Supervizija banaka u BiH

SEMINARSKI RAD:

Sarajevo, maj 2010. godine

Pojam supervizije

Bankarski sektor bitan je dio nacionalne privrede. Banke se bave prikupljanjem novanih sredstava, podravaju platni sistem i najvei su izvor novanih sredstava na tritu. Stabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno vano za razvoj sigurne i stabilne privrede. Zbog toga je supervizija banaka toliko vana i prihvaena. ta podrazumjeva supervizija banaka? Supervizija banaka predstavlja provjeru boniteta i zakonitosti poslovanja banaka. Ona uspostavlja odravanje zdravog bankarskog sistema. Osim toga supervizija je duna i da provodi mjere za ozdravljenje banke, to jeste, da otvara i sprovodi steajni postupak i likvidaciju. Bankarska supervizija ne obuhvaa samo provjeru da li je poslovanje banaka u skladu sa zakonima i propisima, ve procjenjuje i ocjenjuje kako banka upravlja rizicima kojima je izloena u svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogunosti propasti banke. Ciljevi takvog pristupa su zatita tedia i deponenata te briga za stabilnost i sigurnost cjelokupnog bankarskog sistema. Drugim rjeima, supervizija ne vodi poslove umjesto uprava banaka niti provjerava svaku njihovu pojedinanu transakciju, ve procjenjuje kako banka prepoznaje, mjeri i upravlja rizicima. Takvi ciljevi ne mogu se postii samo klasinim, formalno-pravnim pristupom subjekata i objekta nadzora, ve je nuno razvijanje meusobnih odnosa kroz otvoreniji dijalog radi razumjevanja problema i okolnosti. Naime, nemogue je poslovanje banaka u potpunosti propisati da bi se smanjili rizici, niti je svaki rizik krenje zakona i propisa. Stoga je potrebno djelovati i davanjem preporuka, savjeta i upozorenja. Da bi se postigli ti ciljevi, mora biti zadovoljeno nekoliko uvjeta. Prvi je postojanje odgovarajue i mousobno konzistentne regulative, drugi je djelotvoran i kvalitetan nadzor, dok je trei, ne manje vaan, zdrava privreda i politiko okruenje. Openito superviziju vre bankarski supervizori i vanjski revizori. Napominjemo da su u BiH to samo bankaraski revizori, jer vanjski revizori u svom obimu poslovanja nemaju superviziju banaka. Bankarski supervizori primarno brinu o odravanju stabilnosti bankarskog sistema i unapreenju sigurnosti i zdravlja pojedinanih banaka kako bi zatitili interese deponenata. Stoga, supervizori prate sadanje i budue izglede za dobro poslovanje banaka i koriste njihove finansijske izvjetaje za unapreenje njihovog stanja i uspjenosti poslovanja. Vanjski revizor, s druge strane, primarno brine o redovitom izvjetavanju dioniara ili nadzornog odbora banke o financijskim izvjetajima banke. Revizor takoer ispituje upravu da bi od nje dobio odgovor na pitanje ima li ona spoznaju o dogaajima koji su se zbili ili o uvjetima koji su postojali u vremenu nakon razdoblja za koje je uprava napravila procjenu, a koji mogu biti izvorom znaajne sumnje u sposobnost banke da nastavi poslovati.

Bankarski supervizori brinu o odravanju zdravog sistema unutarnje kontrole koji je osnova sigurnoga i razboritog upravljanja poslovima banke. Vanjski se revizor, u veini situacija, zanima za procjenu unutranje kontrole kako bi utvrdio u kojem se stupnju moe osloniti na sistem prilikom planiranja i obavljanja revizije. Bankovni se supervizori moraju uvjeriti da svaka banka vodi adekvatne isprave pripremljene u skladu s dosljednom raunovodstvenom politikom i praksom, koje omoguavaju supervizoru da procijeni finansijsko stanje banke i profitabilnost njezina poslovanja, kao i da procijeni objavljuje li banka redovito ili ini li dostupnim finansijske izvjetaje koji objektivno prikazuju njezino stanje. Vanjskom je revizoru vano da li banka vodi adekvatne i odgovarajue pouzdane poslovne knjige (s prateom dokumentacijom) koje joj omoguavaju pripremu finansijskih izvjetaja koja ne sadre netane prikaze koji bi bili vani i time omoguavaju vanjskom revizoru da da miljenje o tim izvjetajima.

