• Tokovi imaju, pre početka radnog vremena, svoje izvore u stambenim područjima, a upravljeni su ka cilju - koncentracijama mesta privređivanja. • U toku radnog vremena izvorište i cilj putovanja im je manje definisan, dok su po završetku upravljeni ka stambenim zonama kao cilju putovanja. • Pored mesta privređivanja, izvorišta i ciljevi putovanja saobraćajnih tokova mogu biti i saobraćajni čvorovi višeg reda (železničke, autobuske stanice i sl.), veći snabdevački centri, mesta za odmor, rekreaciju, sportski centri i dr. • Svrha putovanja pojedinih vozila ili grupa vozila u saobraćajnom toku može biti: - kretanje uslovleno privrednim potrebama stanovništva (putovanja na posao i obrnuto) - kretanje uslovljeno svakodnevnim i nesvakodnevnim potrebama stanovništva za sportom, razonodom i rekreacijom. VRSTE TOKOVA S OBZIROM NA BROJ SMEROVA I NIZOVA • S obzirom na broj smerova i broj nizova, saobraćajni tokovi se dele na: - jednosmerne, kod kojih se kolovoz koristi za saobraćaj samo u jednom smeru - dvosmerne, što znači da se na jednom kolovozu vozila kreću u oba smera. • Jednosmerni tokovi mogu biti: - jednonizni, - dvonizni i - višenizni. • Dvosmerni tokovi mogu biti: - dvonizni, - tronizni (slučaj puta sa tri saobraćajne trake), - četvoronizni i višenizni. • S obzirom na uslove kretanja, saobraćajni tokovi se dele na: - neprekinute (kontinualne) tokove, - neprekinute ili delimično ometane tokove i - povremeno prekinute tokove.