Socijalni odnosi

Sukob ili suradnja

Što je sukob?
• Na što pomislite kad čujete riječ „sukob”?
• Je li dobro uvijek izbjegavati sukobe?

• SUKOB = događaj koji se zbiva kad

pojedinci ili grupe doživljavaju razlike
među sobom neuskladivima ili vide jedni
druge kao prijetnju svojim potrebama,
vrijednostima ili ciljevima
• Nesuglasice, neslaganja, svađe, različiti
oblici nasilja…
• Uvjeti za nastanak sukoba:
1. INTERAKCIJA
2. PERCEPCIJA NEUSKLADIVIH RAZLIKA
3. PROCJENA (barem jedne strane) DA JE
SUKOB POTREBAN
Vrste sukoba
• UNUTARNJI SUKOBI (KONFLIKTI) – nastaju kad se sami nalazimo u sukobu
vrijednosti, izbora, ciljeva, obaveza, osjećaja, odnosa…
• SUKOBI MEĐU POJEDINCIMA – neslaganje među pojedincima zbog stvarne ili
percipirane razlike u vrijednostima, ulogama, interesima, potrebama i načinima
njihovog zadovoljavanja
• SUKOBI UNUTAR GRUPE – nastaju kad neki pojedinci smatraju svoje osobne
ciljeve i potrebe važnijima od zajedničkih ciljeva grupe
• MEĐUGRUPNI SUKOBI – nastaju kad grupe jedna drugu vide kao prijetnju svojim
potrebama, vrijednostima ili ciljevima
• M. Sherif: Robber's Cave eksperiment (https://www.youtube.com/watch?v=8PRuxMprSDQ)
• SUKOBI IZMEĐU ZAJEDNICA – proizlaze iz stvarne ili percipirane razlike u
vrijednostima, ulogama, interesima ili načinu života i običajima zajednica ljudi koji
žive na istom prostoru
• MEĐUNACIONALNI SUKOBI – sukobi koji se odvijaju između dviju ili više nacija
odnosno država
Rješavanje sukoba među pojedincima
• Pristup rješavanju sukoba ovisi o motivacijskoj orijentaciji strana u
sukobu:
• Orijentacija na suradnju
• Jedna strana je zainteresirana za dobrobit druge strane jednako kao za svoju dobrobit
• Ponašanje koje maksimizira dobrobit obje strane
• Orijentacija na natjecanje
• Jedna strana želi proći bolje od druge strane
• Ponašanje koje maksimizira relativnu prednost jedne strane nad drugom
• Suradničko ponašanje jedne strane potaknut će suradnju kod druge
strane, a natjecateljsko ponašanje jedne strane će potaknuti
natjecanje kod druge strane
Rješavanje sukoba među pojedincima – model
dvostruke brige
• Ovisno o tome je li osoba usmjerena primarno na vlastite ciljeve (=briga za sebe) ili na očuvanje
odnosa (=briga za odnos), bira strategiju ponašanja u sukobu

• IZBJEGAVANJE – obje strane gube

• POPUŠTANJE – gubi strana koja je
popustila
• NAMETANJE – pobjeđuje strana koja
je agresivnija
• ZAJEDNIČKO RJEŠAVANJE PROBLEMA
– obje strane dobivaju
• KOMPROMIS – obje strane dobivaju,
ali su se pritom morale nečega odreći
Što otežava rješavanje
sukoba?
• Intenzivne neugodne emocije
(afekt)
• Ukopavanje u svoju poziciju
(gledanje na sukob samo iz svoje
perspektive)
• Ustrajanje u svom zahtjevu
(nespremnost na kompromis)
• Okrivljavanje druge strane
• Neslušanje
6 koraka za konstruktivno
rješavanje sukoba

1. Suočite se s problemom.
2. Saslušajte drugu osobu i smirite emocije.
3. Izrazite svoje potrebe, želje i očekivanja.
4. Utvrdite gdje su razlike između vaših
potreba i potreba druge osobe, a što im
je zajedničko.
5. Tražite i vrednujte različita rješenja.
6. Dogovorite i zajednički provedite
rješenje kojim ćete oboje biti zadovoljni.

