Mainski fakultet Sarajevo Fleksibilni proizvodni sistemi

Osnove fleksibilne proizvodnje

Dino Omerspahi Semir Maci Haris Alispahi

Historijski razvoj tehnologije

18. stoljee era Energetike - maina je zamjenila ovjekov rad. Poetak19. stoljea - znaajnim koritenjem elektrine energije u svim segmentima proizvodnje. Za pogon alatnih maina je to znailo decentralizaciju pogonske energije. Ova promjena je znaila poetak mehanizacije proizvodnje. do 1949. god mainska obrada i krajnji kvalitet obratka je ovisio direktno o iskustvu zaposlenika tj. osobe koja je rukovala mainom za obradu.

Historijski razvoj tehnologije

Dananji razvoj se nalazi u fazi Automatizacije proizvodnje, koja je poela 1950 god. Donedavno automatizacija je bila sinonim za mehanizaciju, kojom se uz stalna poboljanja, omoguila zamjena posluatelja koji je rukovao obradnim mainama. Klasina automatizacija imala je ogranienja, nefleksibilnost i visoku cijenu, pa se isplatila tek kod velikoserijske i masovne proizvodnje. Danas se tei razvoju fleksibilnih sistema

ta su to fleksibilni sistemi?
Pod fleksibilnim proizvodnima sistemima podrazumljeva se obrada na fleksibilnim obradnim sistemima, tj. na grupi NC upravljanih alatnih maina i obradnih centara, meusobno povezanih sistemom transporta i sredinom upravljakom jedinicom. Sastoje se od:
Numeriki upravljanih obradnih sistema, ili centara sa spremitem alata Sistema automatske izmjene alata i pribora Sistema automatske izmjene obratka Sredinjeg upravljakog sistema, koji meusobno povezuje pojedine komponente.

ta su to fleksibilni sistemi?
Fleksibilni obradni sistem (FOS), koristi se za sve vrste izradka, od prizmatinih do okruglih, namjenjenih operacijama tokarenja, buenja, narezivanja navoja, glodanja i bruenja.

sl.1.Fleksibilni obradni sistem

Zato uvesti FOS?

Zato uvesti FOS?

s aspekta isplatljivosti:
skraenje vremena obrade smanjenje zauzetosti alatne maine skraenje vremena zadravanja izratka u proizvodnom prostoru smanjenje proizvodnog prostora smanjenje broja radnika u neposrednoj proizvodnji za mainom skraenjem roka izrade proizvoda poveanje iskoritenja obradne opreme

Zato uvesti FOS?

s aspekta ljudskog resursa, radnici su osloboeni:
napornog fizikog i intelektualnog rada odgovornosti za kvalitetu proizvoda i eventualni otpad odgovornosti za proizvodnost tetnog utjecaja procesa rada na zdravlje radnika dosadnog i monotonog rada

Iskoritenost maine
95% ekanje i u kretanju

3,5 neproizvodni rad zauzete maine 1,5% odvajanje estica

Fleksibilni proizvodni sistemi omoguavaju isplatljivu obradu tehnoloki slinih dijelova malih serija, te rade u tri smjene s visokim stupnjem vremenskog iskoritenja.

sl.2.Zauzetost klasinih maina

Zato uvesti FOS?

Za razliku od klasine automatizacije (kod viskoserijske proizvodnje) fleksibilna automatizacija je kod maloserijske pa ak i pojedinane proizvodnje rentabilnija. Fleksibilna automatizacija omoguuje da se: to vie operacija koncentrira na jednom obradnom modulu i s jednim stezanjem obratka, to vie tehnololih slinih dijelova obrauje na istoj proizvodnoj liniji ili sistemu, to je naroito bitno kod maloserijske proizvodnje.

ovjek i automatizacija
Primjena savremene tehnologije ne znai i smanjenje broja radnika u nekoj proizvodnoj firmi. Potrebno je izvriti prestruktuiranje radnih mjesta.

ovjek i automatizacija
ovjeku ostaje samo upravljanje i kontrola

Upravljanje + kontrola

ovjek i automatizacija
Kod runog upravljanja slika 3.a, ovjek je u lancu proizvodnje, tj. operator upravlja proizvodnjom i transportom. Transport se obavlja iz ulaznog spremita sirovina do prve obradne maine, zatim u meufazno skladite, pa na drugu mainu.

