Gustave Flaubert,

Gospođa Bovary
- Gustave Flaubert francuski je književnik, rođen u obitelji
proslavljena kirurga
- književnošću se počeo baviti sa šesnaest godina
- stvarao je u dvije faze:
1. utjecaj romantizma (Memoari jednog luđaka)
2. realistička faza (Gospođa Bovary, Salambo, Iskušenje
sv. Antuna, Jednostavno srce, Sentimentalni odgoj)
-studirao je pravo u Parizu, ali ga nije završio, vratio se u
provinciju, gdje se osjećao bolje
- čitavog se života borio sa psihičkim krizama
- Flaubertova poetika:
Roman treba biti ogledalo ljudske duše, slika života!
- Gospođa Bovary je roman kojeg je autor pisao 5 godina
( Za svaku stvar postoji samo jedan jedini mogući način
izraza. )
-ideju za roman dala mu je sudbina gđe Delamare, ali je
mnogo detalja preuzeo iz pariške afere Louise Pradier,
svoje prijateljice i žene kipara Pradiera, ogrezle u dugovima
i skandalima – NAČELO ISTINITOSTI
- NAČELO TIPIČNOSTI - tip nezadovoljne provincijalke, tip
malograđanina, tip lihvara)
- kompozicija romana:1. Iščekivanje
2. Iskustvo triptih
3. Razočaranje
kronološka, trodijelna, bez izraženih kompozicijskih faza -
po uzoru na jednolično protjecanje života)
- teme romana:
a) ljubavna - nesretni brak i preljub
b) obiteljska – obiteljski odnosi
c) društvena – provincijski život u Francuskoj u 19. st.
d) psihološki – emocionalan svijet i psihički život
neusklađene junakinje romana, sukob ideala i stvarnosti
-roman Gospođa Bovary počeo se objavljivati u
nastavcima, ali prije nego što je tiskan u cijelosti, optužen
je zbog nemorala, raskalašenosti i poetiziranja
brakolomstva. Na sudskom procesu održanom u Parizu
1857. godine vješti je odvjetnik (Pinard , na početku
cjelovite tiskane knjige stoji mu posveta) uspio obranit
Flaubertovo djelo koje je dobilo dopuštenje za tiskanje.

-Sam Flaubert je izjavio:

Preljub mi je podjednako odbojan
kao i malograđanština… Nije na
da optužujem gđu Bovary, ni da
je branim.
- pripovjedač: sveznajući i potpuno neutralan, nikad se
„ne vidi“ u tekstu i ne komunicira s čitateljem; autor
koristi slobodni neupravni govor (Mislila bi Emma…) i na
taj način prikazuje nečiju svijest

- vrijeme: nizom prizora sugerira se protjecanje Emmina

jednolična života, ali neke važne događaje detaljno i
naširoko opisuje i time naglašava njihovu važnost u
junakinjinu životu (npr. odlazak na ples) – subjektivni
doživljaj vremena

- detaljno opisana zbilja često dobiva metaforička

značenja
- filmska tehnika montaže u masovnim scenama
(poljoprivredna skupština)
- realistička obilježja:
1. građa - stvarni događaj – načelo istinitosti
2. književna vrsta – roman
3. fabula – linearna i jednostavna
4. tematika – društvena
5. načelo tipičnosti ( Charles – tip provincijalca; Homais-
tip malograđanina; Lheurex – tip lihvara)
6. socijalno-psihološka motivacija glavnog lika (Emma)
7. pripovjedač- sveznajući, autorski

-modernistička obilježja:
1. događaji ispričani iz Emmine perspektive
2. subjektivno vrijeme
3. lik slijepca kojega Emma susreće i čuje iz smrtne
postelje - simbolizira njezine zablude
- bovarizam označuje nemoćnu težnju osrednjih duhova
prema visinama, odnosno čovjekovu sklonost da, poput
Emme, smatra kako je rođen za nešto bolje od onoga sto
mu život donosi
-to je simbol čežnje za neostvarivim: čovjek se osjeća
zarobljen prilikama u kojima živi, stvarnošću s kojom se
suočava i želi to nadvladati
- donkihotizam
-djelo pripada PSIHOLOŠKOM REALIZMU (tip realizma u
kojem se ističe psihološka karakterizacija, tj. unutarnje
proživljavanje likova), čijim se začetnikom smatra sam
Flaubert
- roman je protkan elementima romantizma, realizma i
naturalizma
-njezina su razmišljanja romantična , njezini susreti s
ljubavnicima puni strasti, ona je izdvojena i drugačija
- načelo istinitosti, tipičnosti, detaljni opisi čine ga
realističnim
- s naturalističkog gledišta ona je bila bludnica, žena koja je
težila uvijek većim uzbuđenjima i strastima, njezina smrt
užasava i samog čitatelja ( Emma se diže … raspletene kose,
ukočena pogleda…Stade se smijati užasnim, mahnitim,
očajnim smijehom…)
G. Flaubert:
Emma Bovary, to sam ja!
Te riječi ukazuju na autorovo
poistovjećivanje s junakinjom
koja je podvojena između
banalne stvarnosti i velikih očekivanja i snova, čija žrtva
postaje.
- Flaubert je ovim djelom poručio da je neutuđivo pravo
svakog čovjeka živjeti vlastiti san i, pa makar bilo i
pogubno te da će ga se svatko domoći u tolikoj mjeri
koliko skupi snage boriti se za sebe.
Pokušajte je smjestiti u današnje vrijeme.
Bez problema!
Žena, sklona romantičnim snovima, nesuđena Pepeljuga,
u potrazi za onim pravim. Brak sklopljen eto tako. Brak
kao financijska podloga. Prolazne avanture, šaputanja na
jastuku. A zora donosi otriježnjenje. Potražila je utjehu u
shoppingu – prolazni ushit. Potražila je utjehu u novim
ljubavima, no i one je napuštaju. Redom. A kada je stisnu
dugovi, puca po šavovima i vrši samoubojstvo.

Pročitajte više na:

https://blog.vecernji.hr/iva/vjecna-madam-bovary-3202
- blog.vecernji.hr