Sukob može biti koristan ako se provodi i rješava

konstruktivno i civilizirano
 Vježba
Hrvoje i Sara su mladi bračni par koji planiraju putovanje te pokušavaju odlučiti na koju će
destinaciju ići. Hrvojeva mama Biserka uvijek daje neželjene savjete oko svih odluka koje Hrvoje i
Sara moraju donijeti, no ovog puta je pretjerala. ONA ŽELI IĆI S NJIMA!!! Sari je skoro srce otkazalo,
ali uspijeva nekako naći snage i izreći da su oni mislili ići sami. Biserka joj kaže kako se ona već sve
dogovorila s Hrvojem. U tom trenutku se Sara okreće Hrvoju i ljutito kaže „MOLIM?!“. Hrvoje izlaz iz
situacije vidi u utakmici, pa kaže da ne može sad razgovarati jer je napeto i neka se one dogovore.
Sara pomisli kako će Hrvoje kasnije platiti za to. Biserka kaže Sari da bi ona trebala ići s njima na put
jer, u protivnom, Hrvoje se neće odmoriti jer ga Sara „tjera da radi kućanske poslove, a o kuhanju
nećemo ni pričati“. Kad bi ona išla s njima, ona bi sve radila za njega. Sara, prilično ljuta ovim niskim
udarcima jer nije „prava“ kućanica, ipak uspije pregristi jezik i ne izderati se na svekrvu. Pokušava
mirnim tonom objasniti zašto bi bilo najbolje da Biserka ipak ne ide s njima te obećava da će ona i
Hrvoje više posjećivati Biserku ukoliko se Biserka osjeća usamljeno. Također, osjeti potrebu obraniti
se te kaže kako ona nema vremena brinuti se o svim kućanskim poslovima i da smatra da je prilično
vješta u kuhanju, na što Biserka kaže da nema sada vremena navoditi što je ona sve napravila za
svoju obitelj jer je popis naprosto predugačak, a pogotovo neće komentirati mlade generacije i
njihove krive sustave vrijednosti jer, na kraju krajeva, ona je otmjena žena koja „se ne spušta na tu
razinu“. Ipak, zbog nedostatka vremena, kaže da neće ići s njima ako joj Sara i Hrvoje obećaju da će
uskoro postati baka te ode iz sobe ostavljajući Saru u šoku i nevjerici...
• Koliko ovdje vidimo sukoba? Između koga?
• Koje strategije ponašanja u sukobu možete identificirati u tekstu?
• Gdje možete vidjeti kompromis? Je li to pravi kompromis ili nešto drugo?
• Koje savjete biste dali Sari, Hrvoju i Biserki kako bi što efikasnije riješili sukob?
Socijalna i emocionalna inteligencija
Socijalna inteligencija
= sposobnost osobe da surađuje s drugima i potiče druge osobe na želju za
suradnju s njom
• Obuhvaća znanje o načinima i strategijama komunikacije s drugima kako bi se
ostvarili željeni ciljevi
• Uključuje i poznavanje samog sebe, svojih stavova i emocija, te načina reagiranja
u komunikaciji s drugima
• Dijelom nasljedna, ali uvelike se razvija pod utjecajem okoline
= SOCIJALNE VJEŠTINE – kombinacija dobro razvijenih:
• interpersonalnih vještina (sposobnost uspješne interakcije s drugima)
• intrapersonalnih vještina (sposobnost upravljanja vlastitim stavovima i emocijama)

Niska socijalna inteligencija: Visoka socijalna inteligencija:

• Osoba neispravno percipira socijalnu situaciju
i/ili neprimjereno na nju reagira
• Loša komunikacija s drugim ljudima,
nemogućnost učinkovitog utjecaja na druge,
niska tolerancija na frustraciju i ljutnju, sklonost
omalovažavanju ili okrivljavanju drugih
• Osoba ispravno percipira socijalnu situaciju i
primjereno na nju reagira
• Poštuje sugovornika i pravila uljudne
komunikacije, prihvaća sugovornika kakav jest,
vodi usklađenu konverzaciju, zna slušati,
adekvatno se zauzima za sebe
• Mogući načini zauzimanja za sebe i svoje
potrebe:
1. SUBMISIVNO – nedovoljno poštivanje
vlastitih potreba i prava, neizražavanje svojih
emocija, potreba, vrijednosti i problema
2. AGRESIVNO – izražavanje svojih emocija,
potreba, vrijednosti i problema na štetu
druge osobe, natjecateljska orijentacija u
sukobu i nametanje svojih rješenja
3. ASERTIVNO – izražavanje i zadovoljavanje
svojih emocija i potreba bez istodobnog
iskorištavanja i dominiranja drugim ljudima;
jasno, izravno i prikladno zalaganje za svoja
prava
Emocionalna inteligencija
= prepoznavanje sugovornikovih i vlastitih emocija i pravilno reagiranje na njih
• Povezana sa socijalnom inteligencijom – ima značajnu ulogu u postizanju kvalitetne i ugodne
komunikacije
• Sastavnice:
• PREPOZNAVANJE EMOCIJA – sposobnost prepoznavanja
svojih ili tuđih emocija
• Ključno – interpretiranje neverbalne komunikacije
• EMPATIJA = sposobnost uživljavanja u emocionalno stanje i
percepciju druge osobe
• KORIŠTENJE EMOCIJA – prihvaćanje umjesto potiskivanja
emocija i korištenje emocija zbog donošenja boljih odluka
• RAZUMIJEVANJE EMOCIJA – sposobnost prepoznavanja i
imenovanja različitih emocija, razumijevanje složenih
emocija i njihovih izmjena
• UPRAVLJANJE EMOCIJAMA – otvorenost prema svim
vrstama emocija te upravljanje svojim i tuđim emocijama
kako bi se smanjile neugodne, a pojačale ugodne emocije
Prosocijalno ponašanje
Za svaku tvrdnju zapišite koliko je ona točna za vas
i na kraju izračunajte prosječnu procjenu.
Tvrdnja 1 – gotovo nikad nije točno
za mene
Sretan/na sam kad mogu pomoći svojim prijateljima/kolegama u njihovim 2 – ponekad nije točno za
aktivnostima. mene
Trudim se pomoći drugima. 3 – ponekad je točno za
Suosjećam s osobama u nevolji. mene
4 – često je točno za mene
Odmah pomažem osobama u nevolji. 5 – gotovo uvijek je točno
Intenzivno osjećam kako se drugi osjećaju. za mene
Voljan/na sam upotrijebiti svoje znanje i sposobnosti u korist drugih.
Pokušavam utješiti one koji su tužni. Prosječna vrijednost za
djevojke: 3,94
Rado posuđujem novac ili svoje stvari drugima. Prosječna vrijednost za
Lako mi je staviti se u ulogu onih kojima je teško. mladiće: 3,56
Istog trena osjetim kad moji prijatelji imaju neki problem, čak i ako mi to ne
kažu. Što je moglo utjecati na
vaše odgovore?
 Zbog čega su stanovnici Hrvatske
pomagali stanovnicima potresom
pogođenih područja?

Zbog čega ljudi pomažu drugim

ljudima? Što ih na to motivira?
• PROSOCIJALNO PONAŠANJE = ponašanje usmjereno na dobrobit
drugih ljudi
• Uključuje pomaganje, ali i surađivanje, pravednost, poštivanje
socijalnih normi…
• Motivi za pomaganje drugima:
1. ODRŽANJE VRSTE – povećavanje vjerojatnosti da naši geni prežive
2. EGOIZAM – pomaganje donosi neku korist ili nagradu (emocionalnu,
materijalnu ili statusnu)
3. ALTRUIZAM – empatička briga i suosjećanje s drugima (pomaganje drugima
samo zbog njihove dobrobiti)
• EMPATIJA potiče altruizam
Pridajemo važnost dobrobiti te
Empatija se javlja ako: percipiramo da je osoba u nevolji + osobe (procijenimo da
zaslužuje pomoć)
Što povećava vjerojatnost prosocijalnog ponašanja?
• Socijalne norme:
• NORMA UZAJAMNOSTI – trebamo uzvratiti pomoć onima koji su nama pomogli
• NORMA SOCIJALNE ODGOVORNOSTI – trebamo pomagati onima kojima je pomoć
stvarno pomogla, bez očekivanja da nam uzvrate
• Situacijski uvjeti:
• Svjedočenje prosocijalnom ponašanju drugih osoba (model ponašanja)
• Ne žuri nam se
• Žrtva djeluje kao osoba kojoj treba pomoć i koja tu pomoć zaslužuje
• Žrtvu percipiramo kao sličnu sebi (ili kao člana grupe kojoj pripadamo)
• Nalazimo se u manjem gradu ili selu
• Nema mnogo drugih prisutnih osoba
• Obilježja ljudi:
• Osjećaj krivnje (pružanje pomoći ga smanjuje)
• Dobro raspoloženje
• Istinska religioznost
• Osobine ličnosti – ugodnost i prihvaćanje drugih kao sebi ravnih