Razlozi provoenja supervizije

Ima vie razloga zbog kojih je veoma vano da se provodi supervizija. Glavni od njih su slijedei: povjerenje u banke, stabilnost bankarskog sektora, domino efekat.

Banka poiva na povjerenju izmeu nje i klijenta. Povjerenje se samo jednom gubi i klijent se sigurno vie nee vratiti u banku sa kojom nije bio zadovoljen. Zbog toga je neizmjerno vano da se povjerenje izmeu klijenta i banke gradi kontinuirano i da se tome poklanja posebna panja u banci. Stabilnost bankarskog sektora je opi interes drutva. Poto je finansijski sektor u BiH nerazvijen neophodno je osigurati visoki kvalitet supervizije nad bankama jer je to vaan faktor za stabilizaciju i opi interes drutva. Kada govorimo o dominu efektu moemo rei da sve promjene koje se deavaju u jednoj banci utiu na drugu banku. Propadanje jedne banke povlai za sobom mnogo drugih efekata koji nisu u vezi samo sa tom bankom nego se odraavaju i na sve ostale. Pored navedenih postoje i joe neki razlozi postojanaja supervizjije kao to su: zatita deponenata i kreditora smanjenje sistemskog rizika

Danas postoje mnogi novi koncepti zatite deponenata i kreditora koji ranije nisu bili u upotrebi a ovdje moemo spomenuti deregulaciju, sekjuritizaciju i internacionalizaciju. Kako smo ve ranije naveli jedan od osnovnih razloga postojanja supervizije je i zatita od rizika. Zbog toga supervizija stalno ocjenjuje i projenjuje kako banke upravljaju rizicima kojima su izloene u svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogunosti njihove propasti.

Supervizija bankarskih organizacija je jedan od osnovnih preduslova za: uspostavljanje zdravog bankarskog sistema mininiziranje bankarskih rizika i ouvanje solventnosti banaka.

Razvijanje finansijskog sektora, kako smo ve ranije pomenuli neophodno je za uspostavljanje zdravog bankarskog sistema jer je on jedan od preduslova za dalji razvoj finansijskog sektora kod nas. Osim toga supervizijom se minimiziraju bankarski rizici. Naime, kroz analizu kreditnih, trinih i rizika deviznog kursa daju se smjernice kako da se oni minimiziraju. Supervizija treba da prinudi banke na bolje upravljanje kreditnim rizicima, ogranienje posuivanja i limite u koncentraciji kredita, jer su neke od banaka isuvie orijentisane na svoje dioniare i zadovoljavanje njihovih potreba. Domai supervizori se nisu ovim bavili u proteklom periodu, ali e to biti sve znaajniji problem u njihovim buduim aktivnostima. I na kraju, kada govorimo o ouvanju solventnosti banaka, pod kojom podrazumijevamo da je realna vrijednost aktive jednaka obimu pasive u banci, moemo zakljuiti da bez uspjene supervizije banaka princip solventnosti ne bio u potpunosti ispotovan.

ta se kontrolie supervizijom
Nakon to smo objasnili ta je supervizija i koji su razlozi njenog sprovoenja rei emo neto i o tome ta se supervizijom kontrolie. U osnovi supervizijom se kontrolie slijedee: Visina osnivakog kapitala Profesionalni i etiki kvaliteti Program aktivnosti Fer konkurentski odnosi i aktivnosti Kriminogene aktivnosti Potivanje zakonskih i podzakonskih propisa

Prilikom izdavanja dozvole (licence) od strane Agencije za bankarstvo Federacije BiH potrebno je, izmeu ostalog, ustanoviti i finansijsko stanje banke ukljuujui i osnivaki kapital. Supervizijom se sagledavaju i kontroliu i profesionalni i etiki kvaliteti pa se npr. analizira koliko su kadrovi u banci edukovani. Supervizori banaka moraju biti uvjereni da su banke uspostavile i da slijede adekvatne politike, prakse i procedure u poslovanju. Osim toga supervizori banaka moraju odrediti da banke imaju adekvatne politike, prakse i procedure ukljuujui i striktna pravila poznavanja komitenata, koji treba da promoviu visoke profesionalne i etike standarde u finansijskom sektoru i da sprijee namjerno ili nenamjerno iskoritavanje banke od strane kriminalnih faktora. Naravno supervizijom se kontrolie i potivanje zakonskih i podzakonskih akata odnosno 4

supervizijom se provjerava da li je banka poslovala po zakonskim i podzakonskim aktima.