sl.3.a.- Runo upravljanje (ovjek u lancu proizvodnje)

ovjek i automatizacija
Kod automatskog upravljanja slika 3.b, ovjek se nalazi pored lanca proizvodnje, jer su maine transportno povezane i upravljane ureajem za kompjutersko numeriko sl.3.b- Automatsko upravljanje (ovjek pored lancaupravljanje. ovjek proizvodnje) ovdje posluuje grupu maina.

ovjek i automatizacija
Kod upravljanja proizvodnjom raunarom, ovjek se nalazi izvan lanca proizvodnje i obavlja nadgledanje procesa preko raunara. Dakle, obrada transport, predsklapanje i sklapanje potpuno su automatizovani i sl.3.c-Upravljanje proizvodnje raunarom upravljani raunarom. (ovjek je izvan lanca proizvodnje)

Fleksibilnost obradnih sistema

Kod maloserijske i jedinine proizvodnje, prvenstveno je vana univerzalnost i mobilnost, to ini fleksibilnost.

Podruja fleksibilnosti

Strukturna fleksibilnost

Tehnoloka fleksibilnost

Organizacijska fleksibilnost

Fleksibilnost obradnih sistema

Sloboda izbora slijeda obrade

Strukturna fleksibilnost

Mogunost proirivanja sistema na principima modularne gradnje

Ako zakae neki od modula, treba postojati mogunost obrade na nekom adekvatnom modulu

Fleksibilnost obradnih sistema

Oprema sistema treba imati mogunost provoenja nekoliko razliitih tehnolokih zadataka (obradni centri s izmjenom alata)

Tehnoloka fleksibilnost
Lako se mogu obraditi grupa slinih iztadaka, bez naruitih promjena na opremi ili uz neznatne gubitke u vremenu zbog izmjene spremita alata

Fleksibilnost obradnih sistema

Organizacijska fleksibilnost

Odreuje strukturu fleksibilnosti obradnog sistema??

Fleksibilnost obradnih sistema

Proizvodni sistem trema imati mogunost lakog prebacivanja s jedne na drugu proizvodnju tehnoloki slinih dijelova i njihovih varijanti, te postizanje visokog stepena iskoritenja maina za obradu, uz nizak stepen upotrebljenog kapitala Sistem mora biti u stanju da u kratkom vremenu odgovori zahtjevima potroaa.

sl.4.Fleskibilni obradni centar

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema

Da bi alatna maina ili obradni sistem mogao raditi funkcionalno, sa to manje zastoja i otpada, potrebno je: Nadzirati proces, alat i maina ili sistem Dijagnosticirati greke procesa i zastoj maina ili sistema U to kraem vremenu otkloniti greke

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema

U cilju otkrivanja greaka i poremeaja rada maina odnosno sistema, kao i odvijanja procesa vri se nadzor i dijagnostika istih. To se ostvaruje primjenom mnogobrojnih senzora i softwera pomou koji se prikupljeni podaci obrauju i analiziraju.

Nain rada senzora

Izlazni signal senzora se usporeuje s referntnom vrijednou koja je prethodno postavljena, i dok je izlazni signal unutar doputenog podruja smatra se da se obradni proces odvija normalno. Ako je signal vei od doputene vrijednosti, upravljaki sistem ga otkriva, daje dijagnozu situacije, te dolazi do prekida rada.

Podjela senzora
Odravanje hidraulikog sistema

Sigurnosne funkcije maine, poveavaju sigurnost i pouzdanost sistema

Provjeravanje stezanja obratka

Stanje podmazanosti leaja, zupanika

Senzori
Proces obrade, pokazuju stanje alata i obratka

Mjerenje istroenosti rezne ivice alata

Mjerenje stanja obratka

Transport i manipulacija alata

Prepoznavanje obratka

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema

Nadzor procesa bitan je kako bi se ostvarila visoka kvaliteta i pouzdanost kvalitete proizvoda. Dijagnostikom se postie da zastoj bude to krai, da se unaprijed predvidi i automatski ako je to mogue ukloni Nadzire i dijagnosticira stanje sistema s obzirom na:
Funkcije maine / sistema Odvijanje procesa Troenje alata Tanosti i hrapavosti obraenih povrina Cjelokupno upravljanje procesom, mainom / sistemom

