J.U.

MS Maglaj
2011/12 god.

MATURSKI
RAD
Predmet: Elektroenergetske
mree
Tema:Stubovi,mehaniki proraun
stubova

Kandidat:
Mentor:
Mrvoljak Ahmet
erimagi Dino dipl.ing.el.

SADRAJ:
1.UVOD....................................................................................................3
2.STUBOVI...........................................................................................3-4
3.VRSTE STUBOVA...............................................................................4
3.1.DRVENI STUBOVI.....................................................................4-5
3.2.ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI.......5
3.3.ELINO-REETKASTI STUBOVI...6-8
4.UPOREENJE STUBOVA.9-10
5.IMPREGNIRANJE DRVENIH STUBOVA..10-12
6.NOGAVICE KOD DRVENIH STUBOVA I NJIHOVA
PRIMJENA.12-16
7.MEHANIKI PRORAUN DRVENIH STUBOVA....16-17
8.LINIJSKI STUB.....18-20
8.1.TEMELJI (FUNDAMENTI)..............20-22
9.DIMENZIONISANJE DRVENIH A-STUBOVA.....22-24
10.DIMENZIONIRANJE PODUPRTIH I USIDRENIH
DRVENIH STUBOVA...24-24
11.ZAKLJUAK26
2

12.LITERATURA..27

1.UVOD:
U ovom maturskom radu e biti detaljno objanjeni stubovi i sve potrebno za njihov proraun,
njihovo dimenzionisanje isl.Dio smo obradili u 3. razredu,ali e ovdje biti spomenuto dosta toga
to nismo spomenuli kao i dio s kojim smo se upoznali. Izmeu ostalog,biti e govora o vrstama
stubova,njihova podjela kao i izvedba drvenih,elino-reetkastih,armirano betonskih i ostalih
stubova. Upoznat emo se sa pojmom impregnacije drvenih stubova,vrstama i metodama
impregnacije. Zatim emo ih uporediti u esteskom pogledu,prema vijeku trajanja,prema
pogonskoj sigurnosti,ekonominosti isl. Nakon toga e biti govora o jednom vanom dijelu stuba
tj.nogavicama, da bi se poslije toga upoznali sa linijskim stubom i svim potrebnim za njegov
proraun i proraun njegovih temelja. U zavrnom dijelu ovog maturskog rada e biti
predstavljeno dimenzionisanje drvenih A-stubova,poduprtih i usidrenih stubova.

2.STUBOVI:
Nadzemni vodovi se izrauju prema namjeni, na dva razliita naina:
1. Vodovi niskog napona -mjesne mree- izrauju se na stubovima, koji su dimenzionisani
skoro podjednako po cijeloj duini trase, te ih moemo nazvati vrstim stubovima.Ako se
prekinu provodnici, tada se jednostrana vua provodnika prenese na vie stubova
poredanih jedan za drugim sa strane od mjesta prekida (kvara).
2. Vodovi visokog i vrlo visokog napona izrauju se tako, da se na svakih 3 do 5 km
postavljaju rasteretni stubovi, a izmeu ovih se nalazi po nekoliko lakih stubova,zvanih
linijski stubovi.Prilikom prekida provodnika rasteretni stub ima zadatak da sigurno izdri
jednostranu vuu provodnika, a linijski stubovi, postavljeni izmeu rasteretnih, mogu se
prilino preopteretiti. Obe vrste stubova. kod neprekinutih provodnika moraju odolijevati
raznim naprezanjima, koja se javljaju usljed razliitih klimatskih uticaja. Rasteretne
stubove takoer moemo zamijeniti sa ugaonim stubovima, kao i sa stubovima koji se

upotrebljavaju prilikom ukrtanja ili odvajanja vodova. Radi sigurnosti i mree niskog
napona se snabdijevaju, bar na svakih 6 km, sa rasteretnim stubovima, ili pak sa
rasteretnim ugaonim stubom, ili odvojnim.
Pod stubom podrazumijevamo svaki drveni, elicni ili betonski, pa i aluminijski predmet
odreene duine,ukopan u zemlju koji nosi nadzemni elektrini vod.
Prema materijalu stubove dijelimo na: drvene, armiranobetonske i elino-reetkaste (gvozdene).
Pored ovih izrauju se stubovi sa izbetoniranim elinim cijevima i od aluminijuma. Oblik i
razmjera stuba zavisi od materijala, funkcije i sile koju stub treba da izdri.
Takoer zavisi i od napona, broja i presjeka provodnika, dalje od raspona terena i od nosivosti
zemlje.Dijelovi stuba su: temelj, direk, preke, konzole, podupirai i sidra (kotve). Stub ima
duinu L, visinu iznad zemlje v, dubinu ukopavanja t, tj. dio stuba u zemlji ili betonu.
Visina stuba iznad zemlje odreuje se prema: rasporedu provodnika pri vrhu stuba, ugibu
provodnika f, propisanom odstojanju najnieg provodnika (pod naponom) od zemlje, a kod
viseih izolatora (lanac) prema duini lanca i od visine gromobranskog ueta postavljenog iznad
provodnika kod vodova veoma visokog napona.