Osnova za vrenje supervizije

Odluka o superviziji banaka Na alost svima nam je poznato da kod nas jo uvijek ne postoji zakon o superviziji na nivou Federacije BiH, a da ne govorimo o zakonu na nivou cijele drave. Takoer i samu superviziju izvravaju dvije agencije Agenija za bankarstvo FBiH (u daljem tekstu FBA) i Agencija za bankarstvo RS-e. O radu agencija e biti govora u slijedeem poglavlju a mi emo se ovdje zadrati na Odluci o supervizji banaka na osnovu koje se vri supervizja kod nas. Ovom odlukom se blie propisuju osnovne nadlenosti Agencije za bankarstvo, odgovornost u postupku kontrole, usmjeravanja i unapreenja rada banaka. Osnovni cilj ove odluke je uspostavljanje optih kriterija za sprovoenje zakonskih nadlenosti i odgovornosti FBA u donoenju odluka i rjeenja, izdavanju naloga i izricanju mjera zavisno od vrste prekraja, opte ocjene kvaliteta poslovanja, odnosno finansijskog stanja banke. Predmet i sadaj supervizije koju provodi FBA obuhvata kontrolu zakonitosti rada, primjenu polisa i odravanje propisanih standarda. Primjena naela zakonitosti i odavanje propisanih standarda su primarna odgovornost organa upravljanja, nadzora i rukovoenja u bankama i predstavljaju minimalan uslov za uspjeno i stabilno funkcionisanje banaka. Propisi na osnovu kojih radi FBA zasnivaju se na osnovnim principima (naelima) Bazelskog komiteta. Zbog toga emo u nastavku pojasniti ta u osnovi predstavlja Bazelski komitet. Bazelski komitet Bezelski komitet za nadzor banaka (Basle Committee on Banking Supervision) je organizacija koja utvruje osnovne meunarodne standarde u podruju bankarskog poslovanja i bankarske supervizije. Osnovan je 1975. godine od strane guvernera centralnih banaka visokorazvijenih zemalja. Sastavljen je od guvernera centralnih banaka 12 zemalja (SAD, Njemaka, Japan, Velika Britanija, Belgija, Kanada, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija, panija, vedska, vicarska). Bazelski komitet tretira pitanja: 1. Meunarodne saradnje u superviziji 2. Unapreenja supervizorskog razumijevanja i kvalitetu supervizije irom svijeta 3. Razmjene informacija na osnovu nacionalnih sporazuma o superviziji 4. Unapreenja efektivnosti tehnika za superviziju meunarodnog bankarskog poslovanja

5. Uspostavljanja minimalnih standarda supervizije. Prudencijalni ili opreznosni propisi (u obliku principa), koje za poslovanje i nadzor banaka (superviziju) donosi Bazelski komitet, nisu automatski pravno obavezujui za bankarske institucije ve tek kada ih u vidu zakona usvoje parlamenti zemalja. S ciljem da promovie i obezbijedi cjelokupnu makroekonomsku i financijsku stabilnost, Bazelski komitet za superviziju je 1997. godine usvojio dvadeset pet osnovnih principa koji se moraju potivati da bi supervizorski sustav bio efikasan. Principi su minimalni zahtjevi koje treba ispuniti i u mnogim sluajevima neophodno ih je dopuniti drugim mjerama kako bi se zadovoljili specifini uvjeti ili regulirali rizici u finansijskim sistemima pojedinih zemalja. Principi se odnose na preduvjete za efikasnu superviziju banaka (princip br. 1), izdavanje dozvola i vlasnikih struktura (princip br. 2 do 5), opreznosne propise i zahtjeve (princip br. 6 do 15), metode za stalnu superviziju banaka (princip br. 16 do20), neophodne informacije (princip br.21), ovlatenja supervizora (princip br. 22) i prekogranino bankarstvo (princip br. 23 do 25). Zakonski i podzakonski okvir za poslovanje banaka u Federaciji BiH su konzistentni meunarodnim standardima. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o bankama iz augusta 2002. godine je normirano (lan 69.) da Propisi koje donosi Agencija zasnivaju se na osnovnim principima za superviziju banaka koje objavljuje Bazelski komitet za superviziju banaka. FBA se u cjelini pridravala ove norme pri pripremi i usvajanju podzakonske regulative koja se primjenjuje od poetka 2003. godine, a u regulativu su ugraene i neke od normi Evropskih bankarskih direktiva. Bazel II Trenutno najvei broj zemalja je usmjeren prema prouavanju i usvajanju principa Bazela II, koji predstavlja novi okvir za mjerenje rizika. Idejna koncepcija Bazela II je poveati osjetljivost na rizike kod finansijskih institucija. Osnovni ciljevi Bazela II su: unapreenje sigurnosti i stabilnosti finansijskog sistema, ira disperzija rizika (kreditni, operativni, trini), stvaranje uslova za konkurentsku jednakost banaka i stvaranje prikladnih pristupa odreivanju adekvatnosti kapitala.