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema

Automatski nadzor alata, obratka i procesa moe se izvoditi:
Prije procesa obrade Za vrijeme procesa obrade
U procesu Unutar procesa

Nakon procesa obrade

Nadzorom procesa se ostvaruju i osiguravaju funkcije obradne maine, predviaju i djelimino otklanjaju kvarovi maine i uspostavlja funkcija zamjene istroene/polomljene otrice reznog alata, ime se osigurava tanost obratka i smanjenje otpada.

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema

Nadzor procesa obrade odvajanjem estica se promatra s dva aspekta:
Sa strane glavnog vretena Sa strane reznog alata
Nadzor vibracija je veoma znaajan jer vibracije djeluju na:

Samnjenje vijeka trajanja rezne otrice alata, Pogoravanje tanosti mjera i oblika obraenih povrina, Pogoranje kvaliteta obraene povrine, posebno njene hrapavosti.

Nadzor frekvencije vrtnje bitan je kod rada sa stalnom ili promjenjljivom brzinom rezanja, kod glavnog kretanja ili u funkciji mjerne ose kod pomonog kretanja.
Nadzor troenja rezne otrice alata osigurava tanost izratka, a nadzor loma rezne otrice alata zaustavlja proces obrade i sprijeava otpad.

Dijagnostika alatnih maina i proizvodnih sistema

Pod ovim pojmom podrazmijevaju se sve mjere koje slue za ocjenu stanja alatne maine obradnog sistema ureaja opreme i slino.
Prema cilju Prema rezultatima

Prema nainu
DIJAGNOZA

Prema izvoenju
Prema primjeni Prema obimu

Podjela dijagnoze

Tehnika dijagnostika
Tehnika dijagnostika predstavlja aktivnosti i postupke u vezi sa: nalaenjem neispravnosti otkrivanjem mjesta kvara utvrivanjem stanja tehnikih sredstava Krajnji cilj tehnike dijagnostike je da sa svojim metodama utie na poveanje operativne gotovosti, a time i na tehnike aktivnosti u irem smislu. Osnovna naela tehnike dijagnostike su: upoznati proces i okolinu mjeriti ulazne i izlazne veliine donosti zakljuke odrediti akcije i postupke saniranja stanja.
Na slici je ematski prikazan postupak teh. dijagnoze

Predvianje ponaanja
Cilj modeliranja raspodjele otkaza tj. ponaanja sistema je sprijeavanje veih otkaza tako to se dobiju podaci o onome to se dogodilo, i to se povee sa prepostavkom to se moe dogoditi. Metodoloki pravci predvianja su: Stohastike metode Deterministike metode Deterministiko-stohastike metode U zavisnosti od vrsti sistema, uzroka ,i naina pojave otkaza pri modeliranju, koriste se sljedee metode: Operaciona istraivanja Metode matematike statistike Teorija vjerovatnoe

Kriterij za izbor obradnih sistema

U zavisnosti od vrste proizvodnje mogu de pojaviti sljedee kombinacije: Nepovezani numeriki upravljani strojevi, preteno se upotrebljavaju za proizvodnju istih izradaka, sa srednjim do relativno velikim brojem komada. Nepovezani obradni centri, koristi se kod obrade razliitih vrsta izradaka u srednjim serijama, a zahtjevi za tanost ne dozvoljavaju veliki broj stezanja.

Fleksibilne obradne prostorne strukture, koristi se za sluaj kada se trai obrada velikog broja razliitih komada, tj. kada je potrebna velika protonost. Ovdje mogu nastupiti dva naina rjeavanja. U oba sluaja pojedini numeriki upravljane obradne maine meusobno su transportno povezane i zajedniki upravljane.