3.VRSTE STUBOVA:
Prema funkciji stubove dijelimo na:
1. linijske stubove-koji se nalaze u pravolinijskom dijelu trase;
2. zatezne-koji se postavljaju na kraju elektrinog voda;
3. rasteretne-koji se postavljaju na svaka 3 kilometra kod dalekovoda ili na oko 5 do 6 km
kod mrea niskog napona.
Pored ovih osnovnih vrsta imamo jo:
4. ugaone stubove, koji se postavljaju u takama elektrinih vodova, gdje trasa voda skree
pod uglom veim od 9;
5. poduprte stubove, koji se postavljaju isto kao ugaoni stubovi, kao i na krajevima vodova.
6. usidrene stubove, koji se postavljaju na krajevima vodova.Preporuuje se da se izbjegava
primjena usidrenih stubova.Stubovi navedeni pod 5 i 6 postavljaju se samo kod mrea
niskog napona, a svi ostali kod vodova visokog napona i mrea niskog napona.
Na stubovima obavezno treba da postoje tablica sa rednim brojem stubova, a kod stubova za
vodove visokog napona jo i opomenske tablice "visoki napon" kao upozorenje.
Po potrebi se na nekim stubovima u liniji visokog napona postavljaju vazduni rastavljai,
odvodi prenapona, mali transformatori od 20 kVA, transformatori za regulisanje, uljni automatski
prekidai sa ponovnim ukljuivanjem itd., a u novije vrijeme i kondenzatori sa automatskim
prekidaima. O svemu ovome treba voditi rauna pri konstrukciji stubova.

3.1.DRVENI STUBOVI:
Drveni stubovi se u principu proizvode sve do za napon 220 kV, meutim danas se prvenstveno
upotrebljavaju kod niskonaponskih i srednjenaponskih nadzemnih vodova.
Drveni stubovi se prave od smre, jele, bora ili kestena a bagrem i hrast se koriste za pojedine
djelove (preke, pragovi, klinovi i dr.).
Prednost drvenih stubova je u maloj teini i brzoj montai. Drveni stubovi su jeftini u izgradnji,
ali zbog reletivno male trajnosti skupi su u pogonu. Trajnost drvenih stubova je 7 do 8 godina
Najprije istruhnu u visini povrine zemlje. Da bi im se vijek produio na 15 do 20 godina drveni
stubovi se impregniraju po raznim postupcima i raznim sredstvima.
Tipine siluete (pojednostavljeni prikaz konstrukcije) drvenih stubova prikazane su na slici I:

Drveni stubovi se ukopavaju u zemlju direktno ili preko nogara. Nogari se primjenjuju u sluaju
kad drveni stub nije impregniran. Nogari su impregnirani i postavljaju se u zemlju, dok je drveni
stub obino neimpregniran i postavljen iznad zemlje. Na taj nain se poveava ivotna dob
drvenih stubova. Nogari se primjenjuju i za poveanje visine stuba.

3.2.ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI:
Armirano-betonski stubovi se izrauju do napona 110 kV, ali se praktino upotrebljavaju u
niskonaponskim mrema i srednjenaponskim mreama do nazivnog napona od 35 kV.
U mreama visokog napona armirano-betonski stubovi se ne upotrebljavaju zbog pretjerane
teine i tekoa vezanih za njihov transport.
Armirano betonski stubovi se rade od betona i elinih ica. Veoma su trajni, pod uslovom da su
dobro izvedeni. Vijek trajanja armirano-betonskih stubova je oko 50 godina. Ovi stubovi su
istovremeno lahki za odravanje.
Armirano-betonski stubovi se, po pravilu, ukopavaju pomou betonskih temelja. Temeljni blok
izliva se sa rupom u koju se smjesti i uvrsti stub. Na slici II su date tipine siluete armiranobetonskih stubova.

3.3.ELINO-REETKASTI STUBOVI:
elino-reetkasti stubovi imaju najiru primjenu. Koriste se u mreama vieg srednjeg napona,
odnosno mreama 35 kV, a zatim i u mreama visokog napona: 110, 220, 400 kV i vie. Rijetko
se mogu sresti u mreama srednjeg napona 10 i 20 kV. U niskonaponskim i srednjenaponskim
mreama koje su izraene sa drvenim ili armirano-betonskim stubovima esto se pojedini
specijalni stubovi kojima se realizuje ukrtanje sa putem, prugom, drugim nadzemnim vodom ili
premoenje jaruge ili rijeke grade kao elino-reetkasti.
elino-reetkasti stubovi se rade od elika. Sastavi na reetki se zavaruju i u komadima
pogodnim za transport dopremaju na odreena mjesta. Dalje se spajaju vijcima.
Radi zatite od korozije, moraju se premazivati. Da bi se izbjeglo esto premazivanje, odnosno
smanjili trokovi odravanja, vri se vrue pocinavanje. Vijek trajanja im je 50 godina.
Neke tipine siluete elino-reetkastih stubova date su na slici III. Pored prikazanih tipova
elino reetkastih stubova, danas se rade i mnogi drugi oblici, kojima se izmeu ostalog tei
zadovoljiti urbanistikim zahtjevima za to bolje uklapanje u ambijent.
elino-reetkasti stubovi se, po pravilu, ne ukopavaju direktno u zemlju. Za njih se prave
temelji od armirano-betonskih blokova iz jedno ili etiri dijela (za svaki elini nogar po jedan).

Na slici IV. prikazani su nosei elino-reetkasti stubovi za napone 35, 110 i 220 kV koji su
najee korieni kod nas. Na slici su date i osnovne dimenzije stubova.
elino-reetkasti stubovi se primjenjuju i za veoma visoke napone. Na slici V. su prikazana dva
tipa elino-reetkastih stubova za napon 700 kV. Konkretno na slici V.a je prikazan stub
primjenjen u 735 kV mrei Kanade, a na slici V.b stub primjenjen u 750 kV mrei u Finskoj.
Treba uoiti znaajnu razliku u teini ove dvije konstrukcije, prva 25 t, a druga 10,5 t.

elino-reetkasti stubovi se grade i za dvostruke vodove, kod kojih na stubovima imamo dva
voda (dva puta po tri faze). Ovakvi vodovi zauzimaju manje prostora nego dva odvojena voda, a
i znatno su jeftiniji, pri emu je snaga prenosa ista. Ovo su osnovni razlozi primjene dvostrukih
vodova, odnosno dvostrukih stubova koji nose njihove provodnike. Na slici VI su prikazana
neka karakteristina rjeenja dvostrukih elino-reetkastih stubova.