Jedan od osnovnih stubova Bazela II je i supervizijski nadzor nad bankama, koji definie pravila ija primjena e biti predmet supervizije od strane lokalnog supervizora. Supervizijski proces karakterie nekoliko osnovnih osobina. Osnovni cilj ovog procesa je osigurati adekvatnost kapitala banke. Pored toga potrebno je uspostaviti adekvatnost metoda za mjerenje rizika i korektivne mjere (npr. unapreenje metoda ili zahtijev za dodatnim kapitalom). Tendencija nae zemlje je da usaglasi principe rukovoenja sa Bazelom I, dok se Bazel II i efekti njegovog prihvatanja tek teoretski razmatraju. Postoje pojedinani napori nekih 6

najjaih banaka sa ovog prostora da izvre pripreme za prihvatanje i ovih principa. Osnovni problem je u tome to taj proces zahtijeva mnogo finansijskih sredstava kao i ulaganja u ljudske resurse i tehnologiju.

Supervizija banaka u BiH

Supervizija bankarskog sistema u BiH povjerena je enititetskim agencijama za bankarstvo (Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS). Znaajno je istai da su ove dvije agencije gotovo potpuno usaglaene u pogledu supervizije, te se njihov rad zasniva na usaglaenim aktima. Agencija za bankarstvo FBiH, kao neovisna, samostalna i neprofitna institucija za nadzor i licenciranje banaka, osnovana je u drugoj polovini 1996. godine. Njen rad od poetka je usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, trino orijentisanog i oslonjenog na meunarodne standarde poslovanja i supervizije banaka. Zakonom o Agenciji utvreni su njeni osnovni zadaci, koji se svode na izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka, donoenje podzakonskih akata, nadziranje rada banaka i poduzimanje mjera u skladu sa zakonom, to ukljuuje i uvoenje postupaka privremene uprave i likvidacije banaka, odnosno iniciranje postupka steaja. Propisi koje donosi Agencija zasnivaju se na osnovnim principima koje objavljuje Bazelski komitet za superviziju banaka. Agencijom upravlja Upravni odbor Agencije, koji se sastoji od pet lanova koje imenuje Parlament na prijedlog Vlade FBiH. Upravni odbor nadzire poslovanje Agencije i preduzima mjere za djelotvorno i racionalno obavljanje predvienih poslova. Direktor Agencije predstavlja Agenciju, rukovodi njenim radom i odgovoran je za njega. Direktor, zajedno sa zamjenikom direktora Agencije, uestvuje u radu Upravnog odbora, ali nema pravo glasa. Za svoj rad odgovorni su Upravnom odboru i Vladi FBiH, te Parlamentu koji ih imenuje na prijedlog Vlade. lan Upravnog odbora ne moe biti radnik Agencije ili komercijalne banke. Agencija ima svoj statut, kojim se naroito ureuju: Organizacija i nain poslovanja Agencije Nain rada Upravnog odbora Ovlatenje za zastupanje Agencije i potpisivanje dokumentacije Prava, obaveze i odgovornosti osoba koje obavljaju poslove i zadatke sa posebnim ovlatenjem i odgovornostima Druga organizacijska pitanja u vezi sa poslovanjem Agencije. Sredstva za rad Agencije osiguravaju se iz: Naknade za izdavanje dozvola za rad banaka Mjesene naknade koju banka izdvaja za nadzor svog poslovanja Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije.

