Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet
Master studij - Pedagogija
Akademska: 2016/17.

Savremene didaktike teorije

Doc. dr.
Lejla Muratovi
Didaktika kao kibernetiko-
informacijska teorija
(Felix von Cube)
 Sa razvojem nauke i tehnike, tehnicizam
postepeno ulazi u oblast pedagogije.

Kibernetika tako prodire u sve oblasti ljudskog

djelovanja i sve je znaajnija i u didaktici.

Kibernetika je nauka o prenoenju, obradi,

kontroli i upravljanju informacijama, ije je
polazite da svaki logian sistem ima jasan cilj i
nain upravljanja i da je sa okruenjem povezan
preko ulaza i izlaza.

Kibernetiki sistem je skup elemenata

meusobno povezanih vezama koji djeluju jedan
na drugi.
 Utemeljitelj didaktike kao kibernetiko-
informacijske teorije je Felix von
Cube, njemaki profesor sa
Univerziteta u Heidelbergu.

Najprije je radio kao profesor biologije i

matematike u srednjim kolama;

Od 1963. profesor je opeg

obrazovanja, te od tada radi na
Univerzitetima u Berlinu, Bonnu i
Heidelbergu.
Odgoj i obrazovanje kao upravljanje

Odgoj i obrazovanje - proces tokom kojeg

adresati, uz stalnu korekciju, bivaju voeni
prema datom odgojnom ili obrazovnom cilju.

Promjenu u ponaanju adresata valja postii

uenjem, a ne promjenom podraaja.

Stalna korekcija upravljanja potrebna je jer

uenik neprestano podlijee nepredvidivim
vanjskim i unutranjim utjecajima.
 U kibernetici se proces upravljanja ili voenja
prema odreenom cilju uz stalnu korekciju zove
regulacija.

Proces odgoja ili obrazovanja je proces

regulacije, pa ga prikazujemo kao regulacijski
krug.

Meutim, ovdje se radi o drugaijem objektu

regulacije nego u tehnici ovjeku, koji ima
svoje potrebe, motive, predstave o ciljevima...

Ipak se na njega moe ciljno usmjereno utjecati

(upravljati)
 Zadana vrijednost u odgoju i obrazovanju zove se
odgojni ili obrazovni cilj.
Prema von Cubeu o odgojnom cilju govorimo kada
se kod zadane vrijednosti regulacije radi o
vrijednosnim (afektivnim) stavovima;
O obrazovnom cilju govorimo kada se radi o
kognitivnim ili pragmatikim ciljevima.
Von Cube obrazovni cilj shvata kao nadreeni pojam
odgojnom cilju.

Regulator je odgajatelji ili nastavnik kao

strateg.

Obrazovna strategija je plan za postizanje

obrazovnog cilja.
 Izvrni lanci u odgoju i obrazovanju su
personalni i nepersonalni (tehniki) mediji.
Oni slue provoenju obrazovne strategije.

Mjerna osjetila u odgoju i obrazovanju

slue kontroli uenja. Njihov je zadatak
odreivanje stadija uenja u kojem se
adresat nalazi. Nastavnik mora iz vidljivog
ponaanja zakljuiti u kojem se stadiju
uenik nalazi. Ako se stvarna i zadana
vrijednost ne poklapaju, zapoinje novi
proces upravljanja.
 Obrazovni cilj
Izraeni su kao hou, zahtijevam,
poeljno, emancipativno ...itd. ciljevi
koje adresati trebaju dostii.

Obrazovni cilj je operacionaliziran ako je

naveden u jednoznanim radnjama koje
adresat treba postii.

Zatim se navode pretpostavke koje

adresat mora ispunjavati dijelovi
ciljeva, jer ih adresat jo nije dostigao.
 Sadraji predmetna podruja koja, kao
takva, nemaju nita sa odgojem ili
obrazovanjem. Pritom se sadraji
ukljuuju u ciljeve.
 Obrazovne strategije
Slijed planiranih mjera koje nastavnik ili mediji
moraju provest i koje adresata trebaju dovesti
do odreenog obrazovnog cilja.