Na slici VIII je prikazan elino-reetkasti stub koji nosi dvostruke vodove tri razliita naponska
nivoa. Praktino, ovim rjeenjem je "objedinjeno" 6 vodova: dva voda napona 380 kV, dva voda
napona 220 kV i dva voda napona 110 kV. Vodovi vieg napona smjeteni su iznad vodova nieg
napona. Provodnici vodova 110 kV su jednostruki, provodnici voda 220 kV su sa dva, a
provodnici 380 kV voda sa etiri provodnika u snopu po fazi.

Ovakvim rjeenjem maksimalno se tedi prostor, a omoguava prenos ogromnih koliina

elektrine energije.

4.UPOREENJE STUBOVA
S obzirom na materijal za izradu stubova i njihov vijek trajanja moemo ih uporediti. Prije nego
pristupimo uporeenju iznijet emo neke podatke o betonskim stubovima, koji se u najnovije
vrijeme mnogo primjenjuju u elektrifikaciji. U naoj zemlji su skoro svi gradovi i vea mjesta
elektrificirani. Elektrifikacija sela ve uzima krupan zamah. Grade se seoske mree niskog
napona i krai dalekovodi (kao prikljuci) napona 6 i 10 kV, a isto tako i transformatorske
stanice. Elektrifikacija sela treba da se obavi sa manje trokova, nego do sada i, zato treba traiti
nova rjeenja.Time bi se postiglo snienje cijene kilovat sata (kWh) za seoskog
potroaa.Poznato je da su na selu mali potroai, a mali faktor optereenja poveava cijenu
kotanja elektrine energije.
Kod nas se za mree niskog napona po selima pa i varoima, upotrebljavaju drveni
neimpregnirani stubovi. Ti stubovi su veinom nedovoljno suhi (sirovi) hrastovi i traju vrlo malo,
tj. oko 5 do 8 godina. Ako su,pak impregnirani jelovi ili smrekovi, njihov vijek trajanja takoe ne
odgovara, kad se uzmu u obzir trokovi impregniranja. Ovo je glavni uzrok veoma visokih
godinjih trokova odravanja ovih mrea na selu i po manjim varoima.
Uporeujuci ukupne trokove cijele mree, samo za stubove, trokovi iznose 40 do 50%. to se
tie betonskih stubova, kod nas je opte miljenje da nisu ekonomini za mree niskog napona.
9

Da takvo miljenje nije sasvim tano, navodimo primer vajcarske, gdje se uporeuju trokovi
mrea niskog napona sa betonskim i impregriranim drvenim stubovima.

Tablica uporeenja godinjih trokova u procentima (napon mree 380 V):

Betonski stubovi
50 god.
Amortizacija %
Kamata %
Trokovi pogona %
Trokovi odranja %
Upravni trokovi %

0,65
4,0
0,3
0,5
0,5

Drveni stubovi
22 god.
2,92
4,0
1,0
1,0
0,8

Podaci su uzeti iz asopisa Elektroprivreda br. 5-6, 1960. 'god., str. 270, ing. Mladen Dokmani.
Kako vidimo iz tablice, pretpostavljeno je da je vijek trajanja betonskog stuba 50 godina, a
drvenog impregniranog 22 godine. Zaista betonski stubovi su skuplji za oko 30 %, ali su godinji
trokovi manji za 10% od mrea sa drvenim stubovirna.
Ako bi se, seoska mrea izvodila sa betonskim stubovima umjesto sa drvenim, potrebno bi bilo
da se betonski stub konstruktivno predvidi tako, da bude manjeg obima od drvenog, zatim da je
lagan i pogodan za transport i montau. Duina takvih stubova mogla bi biti i preko 9 metara, te
bi ih upotrijebili i za vee raspone od 35 metara, tj. i do 45-50 metara. Za takav stub nije
potrebno promeniti temelj, ve se jednostavno ukopa.
Prema naprijed izloenom moemo ih uporediti:
a) U estetskom pogledu drveni stubovi su veoma neugledni u poreenju sa gvozdenim i
armirano-betonskim, a armirano-betonski su u estetskom pogledu bolji i od gvozdenih;
b) Prema vijeku trajanja drveni stub traje najmanje, za njim dolazi gvozdeni, dok armiranobetonski stub traje najvie. Dobro impregrirani drveni stub traje do 20 godina, gvozdeni
do 50 godina, a armirano-betonski i preko 50 godina;
c) to se tie pogonske sigurnosti, drveni stubovi su najslabiji, jer truhnu. Zatim mogu se
zapaliti usljed poara na terenu ili usljed udara groma. Meutim, gvozdeni stubovi su
sigurniji u pogonu od drvenih, dok su armirano-betonski stubovi najsigurniji
d) Uporeenje ekonominosti. Drveni stubovi su, prema cijeni kotanja, najjeftiniji, ali im
je odravanje u liniji mrea najskuplje. Gvozdeni su, po cijeni kotanja najskuplji. Uzevi
u obzir i transport, cijeni se da su u pogledu ekonominosti najpovoljniji armiranobetonski stubovi, a isto tako imajui u vidu i odravanje linija elektrinih vodova sa
betonskim stubovima kod mrea niskog i visokog napona (dalekovodi),

10

e) Sila naprezanja i visina. Uporeujuci stubove prema sili naprezanja, utvreno je, da su
drveni stubovi najslabiji, a gvozdeni i armirano-betonski mogu izdrati velike sile
naprezanja i mogu se primijeniti sa veim duinama, tj. visoki stubovi.