Na osnovu godinjeg priliva sredstava, viak prihoda u odnosu na trokove, prenosi se u narednu godinu. Ukoliko banka propusti da plati Agenciji propisanu naknadu, Agencija e oduzeti banci dozvolu za rad. Propise o visini naknade i drugih prihoda donosi Upravni odbor Agencije, uz saglasnost Vlade. Ovim propisima mogue je predvidjeti vee naknade za rad u bankama koje pored preduzimanja uobiajenih aktivnosti zahtijevaju i preduzimanje dodatnih aktivnosti. Banke su dune dostavljati Agenciji izvjetaje i druge podatke po vrsti, obimu i rokovima u skladu sa zahtjevima Agencije. Banke su takoe dune predati Agenciji revidirane bilanse i druge finansijske izvjetaje do 31.03. tekue godine za prethodnu godinu. Agencija propisuje minimum obima, oblik i sadraj programa ekonomsko - finansijske revizije planirane za banke. Agencija ima pravo da odbije navedeni izvjetaj i zahtijeva novi izvjetaj, koji e izraditi ovlateni revizor kojeg imenuje Agencija, na teret banke. Agencija je duna dostaviti Vladi izvjetaj o poslovanju, koji sadri analizu stanja bankarskog sektora i opis aktivnosti Agencije tokom izvjetajne godine. Upravni odbor mora odobriti izvjetaj prije podnoenja. Agencija je duna dostaviti Vladi polugodinje izvjetaje o svojim aktivnostima, te o stanju i razvoju finansijskih institucija pod njenom jurisdikcijom. Svake godine federalna organizacija nadlena za reviziju vri pregled rauna i knjiga Agencije, na osnovu ega izdaje izvjetaj o reviziji Vladi FBiH i Agenciji. U proteklih deset godina Agencija za bankarstvo FBiH je, prema ocjenama domaih i stranih eksperata, dostigla visok nivo profesionalnosti. Ona upoljava strunjake koji imaju najbolje ekspertize iz oblasti supervizije, steene kroz mnogobrojne edukacije u zemlji i inostranstvu.

Tipovi kontrole i metodologija rangiranja

Agencija je ovlatena da vri kontrolu banaka, da pregleda i pribavlja kopije poslovnih knjiga, dokumenata i rauna. Takoe je ovlatena da izdaje naloge da bi osigurala poslovanje banaka u skladu sa zakonom. Postoje dva osnovna tipa kontrole banaka, a to su: Off-site kontrola: zasniva se na praenju izvjetaja, informacija i podataka koji se dostavljaju od strane banaka On-site kontrola: zasniva se na neposrednom pregledu poslovnih knjiga, knjigovodstvene i druge dokumentacije u bankama.

U obavljanju kontrole, supervizor na bazi svog metodolokog pristupa vri permanentno rangiranje banaka. Rangiranje e omoguiti blagovremenu identifikaciju potencijalnih problema u odreenoj banci ili cjelokupnom bankarskom sektoru. CAMELS predstavlja meunarodno prihvaenu metodologiju na bazi koje se vri permanentno rangiranje banaka. Ovim sistemom rangiranja za svaku banku se utvruje zbirni (kompozitni) rejting baziran na procjeni glavnih komponenti finansijskog stanja i poslovanja banaka. Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH donio je 19.12.2002. godine akt Kriterija za interno rangiranje banaka od strane Agencije. Ovim aktom utvreni su kriteriji za 8

