV SAMOOSTVARENIH LJUDI ------------------------------------ 6 2.1. ELJA DA VOLIMO I BUDEMO VOLJENI --------------------------- 7 ZAKLJUAK ------------------------------------------------------------------- 11

http://besplatniseminarskiradovi.com

12