5.IMPREGNIRANJE DRVENIH STUBOVA

Za izradu drvenih stubova slue uglavnom smreka, jela i bor, a upotrebljavaju se hrast i bagrem.
Drveni komadi odabrani za stubove treba da su ravni i da se ravnomjerno suavaju od debljeg
kraja ka vrhu stuba. Drvo odabrano za stubove sjee se od oktobra do februara. Sjea se vri
testerom. Poto se stabla obore, oiste se od grana i vorova, a zatim se oguli kora i urube
potrebne duzine. Skladiraju se u vitlove sa veim meusobnim prostorom. Ispod vitlova se
postave podloge, da drvo ne lei na zemlji. Pripremljeni vitlovi stabla (stubovi) ostave se da se
sue godinu dana, a i vie, npr. jednu i po godinu. Da bi se sprijecilo brzo truhljenje ovako
pripremljenih stubova, isti se impregniraju pomou raznih hemikalija. Impregniranjem se
produi vijek trajanja drveta. Stub najvie truhli u pojasu od oko 50 cm na dijelu kod zemlje tj.
20 cm ispod i 30 cm iznad zemlje.
Postoje razna impregniranja od kojih emo spomenuti sljedee:
1. Najstariji nain impregniranja je pomou plavog kamena CuSO 4.Ovaj nain je dobar za
sve vrste drveta. U svjee prosjeeno i neoguljeno drvo utisne se sa deblje strane
hidrostatikim pritiskom 1,5% rastvora plavog kamena dotle, dok se ne pojave kapljice
na drugom kraju drveta. Impregniranje traje 6 dana. Poslije 2 do 3 sedmice kora se oguli i
ostavi da se sui oko 4 sedmice. Ovo impregniranje je tzv. buherizovanje.
Sljedea impregniranja zahtijevaju da stubovi budu bez kore (oguljeni) i dovoljno suhi,
tako da sadre najvie do 15% vlage.
2. Impregniranje sublimatom HgCI2 (kijaniziranje). Postoji vie metoda impregniranja
sublimatom:
METODA 1: U betonskim kadama se nalazi rastvor sublimata 0,7.%. Stabla igliastog
drvea se poloe u kadi, da lee 7 do 14 dana. Poslije toga se rastvor ispusti iz kada, a
stubovi se operu (isplaknu) istom vodom, izvade i prosue. Da bi impregniranje uspjelo
potrebno je da drvo upije (primi) najmanje 0,7 kg/m 3 sublimata. To je normalno
kijaniziranje. Kade treba da budu iznutra obloene zatitnim premazom.
METODA 2: U betonskoj kadi se stubovi podvrgnu parenju zagrijanom parom na 95C,
koje traje jedan dan (24 sata). Poslije toga zagrijani stubovi se izloe dejstvu rastvora
sublimata u istoj kadi, gdje ostaju 2 dana. Stubovi treba da upiju (prime) oko 1,5 kg/m 3
sublimata. Ovaj postupak se naziva jako kijaniziranje.
METODA 3: Suhi jelovi i smrekovi stubovi postave se u autoklav. Autoklav se ispumpa
(vakuum) i stubovi se izloe parenju, to traje oko 2 sata. Poslije toga se bezvazduni
11

(vakuum) autoklav napuni rastvorom, koji se utiskuje u drvo do 8 sati pod pritiskom od 8
atmosfera (atp). Na taj nain drvo primi i do 150 1/m 3. Ovaj postupak naziva se
kijaniziranje pod pritiskom.
3. Impregriranje kreozotom (kreoziranje).Kreozot je ulje dobiveno iz uglja. Kreoziranje se
smatra jednom od najboljih zatita drveta od truhljenja. Kod smreke i jele postoji ispod
like jedan slabo propustljiv sloj.Zbog toga se stubovi od ovog drvea prije impregniranja
izbodu u dubinu oko 70 mm u dijelu stuba 50 cm ispod povrine i iznad povrine zemlje.
Rupice napravljene u drvetu su prenika oko 5 mm. Najstarija je Betel metoda
impregriranja. Po toj metodi se suhi stubovi pare u autoklavu pomou zagrijane pare do
120 C. Poslije toga se autoklav ispumpa (vakuum) i nalije vrelim uljem, koje se pod
pritiskom pare do 8 atmosfera (atp) utiskuje u drva dotle,dok drvo ne primi do 300 kg/m3.
Stubovi se danas impregniraju rentabilnije na taj nain, to se u njima ostavi vazduh, a
ulje prodre u drvo samo nekoliko cm, ime se postie manji utroak ulja, tj. do 140
kg/m3. Suhi borovi stubovi se naslau u autoklavu, zatim se utisne u iste vazduh pod
pritiskom od 4 atmosfere (atp) i odmah zatim se utisne vrelo ulje pod pritiskom 8 alp.
Poslije impregniranja se ispusti viak ulja, ili, pak, odstrani isisavanjem vazduha. To je
Ripingova metoda. Postoji jo jedan metod impregniranja: u autoklavu se, sa naslaganim
suhim stubovima, utisne vrelo ulje 1000 C pod pritiskom 6,5 do 8 alp, poslije toga se
ulje ispusti a stubovi se sue u autoklavu sa vrelim vazduhom 850 C pod pritiskom 4,5
atp. To je Ritgersova metoda. Potpuno se slino radi i u Americi, samo im se ispusti ulje,
brzo se uspostavi vakuum i ukloni viak ulja.
U Francuskoj se stubovi impregniraju po metodi Ripinga u autoklavu katranjivim uljem
oko 60 kg/m3. U Francuskoj se smrekovi stubovi impregniraju jednostavnije (metoda
Estrade).
Suhi stubovi se sue u suari sa zagrijanim vazduhom na 90 C dotle, dok ne ispucaju.
Zatim se postave u autoklavu u kome se proizvede vakuum 0,1 alp i onda se ubaci u
autoklav vrelo ulje pod pritiskom od 8 alp. Stubovi prime ulje oko 140 kg/m 3 i tek poslije
toga se vakuumom smanji ulje na 120 kg/m3. Iako su stubovi ispucali, njihova vrstoa
nije umanjena, jer katran potpuno zatvori sve pukotine i prodre duboko u tkivo drveta,
tako da ih ne treba probadati u pojasu 50 cm ispod i iznad zemlje. U Kanadi se stubovi
impregniraju fenol pentahloridom natapanjem pa ak i obinim premazom. Pentahlorid se
u vodi ne rastvara i ne prima je. Impregniranje stubova se vri i pomou metalnih soli,
kao to je cinkani hlorid ZnCl2, natrijum fluorid NaFl, arsenove soli i s1.