Tehnoloki prostor i podjela alatnih maina proizvodnih sistema

Tehnoloki prostor odreen je:
Veliinom serije Proizvodnou Asortimanom proizvoda Fleksibilnou

S obzirom na ove faktore, alatne maine i sistemi dijele se na prostor koji zauzimaju na:
Pojedinane maine Prilagodljive sisteme Neprilagodljive sisteme

- Niska proizvodnost - Veliki asortiman - Male serije - Visoka fleksibilnost

- Velike serije - Mali asortiman - Visoka proizvodnost - Niska fleksibilnost

S obzirom na izvedbu alatne maine se dijele na:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Konvencinoalne univerzalne alatne maine Numeriki upravljane alatne maine Obradne centre Prilagodljive stanice i fleksibilne obradne elije Fleksibilni obradni sistemi Fleksibilne transfer-linije Posebne maine Transfer-linije

- Prikladni za sredinji dio tehnolokog prostora, s tendencijom irenja

Okvirni uvjeti koji upuuju na novi nain proizvodnje

Veoma je vano pratiti stanje vlastitih kapaciteta proizvodnje s obzirom na njihovo iskoritenje, kvalitet Intenzivniji proizvoda i njihov uticaj na zahtjeve trita. razvitak i nagli
porast proizvodnje

Svaki proizvod ima vijek trajanja:

Razvoj Usvajanje Proizvodnju Zastarjelost

Klasian razvi proizvoda

Zrelost proizvoda u ovisnosti u vijeku trajanja

Okvirni uvjeti koji upuuju na novi nain proizvodnje

Na slici je prikazan dijagram zavisnosti trokova proizvodnje o satima iskoritenja maina i sistema, kod ega su trokovi proizvodnje u jednoj smjeni oznaeni sa 100%. Uoljiv je pad trokova po jedinici proizvoda radom u dvije smjene na oko 60% i radom u tri smjene na 40%. Dakle, radom u vie smjena smanjuju se proizvodni trokovi po jedinici proizvoda. Ovo je veoma bitno kod odluivanja pri izboru opreme.

Faktori koji upuuju na novi nain proizvodnje su:

Poveanje broja dijelova po vrstama Poveanje asortimana Poveanje varijanti proizvoda Krai vijek proizvoda Smanjenje veliine serija Stanje zaliha gotovih dijelova u skladitu Poveanje spremnosti za isporukom Nestigurnost na tritu Pritisak konkurencije

Znaaj fleksibilnog obradnog sistema za razvoj industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja primjenom fleksibilnih obradnih sistema dobiva: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Poveanje produktivnosti rada Smanjenje trokova proizvodnje Poboljanje kvaliteta proizvodnje Pouzdanu kvalitetu proizvoda Skraenje protoka proizvodnje Poveanje iskoritenja opreme Smanjenje proizvodnog prostora Smanjenje trokova obrtnih sredstava u proizvodnji.

Strah pojavom fleksibilnih proizvodnih sistema vezan je uz: 1. Visoke trokove ulaganja 2. Visoke napore prekvalifikacijii obrazovanju kadrova (otpor novom) 3. Smanjenje broja radnih mjesta 4. Visok napor uz ulaganje i reorganizaciju proizvodnje

Na slici je prikazana struktura zaposlenih i odnos profila inenjera do 1990. g za jednu fabriku alatnih maina. Vidljiva je tendencija smanjenja broja radnika u neposrednoj proizvodnji, a poveanje broja ininjera, tj jaaju se pripremne slube. Takoer, smanjuje se broj mainskih inenjera, a poveava broj inenjera elektronike, posebno software ista.

Zadaci za budunost
Unato velikom napretku fleksibilnih obradnih sistema ostaje jo mnogo zadataka za budunost: Koncepciju fleksibilne proizvodnje trebalo bi primjeniti, i na druge obrade kao to su: zavarivanje, slaganje, a ne samo na obradu odvajanja estica. Vie se koristiti numeriki upravljane industrijske robote za obradu i posluivanje, jer pojedine funkcije mogu obavljati bolje i bre od ljudi.

1.

2.

3.

Da bi fleksibilne obradne strukture bile bolje treba ih: Opremiti raznim inteligentnim funkcijama (automatsko upravljanje,automatska dijagnoza kvarova i njihovo automatsko uklanjanje) Primjeniti najsavremenije tehnologije rezanja Alatne maine i sisteme izraivati u visokodinamikoj izvedbi.