jedinstveni interni sistem za rangiranje banaka (JISRB) od strane Agencije zasnovan na meunarodnim principima za superviziju banaka, Zakonu o bankama i propisima Agencije FBiH. Putem posebnih JISRB tehnika i procjena, Agencija utvruje ocjenu solidnosti bankarskih organizacija na jedinstven odnosno jednoobrazan nain. Opi predmet razmatranja pri rangiranju banaka u okviru JISRB su finansijski, upravljaki i rukovodni faktori banaka kao i faktori ispunjenja svih propisanih zahtjeva. Cilj Agencije jeste da osigura rangiranje svih banaka na jedinstven i sveobuhvatan nain, kao i da svoje kontrolne aktivnosti jae fokusira na banke koje su optereene finansijskim i operativnim slabostima (odnosno na banke ije poslovanje poprima nepovoljne trendove). Pored navedenog, JISRB slui Agenciji i kao instrument za praenje opih trendova solidnosti i sigurnosti ukupnog bankarskog sistema, ime joj prua mogunost za efikasnije provoenje njene osnovne misije u gradnji, odravanju i zatiti stabilnosti i javnog povjerenja u bankarski sistem. Postupkom rangiranja svakoj bankarskoj instituciji se utvruje i dodjeljuje jedinstveni (kompozitni) rang koji je zasnovan na pojedinanim rangovima est osnovnih komponenti finansijskog i operativnog stanja banke (dakle rije je o meunarodnom metodu CAMELS). Osnovne komponente finansijskog i operativnog stanja za koje se utvruju pojedinani rangovi iz kojih se izvodi kompozitni rang su: Capital - adekvatnost kapitala banke Assets - kvalitet aktive banke Management - kvalitet organa upravljanja i rukovoenja bankom Equity - kvalitet i nivo profitabilnosti banke Liquidity - adekvatnost likvidnosti banke Sensitivity - osjetljivost na trini rizik

Kompozitni rang i rangovi pojedinanih komponenti se utvruju numeriki u rasponu od 1 do 5. Rang 1 predstavlja najvii nivo, odnosno najkvalitetnije i veoma uspjeno poslovanje i upravljanje rizikom, te najnii nivo supervizorske zabrinutosti. Rang 5 predstavlja najnii nivo odnosno kritino loe i neuspjeno poslovanje i upravljanje rizikom koje zahtijeva ekstremnu supervizorsku brigu i ekstremna rjeenja. Prilikom utvrivanja kompozitnog ranga nekim pojedinanim komponentama moe da se da vei znaaj nego ostalim, a zavisno od konkretnog profila i konkretne situacije u konkretnoj banci. Dakle, na kompozitni rang moe znatnije od drugih ili odluujue da utie bilo koji od pojedinanih faktora koji ima poseban uticaj na ukupno stanje i nivo solidnosti banke. Kompozitni rang ne moe i ne smije predstavljati samo prostu aritmetiku sredinu svih rangova pojedinanih komponenti. Sposobnost organa banke da uspjeno odgovore na promjene koje se javljaju i da se pripreme za efikasno upravljanje rizicima koji mogu da iskrsnu zbog promijenjenih uslova poslovanja ili za pokretanje novih aktivnosti banke i uvoenje novih bankarskih proizvoda, predstavlja jedan od posebno znaajnih faktora u procjeni profila ukupnog

rizika odreene banke i predmet ozbiljne supervizorske panje. Upravo zbog toga, komponenti kvaliteta organa upravljanja i rukovoenja pridaje se poseban znaaj. Rang banke utvren u skladu sa ovim kriterijima predstavlja poslovnu tajnu Agencije i banke na koju se odnosi, a slui iskljuivo za njihove interne potrebe. Agencija moe traiti od banaka da prema ovim kriterijima i same utvrde svoj rang i da je o tome izvijeste na odgovarajuem obrascu koji e biti priloen uz zahtjev Agencije. U sluaju novoosnovane banke u kojoj se nisu stekli uslovi za primjenu svih kriterija za rangiranje, ocjenom se obuhvataju samo primjenjivi kriteriji sa posebnom napomenom da se radi o novoosnovanoj banci. Za uspjeno obavljanje bankarske aktivnosti koja e obezbijediti stabilan i efikasan bankarski sistem, odluujua je uloga organa upravljanja, nadzora i rukovoenja u bankama. Rezlutat obavljene kontrole jeste izvjetaj u kome se konstatuje stanje banke, uoeni prekraji, nepravilnosti i slabosti, a koji se dostavlja banci. Banka ima pravo prigovora na ispostavljeni izvjetaj. Nakon isteka roka za prigovor ili nakon razmatranja prigovora banke, predlau se odgovarajue mjere o korektivnim aktivnostima banke u cilju otklanjanja uoenih nepravilnosti i slabosti u poslovanju.

Institucionalni okvir
Ne postoji jedinstven rjeenje, univerzalni model organizovanja supervizije. Osnovni cilj razvoja supervizije je izgraditi efikasan institucionalni okvir nadzora koji e osigurati stabilnost finansijskog sistema. U tom pogledu meunarodne institucije daju odreene smjernice za efikasnu superviziju: jasan cilj supervizije, strunost i profesionalnost, nezavisnost, kvalitetno finansiranje, meusobna saradnja izmeu institucija.