6.NOGAVICE KOD DRVENIH STUBOVA

I NJIHOVA PRIMJENA

12

Nogavice moemo drugaije nazvati i nogare. To su dijelovi stuba koji se ukopaju u zemlju, a na
dio iznad zemlje postavlja se drveni stub, koji se zavrtnjima privrsti na nogavici iznad zemlje.
Primena nogavica je raznovrsna.
Nogavka se primenjuje u sluaju kada je drveni stub neimpregniran, dok deo u zemlji - nogavica
mora biti impregnirana, da bi imala dui vijek trajanja. Neimpregnirani dio stuba podignut je od
povrine zemlje i tako obezbijeen od brzog truhljenja. Isto tako nogavica se esto primjenjuje,
kada je odreeni direk za stub kratak, nema dovoljnu duinu, ili, pak, postoje drveni stubovi ali
su kratki za liniju, recimo dalekovoda; u tom sluaju primjenjujemo nogare - dio stuba u zemlji i
takozvani jarbol, dio stuba iznad zemlje, koji je sa nogarom spojen sa po tri zavrtnja i buldog
ploom. Nogavice se grade i od profilisanog elika profila U.
eline nogavice se najvie primjenjuju u varoima, gdje je stub postavIjen na betonskom
trotoaru sa asfaltom. Ovakva nogavica je veoma podesna, jer drveni stubovi im ponu da
truhnu, zamjenjuju se novim stubovima, dok se elicna nogavica ne mijenja i time se utedi na
raskopavanju trotoara i ponovnom asfaltiranju a i ulini saobraaj se ne ometa. Jednostavno se
dopremi novi stub, stari se demontira, a novi se uspravi i zategne zavrtnjima na postojeoj
nogavici.
Takoe su u primjeni i betonske nogavice, koje se u najnovije vrijeme vrlo mnogo upotrebljavaju
naroito kod linija dalekovoda do 35 kV.
Slika 7 predstavlja drveni neimpregnirani stub za mreu niskog napona, koji je montiran na
drvenim nogavicama od impregniranog drveta. Nogavice su ukopane u dubini najmanje 1,6
metara, a u svom donjem kraju, u zemlji, povezane su drvenom preagom pomou zavrtnjeva.
Iznad zemlje, izmeu nogavica, uklijeten je stub i uvren sa tri zavrtnja bez buldog ploe.
Dimenzije zavrtanja su 3/4". Nosivost zavrtnja od 3/4" je:
Povrina presjeka:
Sila nosivosti:

Sz =

1, 92 3,14
=2,83 cm2 ,
4

F z= S z=500 2,83=1415 kg .

Prema tome ukupna nosivost je Fu= 3 1415 = 4245 kg,i izraunava se iz sile zatezanja
provodnika i vertikalnih sila. Na slici 8 predstavljen je jedan stub za vod visokog napona od 10
kV. Stub je iz dva dijela, tj. nogare (nogavice) i gornjeg direka zvanog jarbol. Nogara je duine
3,5 m, a jarbol 9 m. Tako je visina stuba iznad zemlje 9,10m.

13

Silu nosivosti zavrtnja uzeli smo kao primjer. Ona moe da bude i vea, npr.:
650 x 2,83 = 1839,5 kg a 2 zavrtnja imae silu nosivosti 3679 kg. Ukupna sila nosivosti zavisi
od sile u direku i od vertikalnih sila, to predviena veza jarbola i nogara moe potpuno
zadovoljiti za linijski stub, koji nosi teret opreme i izdrava boni pritisak vjetra na liniji.

14

Slika 10 predstavlja drveni impregnirani stub sa elinim nogavicama profila U, koje su

postavljene u betonskom temelju, ije se dimenzije odreuju prema kvalitetu zemlje, a na osnovu
sila koje djeluju na samom stubu. Duina nogavica iznad zemlje iznosi oko 1,20 m dok je donji
dio stuba udaljen od zemlje 20 cm, te se time spreava truhljenje stuba iznad same zemlje, gdje
je izloen najjaem truhljenju.
Slika 11 predstavlja betonske nogavice u kojima je ukljeten drveni stub za vodove visokog
napona od 10 kV. Donji dio stuba je iznad zemlje oko 20 cm. Betonske nogavice su u zemlji; pri
dnu uvrene meusobno zavrtnjem, dok je stub povezan sa nogavicama iznad zemlje sa dva
zavrtnja. Zavrtnjevi su 7/8" iji je prenik 22 mm. Proizvoac ovih nogavica je fabrika "Beton",
Novi Sad. Iste nazivaju jo i Riterova klijeta.
15

Slika 12 predstavlja dimenzije jedne nogavice sa presjecima I-I; II-II i III -III.
Dva komada ovakvih nogavica sainjavaju cjelinu za jedan stub (klijeta). Da bi se sprijeilo
preturanje stuba, odnosno da ukopavanje stuba sa betonskim nogavicama bude sigurno,
primjenjuju se betonske ploe sa uzengijama. Proraunom sila, koje se javljaju u stubu, donosi se
odluka o primjeni pomenutih betonskih ploca na dnu jame ukopanog stuba.

Slika 13 predstavlja zatezni stub sa betonskim ploama, koje su postavljene na dnu jame ukopa
ispod betonskih nogavica.

16

Slika 14 pokazuje dimenzije betonske ploe i njeno uvrenje sa betonskim nogavicama. Uz

betonsku plou postoje i gvozdene uzengije, koje slue za povezivanje ploe sa nogavicama
pomocu zavrtnja 7/8".