Strategije uvijek ovise o cilju i adresatu, a u

realizaciji o medijima i drugim sredstvima.

Metode su utvren slijed regulacijskih mjera.

Ako su te mjere usmjerene na odreeni

obrazovni cilj, radi se o obrazovnoj strategiji.
 Felix von Cube navodi neke obrazovne
strategije:

Za djelotovrno posredovanje znanja

sluimo se dvjema strategijama:

Sreivanje obavijesti prije nego to bude

upuena adresatu (npr. strukturiranjem), i

Ponovno pruanje informacije koju treba

nauiti.
 Pod spoznajom podrazumijevamo shvatanje
povezanosti, struktura, pravila itd. Spoznajne
strategije su: prikazujue i genetike.

U prikazujuoj strategiji pojedinane obavijesti

rasporeujemo tako da postojea povezanost
postaje vidljiva- tako spoznaja bila
sugerirana.

U genetikoj spoznajnoj strategiji vjebamo

produktivno miljenje. Adresata suoavamo s
problemima, da bi samostalno doao do
rjeenja.
 Za formiranje stavova koriste se
strategija identifikacije, strategija uzora
i strategija pojaavanja. Naroito su
uinkovite njihove kombinacije.

Strategije za sticanje vjetina sastoje

se u pokazivanju i izvoenju pojedinih
vjetina te u pojaavanju ispravnog ili
otklanjanju pogrenog ponaanja.
 Mediji
Znakovi ili znakovni sistemi za kodiranje
informacije.

Analogni i digitalni mediji, personalni i

tehniki, simboli, eme itd.
 Planiranje
Ukoliko imamo operacionalizirane nastavne
ciljeve, planiranje se sastoji iz tri koraka:

A) Razvijanje strategije za razvijanje

konkretne obrazovne strategije ne moe se dati
recept, ali moemo se posluiti opim
strategijama za sticanje znanja, spoznaja,
vjetina itd.

Takoe, potrebno je ispitati ispunjavaju li

adresati sve pretpostavke za postizanje datih
ciljeva.
 B) Planiranje prikladne upotrebe medija
zadatak medijske didaktike (istraivanje
specifinih mogunosti kodiranja medija).

C) Odreivanje didaktikih postaja

Didaktika postaja nije zadana vrijednost, ona
je jedna taka utvrene obrazovne strategije.

Na nekoj didaktikoj postaji povratnu vezu

uspostavljamo tako da nastavljajui neku
regulaciju kod adresata utvrdimo stvarnu
vrijednost te zatim, polazei od te stvarne
vrijednosti vodimo adresata prema predvienoj
postaji.
 Kibernetike metode u pedagogiji

Kibernetika didaktika sastoji se u primjeni

kibernetikih pojmova i metoda na podruje
odgoja i obrazovanja.

Predstavlja dio podruja kritiko-racionalne

nauke o odgoju

Umjesto kibernetike didaktike adekvatniji je

izraz primjena kibernetikih metoda u
pedagogiji
 Primjena informacijsko-teorijskih
metoda u didaktici doprinosi
preciziranju i optimiranju obrazovnih
strategija
Primjena kibernetiko-informacijske
teorije
Glavni problem primjene sastoji se u
rjeavanju konkretnih pojedinanih problema
pomou opih naunih postavki i teorija.

Meutim, svaki pojedinani sluaj ima svoje

posebne pretpostavke i uslove.

Odgajatelj mora biti sposoban da djeluje pod

pritiskom vremena i u skladu sa uslovima koje
mu namee situacija. To se stie vjebanjem.
 Kibernetiko-informacijska teorija doprinosi
planiranju nastave.

Planer, nakon to utvrdi didaktiku situaciju,

treba samo razrezati odgovarajue
regulacijske krugove i sukcesivno ih
poredati.

Tako dobiva upotrebljiv mreni plan za

nastavu koji se potvrdio u praksi.