Odluka o izboru institucionalnog okvira je izuzetno vana jer se izborom modela direktno utie na nezavisnost, nain finansiranja, modele saradnje izmeu institucija nadzora. Optimalno rjeenje supervizije bankarskog sektora se mora traiti u sklopu supervizije i drugih sektora finansijskog sistema. Takoe, treba imati u vidu da proces institucionalnog ustroja nije ni brz i jednostavan proces. S obzirom na to preporuka je da se izmjene institucionalnog okvira vre u periodu stabilnosti finansijskog sektora. U praksi se pokazalo da se u prvih pola godine do godinu dana kvalite t supervizije smanjuje zbog internog preustrojavanja, ali i zbog vremena potrebnog za prihvaanje jedinstvenog cilja supervizije. Odgovor na pitanje kako optimalno organizovati sistem supervizije finansijskog sektora zahtjeva analizu stanja, trendova, kao i analizu postojeih modela.

10

Modeli supervizije u svijetu

Finansijski sistem svake zemlje ima odreene specifinosti koje uslovljavaju izbor pojedinog modela. Bez obzira da li je supervizija organizovana samostalno ili pod okriljem centralne banke ona mora usko suraivati sa centralnom bankom. EU podrava aktivnu ulogu centralne banke u nadzoru finansijskog sistema, a posebno bankarskog sektora. Danas u svijetu postoji tri osnovna modela supervizije: model specijalizacije dualni model integracija.

Prema modelu specijalizacije supervizija je organizovana na nain da za svaki segment trita nadzire zasebna institucija. Nadzor banaka u ovom modelu je organizovan samostalno i/ili pod okriljem centralne banke. Dualni model ima vie varijanti: zajedniki nadzor banaka i berzi: samostalna agencija, centralna banka ili ak vladin odjel, a posebna agencija vri nadzor osiguranja, zajedniki nadzor banaka i osiguranja (jedino u Australiji i Kanadi), posebna agencija vri nadzor berzi, nadzor banaka odvojeno kao samostalna agencija ili pod centralnom bankom, zajedniki nadzor berzi i osiguranja.

Model integracije: potpuna integracija nadzornih tijela u jednoj agenciji. Tri navedena modela poblie su prikazana sljedeom slikom:

11

Slika 1. Modeli supervizije: 1. Model specijalizacije 2. Dualni model

Banke Osiguranje Berze

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Banke i Berze Osiguranje

Banke i Osiguranje

Berze

Banke

Berze i Osiguranje

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------3. Integracija U izboru modela treba razmotriti sljedee: razvijenost finansijskog trita meuzavisnost institucija finansijskog trita, racionalno koritenje i razvoj raspoloivih resursa (ljudski, materijalni, finansijski) politiku i finansijsku nezavisnost supervizora,
Banke, Berze i Osiguranje

12

Literatura The Organizational Structure of Banking Supervision, by Prof. C.A.E. Goodhart Financial Stability Institute Bank for International Settlements Basel, Switzerland. November 2000-10-25 Strengthening Bank Supervision in Bosnia-Herzegovina Phase III: Final Report for USAID B&H. July 31, 2005. Written by Emerging Markets Group of BearingPoint, Inc. Opinions on the Optimum Institutional Structure for Bank Supervision, written by Tom Tzsr, University of Economics in Bratislava The Role of Central Banks in Prudential Supervision, European Central Bank Building an Effective Framework for Bank Supervision: Prudential Regulation and Banking Supervision. Written by Polizatto, Vincent P. (Vittas, Dimitri, ed.) Banke u BiH, novembar 2005 Zatita potroaa kao cilj bankovne supervizije, Meunarodni znastveni skup, Opatija, veljaa 2005. Kriteriji za interno rangiranje banaka od strane FBA, 2002. Zakon o Agenciji za bankarstvo Odluka o superviziji

Sljedee web stranice: www.cbbh.gov.ba www.fba.ba www.abrs.ba www.nbrm.gov.mk www.fsa.gov.uk www.apra.gov.au www.hnb.hr www.bafin.de www.cb-cg.org

13