PROSOCIJALNO PONAŠANJE

• Vid moralnog postupanja koji uključuje društveno poželjna ponašanja poput dijeljenja s
drugima, pomaganja i suradnje.

• Altruizam je danas sinonim za prosocijalno ponašanje.

Altruizam je akcija motivirana isključivo dobrobiti bez obzira na dobrobit pomagača.

• samo zadovoljstvo koje proizlazi iz čina zadovoljstva drugog je dobrobit

• dominantno stajalište je da ne postoji altruizam

Da bi se pomoglo nekome moramo:

• znati zapaziti događaj – da je nešto hitno, u žurbi nećemo zapaziti

• interpretirati da je događaj hitan – često ne vidimo da je situacija hitna

• pretpostaviti vlastitu odgovornost za pomaganje

• znati pomoći (kompetencija)

• donjeti odluku – procjenjivanje dobitka i cijene

• Evolucionisti smatraju da su ljudi egoistični jer spašavaju svoje ili slične gene, a krajnji cilj je
promocija svojih gena.

«Strancima» se pomaže radi reciprociteta.

• osoba kojoj se pomaže postaje ovisna o pomagaču

• podiže se samopoštovanje pomagača zbog kulturalnih normi

• izbjegava se osjećaj krivnje

• pomaganje smanjuje stres – kad se ne pomaže ljudi doživljavaju fiziološko uzbuđenje kada
vide da netko pati

• nagrade za nepomaganje: neće se gubiti vrijeme, izbjeći neugodne situacije

• Prosocijalno ponašanje ne odražava pravi altruizam jer nije krajnji cilj dobrobit drugog; ljudi
pomažu kada su nagrade veće od cijene.

• osoba kojoj se pomaže postaje ovisna o pomagaču

• podiže se samopoštovanje pomagača zbog kulturalnih normi

• izbjegava se osjećaj krivnje

• pomaganje smanjuje stres – kad se ne pomaže ljudi doživljavaju fiziološko uzbuđenje kada
vide da netko pati
 • nagrade za nepomaganje: neće se gubiti vrijeme, izbjeći neugodne situacije

• Prosocijalno ponašanje ne odražava pravi altruizam jer nije krajnji cilj dobrobit drugog; ljudi
pomažu kada su nagrade veće od cijene.

Prosoc. ponašanje se uči pomoću nagrada (pohvala) i modela. Ako se pretjera s nagradom, onda
sama nagrada može postati motiv.

• Potkrepljivanje – pohvalom se ističe da je dijete velikodušno i spremno pomoći (sviđa mi se

što si podijelila bombone s prijateljima)

• Modeliranje – promatranje postupaka drugih.

Raspoloženje utječe na pomaganje. Bolje raspoloženje veća sklonost pomaganju.

• da se održi dobro raspoloženje

• prije se empatira u dobrom raspoloženju

• pažnja više usmjerena na sebe i tad se ponašamo više u skladu sa svojim standardima

• Negativno raspoloženi pomažu ako znaju da će im se raspoloženje podići.

• Više pomažemo ako je pomoć potrebna ne zbog krivnje osobe već zbog situacije.

Teško je definirati što je altruizam u male djece.

• Bebe plaču kad čuju plač drugih beba, dijele s drugima, tješe druge kad su tužni.

• Mlađa djeca pokazuju neugodu te plaču (kad je druga osoba u nevolji), starija djeca
pokušavaju pomoći.

• Od 0 do 1 godine : globalna empatija, beba ne razlikuje svoju od tuđe emocije,

• Od 1-2 godine : empatična konfuzija – dijete razumije osjećaje drugog, ali ne zna što u svezi s
tim učiniti,

• Od 6 godina : kognitivna empatija – sposobnost sagledavanja stvarnosti iz perspektive druge

osobe i postupanja u skladu s tim

• Od 10-12 godine: apstraktna empatija : proširuje se osjećaj i na nepoznate osobe

• S obzirom na spol, istraživanja prosocijalnog ponašanja ne daju jednoznačne rezultate, ali

utvrđeno je da su žene vrlo malo altruističnije od muškaraca i nešto više su empatične.

Činitelji koji utječu na razvoj prosocijalnog ponašanja:

• moralno rasuđivanje – zadaci prosocijalnih dilema

(umjerena povezanost)

• uživljavanje u tuđi položaj – kod poistovjećivanja s mislima i uvjerenjima druge osobe češće
altruistično ponašanje
 • empatija – mogućnost osjećanja emocija druge osobe (nešto manjeg intenziteta)

- osjeća se neugoda promatrajući nevolje drugog koja se može

smanjiti pomažući osobi u nevolji

- osoba kojoj se pomaže osjetit će ugodu te će i empatično dijete

doživjeti pozitivne emocije

Osobine ličnosti koja ima sposobnost empatije:

• Paze na emocionalne signale i dobro slušaju,

• Iskazuju osjetljivost i razumiju tuđa gledišta

• Aktivno se zanimaju za brige drugih

• Pomažu drugima na temelju razumijevanja njihovih potreba i osjećaja

• Potiču tuđe razvojne potrebe

• Prihvaćaju različitosti

• S kognitivnim razvojem djeca bolje razumijevaju što drugi osjećaju.

• Za razvoj empatije važno iskustvo npr. učiti dijete prepoznavati svoje i tuđe emocije.

• Kao i kod odraslih i kod djece odluka hoće li pomoći ovisi o njihovoj procjeni što je uzrokovalo
problem tj je li to bilo van moći osobe ili je proizašlo zbog nečega na što je osoba mogla
utjecati.