7.MEHANIKI PRORAUN DRVENIH STUBOVA

Kod vazdunih elektrinih vodova stubovi i oprema su izloeni dejstvu raznih sila. Pomenute sile
su sljedee:

17

A. Vua provodnika, tj. zatezanje u provodniku, koje moe da savije stub pa i da ga prelomi,
kada se prekinu provodnici s jedne strane stuba (susjedno polje raspona).
Na slici 15 vidi se naprezanje stuba koji se pod dejstvorn sile F savije, kada se u susjednom polju
raspona stuba prekinu provodnici. Tada se pojavi maksimalna sila F na dotinom stubu i moe
izazvati velike poremeaje na liniji elektrovoda. Stub (b) se najvie savije, ak moe i da se
prelomi, a sljedei stubovi, prema slici 15, iduci desno, takoe e se savijati sve manje i manje,
te e se dejstvo sile prenositi sa manjom silom zatezanja idui desno od prekida provodnika
moda ak na oko 10 do 12 stubova. Na taj nain linija elektrovoda sa izazvanim poremeajem
priini kvar koji nam uslovljuje opravku dugog trajanja.

B. Dejstvo vjetra na stub. Kad vjetar duva, vri svojim

dejstvom pritisak na povrinu okruglog drvenog
stuba i time ga savija. Dio stuba iznad zemlje
izloen je pritisku vjetra, kao to je na slici 16
predstavljeno. Rezultanta tih sila pritiska je Fv.
Posmatrat emo dejstvo vjetra i na izolatore i
konzole, a kod bonog djelovanja uzimamo jo i
pritisak vjetra na provodnike u polju raspona, to je
za proraun stubova i odluujue. Bono znai
pritisak vjetra pod pravim uglom na liniju
elektrovoda.
C. Vertikalne sile. U vertikalne sile, koje se javljaju u
stubu, spadaju teine provodnika, leda, inja i
snijega, nosaa sa izolatorima, montirane konzole,
teina samog stuba i najzad teina montera sa
njegovom opremom. Sve ove sile izazivaju
vertikalan pritisak na zemlju ispod ukupnog stuba, te se na osnovu toga kontrolie
nosivost.

18

8.LINIJSKI STUB
Kao to je ranije istaknuto, ovaj stub nosi cjelokupnu opremu vazdunog elektrovoda.
Stub (sl. 17) je za elektrovod visokog napona i na istom imamo 3 provodnika istog presjeka. Ako
pretpostavimo da je zatezanje u provodnicima samo sa jedne strane stuba, dobit emo silu vue
provodnika Fpr koja djeluje na stubu u sredini vjeanja provodnika.
Rastojanje te sile od nivoa zemlje je hm. Duina stuba iznad zemlje je H i ista je izloena dejstvu
vjetra. Ukupna duina stuba je L, a ukopani dio stuba je t (dubina jarne).
Prenici stuba: u vrhu d1, u nivou zemlje dz, i na donjom kraju u zemlji d3.
Dimenzije L, H, t i hm su u metrima, a prenici stuba u cm, koji su po potrebi kod prorauna
pretvaraju u metre, to ce biti istaknuto kod primjera brojanog prorauna stuba.
Rezultanta sila zatezanja provodnika Fpr svojim dejstvom izaziva moment savijanja u ravnini
zemlje posmatrano u pravcu voda.
M fpr =F pr hm (kgm)
Pored sile zatezanja provodnika u pravcu linije elektrovoda, na stub djeluje i vjetar u pravcu sile
zatezanja provodnika. Prema najnovijim propisima (Slubeni list FNRJ od 16. juna 1960. g.)
uzima se pritisak vjetra 50 kg/m2 za sve vodove ija visina iznad zemlje ne prelazi 15 metara sa
koefieijentom 0,7 za okrugle stubove. Sila pritiska vjetra na stub je:
F vs=0,7 50

d 1 +d 2
H (kg)
2

Poto je pritisak vjetra 50 kg/m2, to se veliine d1 i d2 moraju uzeti u metrima pri proraunu. Sila
pritiska na izolatore je:
F vi=Piz 50(kg)
Piz je povrina izolatora izloena vjetru u m 2. Sile vjetra izazivaju momenat savijanja u ravnini
zemlje:
H
M fv =F vs + F vi hm (kgm)
2
Ukupan momenat savijanja Mfu = Mfpr + Mfv.
Prethodno utvrene momente savijanja moemo izloiti razvijeno u detaljnije, tj.

19

M fu =( 3 s + F vi ) hm + F vs

H
( kgm ) ili
2

M fu =( n s Piz 50 ) h m +0,7 50

d1 + d1
H
H (kgm)
2
2

Gdje je: -(n) broj provodnika,

-(s) presjek provodnika mm2,
-() zatezanje provodnika kg/mm2.
Poznato je iz mehanike, da je Mf= f W, gdje je dozvoljeno naprezanje na savijanje, a W otporni
momenat presjeka stuba u ravnini zemlje, jer je momenat savijanja raunat kod ravnine, zemlje,
tj. tamo gdje stub naputa zemlju. Stub je okruglog presjeka, te je dozvoljeno naprezanje na
savijanje
100 M fu 100 M fu kg
f=
=
(
)
W
0,1 d 32 cm 2
Kako vidimo Mfu smo pomnoili sa 100, da bi dobili momenat savijanja u kgcm a d2 isto u cm jer
se f izraava u kg/cm2. Dozvoljeno naprezanje na savijanje za mehko drvo je 150 Kg/cm 2, a za
tvrdo drvo 190 Kg/cm2. Prethodni proraun je izveden uz pretpostavku da su svi provodnici s
jedne strane stuba prekinuti, a to bi znailo da ovakav stub treba da bude zatezni stub. Posto je
ovaj stub obian linijski stub, koji se postavlja u pravoj liniji elektrovoda, kod kojeg je istovjetno
zatezanje provodnika sa obe strane stuba, tj. Fpr1= Fpr2, te je rezultanta vua provodnika :
F=F p 1F p 2=0
Sila pritiska vjetra na stub je:
F vs=0,7 50

d 1 +d 2
H (kg)
2

Sila pritiska vjetra izaziva momenat savijanja u ravnini zemlje:

M fvs=0,7 50

d 1 +d 2
H
H (kgm)
2
2

Sila pritiska vjetra na provodnike je:

F vpr= (n d) a 1 50( kg)

20

Gdje je:
-(n)- broj provodnika,
-(d)-prenik provodnika izraen u metrima,
-(a)- raspon stubova u metrima,
-(l)-koeficijent delovanja vjetra na provodnike ravan jedinici.
Prema slici 18, vjetar, vrei pritisak na stub br. 2, pritiskuje i na provodnike u rasponima lijevo i
desno od stuba br. 2. a taj se pritisak sa provodnika prenosi na stub br. 2

Momenat savijanja sile na provodnike je:

M fvpr =F vpr hm (kgm)
Ukupan momenat savijanja je Mfu= Mfvs + Mfvpr (kgm) a dozvoljeno naprezanje na savijanje u
ravni zemlje je:
f=

100 M fu 100 M fu kg
=
(
)
W
0,1 d 32 cm 2

Gdje je otporni moment:

3,14 d 3
W=
0,1 d 3
32

8.1.TEMELJI (FUNDAMENTI)
Dubina jame ukopavanja stuba treba da bude najmanje 1/6 ukupne duine stuba. Zbog toga se
predvia najmanja dubina ukopavanja 1.6m za stubove vodova niskog napona, a za stubove

21

vodova visokog napona 1,8 rnetara. Kod noseeg stuba djeluje ukupna vertikalna sila na
povrinu zemlje u jami ispod povrine naleganje samog stuba na dnu. Ta povrina iznosi:
S=

d 23
2
(cm )
4

Gdje je:
-d3 -prenik stuba u cm na donjem krajnjem dijelu, kojim vertikalno vri pritisak na zemlju.

Pritisak na zemlju:
Q 4 Q
= =
S d 23

Ako je teren rovit i slabe nosivosti, tada se moraju na dnu ispod stuba postaviti, po potrebi, i
sipovi koji se spuste do zdravice. Na normalno zdrav teren, kontrola ovog dozvoljenog
vertikalnog pritiska nije od naroite vanosti, ve je mnogo vanija kontrola bonog pritiska na
zemlju. Boni pritisak u jami ukopa stuba zavisi od momenta sila savijanja, koji se javlja kod
stuba. Pretpostavlja se, da vrstoa zemlje raste sa dubinom ukopa, dok zbijenost zemlje opada
sa dubinom. Utvreno je, da se stub prevaljuje oko take na 2/3 dubine ukopa, mjereno odozgo
sa povrine zemlje, te je specifini pritisak na zemlju izraen pomou parabole sa tjemenom na
1/3 dubine, posmatrano odozgo, to pokazuje slika 19 pod b).

Da bi postojala ravnotea, potrebno je da momenat pritiska zemlje bude ravan momentu sile
dejstva na stubu. Prema tome, najvei pritisak na zemlju jame-ukopa je na donjem dijelu jame.
Taj pritisak se izraunava po obrascu:
12 M fu kg
t =
(
)
d sr t 2 cm2
Gdje je:
-z -boni specificni pritisak na zemlju, -dsr-srednji precnik stuba ukopanog dela d2+ d3 /2 u cm,
22

-t-dubina jame ukopa u cm

-Mfu-ukupan moment sila na savijanje u kg/cm.
Tablica nosivosti zemlje za proraun temelja:
Vrsta tla
Treset blato
Humus,oranice,vinogradi
Nasipi od lake zemlje
Vlaak sitan pjesak,meka vlana
ilovaa ili glina
Srednjevrsta suha ilovaa ili
glina
vrsto staloena suha ilovaa ili
glina
vrsto staloen krupan zrnast
pijesak

Zapreminska teina kg m3
650
1500
1600
1700

Dozvoljeni protisak na tlo kg/cm2

Do 0,2
Do 0,5
Do 1,0
Do 1,0

1700

Do 2,0

1700

Do 3,0

1700

Do 4,0

U sluaju trone zemlje, a da bi se postigla potrebna stabilnost stubova moe se stub uklijetiti u
tlo pomou dva vijenca od krupnog, vrstog kamena ili pomou drvenih oblica.

9.DIMENZIONISANJE DRVENIH A-STUBOVA

Drveni A-stubovi su uvijek zatezni stubovi.
Prema namjeni mogu biti: rasteretni, krajnji i kutni.Na slici je prikazan osnovni oblik A-stuba:

23

Sile zatezanja vodia su razliite po vrijednosti za rasteretne,krajnje i kutne stubove. Rasteretni

stub se proraunava na 2/3 sile zatezanja vodia,koja se javlja kada se prekine 2/3 svih vodia s
jedne strane stuba.Krajnji stub je,meutim,optereen silom zatezanja svih vodia.Silu zatezanja
vodia kod kutnih stubova odrediemo pomou slike ispod.Kutni stub se inae postavlja na onim
mjestima gdje trase dalekovoda skree za ugao veci od 5.

Rezulantna sila zatezanja kutnog stuba iznosi:

Fr =2 F sin

(kp)
2

Gdje je:
F1-sila zatezanja svih vodia s jedne strane stuba.
Oigledno je da je rezultantna sila zatezanja kutnih stubova utoliko vea ukoliko je ugao veci.
Zbog toga propisi preporuuju da se na vodovima sa viseim izolatorima ne upotrebljavaju
nosei kutni stubovi,nego samo zatezni stubovi,ako je ugao veci od 20.
Razmak izmeu zateznih stubova (duina zateznog polja) po pravilu ne smije biti vei od 5km i
ne smije obuhvatiti vise od 30 raspona. Kraa zatezna polja primjenjuju se tamo gdje prilike na
trasi to zahtijevaju (teak teren,prelazak,prelazi preko komunikacija, vei broj skretanja od
pravca trase itd.)
Sila zatezanja napree jedan krak A-stuba na izvijanje.Naprezanje na izvijanje racunamo prema
formuli:
F kp
i=
(
)
s cm 2
Gdje je:
--koeficijent izvijanja
-F (kp)-najveci aksijalni pritisak
-s (cm2)-neoslabljeni presjek stuba
Najvei aksijalni pritisak raunamo po formuli:
F=

M
(kp)
e

Gdje je:

24

-M (kpcm)-momenat savijanja sila pritiska vjetra na vodie i na stub i sila zatezanja vodia oko
momentne take na polovini dubine ukopavanja;
-e (cm)-razmak izmeu take ukljetenja u zemlji.
Koeficijent se odreuje s obzirom na vitkost stapa .Ako je vitkost 75,koeficijent se
odreuje prema formuli:
1
=
2

10,8
100

( )

A ako je vitkost >75,koeficijent se odreuje prema fomuli:

2

3100

Vitkost obinog stuba raunamo po formuli:

L
= i
i

Gdje je:
-Li-duina izvijanja
-i (cm)-radijus inercije
i=

I
(cm)
s

Gdje je:
-I (cm4)-Moment inercije presjeka stuba u pravcu izvijanja za koje je raunata duina izvijanja L i.

-s (cm2)-povrina presjeka bez obzira na mala lokalna oslabljenja.

Kao duina izvijanja Li uzima se za ukopane A-stubove razmak od sredine klina na vrhu do
polovine ukopane duine stuba. Naprezanje na izvijanje, ne smije biti vee od dozvoljenog
naprezanja na pritisak. (110 kp/cm2 za meko drvo I 120 kp/cm2 za tvrdo drvo).

10.DIMENZIONIRANJE PODUPRTIH I
USIDRENIH DRVENIH STUBOVA
Poduprti stubovi se primjenjuju samo u niskonaponskim elektrinim mreama. Postavaljaju se u
takama skretanja trase (lom trase) niskonaponskih vodova, te na taj nain zamjenjuju znatno
skuplje kutne stubove.Postavljaju se takoer i na kraju voda kao krajnji stubovi.Poduprti stub se
25

sastoji od stuba i podupiraa.Na slici ispod pod a) je prikazana izvedba poduprtog stuba sa
uobiajenim dimenzijama,a pod b) djelovanje sila zatezanja na poduprti stub.

Stub je podupiraem uklijeten u zemlju.

Silu u podupirau dobijemo pomou izraza:
Fp=

Fr
b
1+1,5 (kp)
sin
a

Gdje je:
-Fr(kp)-rezultantna sila zatezanja vodia.
Sila F' je horizontalna komponenta sile Fp u podupiracu.
Podupira okruglog presjeka dobro je dimenzioniran ako je promjer podupiraa vei od
minimalno potrebnog promjera,koji je dat izrazom:
4

d=0,078 F pl l p
2

Gdje je:
-lp(cm)-duina podupiraa.
Usidreni stubovi se primjenjuju uglavnom u niskonaponskim mreama za elektrifikaciju sela. Na
slici ispod pod a) je prikazana izvedba usidrenog stuba s uobiajenim dimenzijama,a na slici pod
b) djelovanje sila zatezanja vodia na usidreni stub.

26

Sila zatezanja elinog sidra data je izrazom:

F=

Fr
b
1+1,5 ( kp)
sin
a

Gdje je:
-Fr-rezultanta sila zatezanja vodia
Sidro se izvodi od pocinanog elinog ueta. Minimalni presjek ueta je 25 cm2,a najmanji
promjer je 2mm.Obino se upotrebljava elik (.0360) ije dozvoljeno naprezanje na zatezanje
iznosi 1550 kp/cm2.Sidro od ovog pocinkovanog elika je dobro dimenzionirano ukoliko je
promjer sidra vei od minimalno potrebnog promjera,koji je dat izrazom:
d s =0,3 F s (mm)

Gdje je:
-Fs-(kp)-sila zatezanja elinog sidra.

11.ZAKLJUAK:
Pod stubom podrazumijevamo svaki drveni, elicni ili betonski, pa i aluminijski predmet
odreene duine,ukopan u zemlju koji nosi nadzemni elektrini vod. Stubovi smanjuju
mehaniku optereenost kabla i omoguavaju dovod struje u udaljena mjesta.
27

Mogu se svrstati na vie grupa tj. prema grai, prema ekonominosti, prema funkciji, prema
vijeku trajanja itd. Stubove prije upotrebe treba pripremiti da to due traju, tako se drveni
stubovi se moraju zatititi od trulenja (impregniranjem).Nogavice su dijelovi stuba koji se
zakopavaju i na koje se stub privrsti zavrtnjima, primjenjuju se na drvenim stubovima .Stubovi
moraju biti jake grae jer mnoge sile djeluju na njega, tako mnogi stubovi podlegnu tim silama i
lome se, sto dovodi do gubitka struje. Linijski stub je vaan zato to nosi cjelokupnu opremu
vazdunog elektrovoda.Drveni A-stubovi mogu biti:rasteretni,krajnji i kutni. Poduprti kao i
usidreni stubovi se primjenjuju samo u niskonaponskim elektrinim mreama.Poduprti se
primjenjuju u takama skretanja trase (lom trase) niskonaponskih vodova, te na taj nain
zamjenjuju znatno skuplje kutne stubove.

12.LITERATURA
Internet
Elektrine mree za III i IV razred elektrotehnikih kola III
izdanje-dip. ing. RAJKO MISITA, prof.

28

29