Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
17Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Sarajevo u Vrijeme Au Uprave 1878-1918. Doc

Sarajevo u Vrijeme Au Uprave 1878-1918. Doc

Ratings: (0)|Views: 1,833|Likes:
Published by Ibrahim Kabil

More info:

Published by: Ibrahim Kabil on Sep 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

08/19/2013

pdf

text

original

 
SCHWEIGER LERCHENFELD VON AMAND, LAND UND LEUTE VON BOSNIENUNDHERZEGOWINA, WIEN 1878.ZEMLJA I LJUDI BOSNEI HERCEGOVINE, BEČ,1878.Poput skrivene bašče Sarajevo leži u dolini devet puta premoštene rijeke, koja ovdje iz planinastiže. Ono je opkoljenobrdima; golim i šumovitim. Ne baš ovdje, nego dva sata zapadno od grada,granaju se sedlaste ulice poput onih na Kobiljoj Glavi. Riječ je o mjestu Blažuj, gdje stiže glavni put,koji vodi iz dalmatinskih zemalja, preko ušća Neretve u more, pa onda gore, uz tok rijeke, prekoMostara, da bi se izgubio u visokim brdima oko bosanske kotline.Temelje ovdašnjeg Sarajeva (Bosna Seraj) postavili su odmetnici, da ih tako nazovem, begoviSokolović i Zlatarović. Činjenica je da je Sarajevo ostalo glavno sjedište bosanskog feudalnogplemstva. Grad broji oko pedeset hiljada stanovnika, od čega je oko 35 hiljada Muslimana.Ne može se reći da na današnjem Sarajevu leži teška sjena onog starog grada, u kojem su čestoharali požari i pljačkaši Eugena Savojskog. Svaki put bivale bi uništene vrijedne turske građevine, alibi se također grad uvijek iznova obnavljao i podmlađivao, dizavši se iz pepela i ruševina. Kao godinaosnutka današnjeg Sarajeva uzima se 1465. I tako se grad dizao, padao i razvijao četiri stoljeća.Postojaoje ovdje grad i prije dolaska Osmana. Zvao se Bosna i nalazio se na izvoru rijekeBosne, jednu milju daleko odavde. Međutim, taj je grad, nakon dolaska Osmanauništen. Nedugonakon što su Sokolović i Zlatarović stigli u grad, Sarajevo je na istočnom obronku dobilo jednutvrđavu, koju je izgradio Husrev-paša, prvi vezir Bosne. I do današnjeg dana na tom su mjestu vidljivezidine.Sarajevo se nalazi dijagonalno od savskog puta i Egejskog mora. Ono se smatra centrom vlasti ovogdijela Carevine.Ovdašnje plemstvo znalo je iskoristiti strateški bitan položaj grada. Vidljivo je to kroz brojneprivilegije koje su uživali begovi, te drugi bogati i ugledni. Trajalo je to vijekovima, sve dok željeznaruka prepotentnog Omer-paše nije učinila kraj domaćoj feudalnoj aristokratiji. Bez obzira na takvuvladavinu Omer-paše, Muslimani Sarajeva se još uvijek gorko ponose svojim gradom, nazivajući ganajljepšim gradom Turske carevine poslije Stambola.Sarajevo je okruženo visokim brdima i planinama. S jedne takve tačke pružase naročitofascinantan pogled. Na desnoj obali rječice Miljacke prostire se glavnina grada, sa njegovim uskim izavojitim uličicama. Na lijevoj obali rijeke, kao i prema zapadu šire se razbacana predgrađa. Kako seudaljavate od centra idete prema njima,loše ulice postaju još lošije, prepune dubokih rupa, na kojimabi se neizvježbane i nenaviknute noge mogle lahko slomiti.Gradom dominira zelenilo, iz kojeg se uzdižu brojne munare, a visoko gore stražari tvrđava. Nesmijemo zaboraviti ni mostove, bili onikameni ili drveni, kao ni dvije najznačajnije džamije: Carevu,koja leži na lijevoj obali Miljacke, i nedaleko od nje Begovu, oko koje se grana središte grada.Ove dvije džamije ponos su bosanskih Muslimana, iako se te građevine ni izbliza ne moguuporediti sa brojnim monumentalnim zdanjima Turskog carstva.Spomenute džamije izgledaju sasvim obično, pa i dosadno, i izvana i iznutra, iako ih krase lijepikrovovi u obliku kupola, a u njihovim dvorištima teče vesela voda šadrvana, na kojima se izvršavajuvjerska pranja.Unutrašnjost džamije krase šareni stubovi i kaligrafski natpisi koji nam kazuju da nema drugogboga osim Allaha, Njega koji je Najmilosniji među milostivim, i da je sve što se zbilo, jeste i bit će,određeno njegovom voljom.Na svodu visi veliki žičani luster sa brojnim i raznobojnim sijalicama, koje se stavljaju zavrijeme mjeseca Ramazana, kako bi se postigao lijep ugođaj dok vjernici mole njihove večernjemolitve. Na vijencima kupola, kao i oko munare također u ovom mjesecu svijetle raznobojna svjetla,čineći sve ljepšim i svečanijim. Kompletna slika odiše skladom Orijenta i okolnih šumovitih predijela.
 
Sarajevo nema mnogo velikih građevina: guvernerovo sjedište, Konak, dvospratna kasarna inekoliko hanova, te nekoliko većih kuća bogatih muslimana i kršćana i rezidencije evropskih konzula.Karakteristično za ovaj, kao i svaki drugi orijentalni grad, jeste natkriveni bazar sa raznim dućanima.Oko njega se granaju uličice trgovaca i zanatlija, dajući mjestu dah orijentalnog šarenila.I sa hanovima Sarajevo stoji bolje od mnogih drugih gradova Carstva. U boljim hanovimamožete naći i divane, što ne možete sresti u mnogim velikim anadolijskim i sirijskim hanovima, gdje sesjedi na golom prljavom podu, među mnogobrojnim insektima.Međutim, u tim zemljama Levanta nećete vidjeti tamna i masivna groblja. Kada zađete unjihova bijela groblja, ukrašena čempresima, prije ćete pomisliti da ste u kakvom parku.Na muslimanskim ćete grobljima petkom, koji je turska nedjelja, sresti mnogo dobroraspoloženih žena, koje će se uz razgovor i druženje pomoliti za svoje mrtve. Tada ćete shvatiti kakomuslimani smrt smatraju normalnom pojavom, baš kao i život i kako nemaju nimalo straha niti tugepred smrću.I ne samo to; na muslimanskim grobljima čut ćete brojne ptičije glasove. Naime, muslimanimnogo drže do ovih razdraganih pjevača, koji će na muslimanskim grobljima uvijek naći za njihostavljene hrane i vode u specijalnim posudicama postavljenim baš u tu svrhu...U Sarajevu je drugačije; groblja su gola i ničim ukrašena. Zasigurno ne mogu biti mjesto zaugodno druženje muslimanskih žena i lijenih narodnih poglavara. Ovi potonji će za mjesto svogadruženja radije izabrati jednu od brojnih kafana, koje su razbacane po mjestima sa kojih se pružakrasan pogled na grad. Ipak, ako pogledate u njih dok sjede u ovim kafanama, zaključit ćete da oni nisutu kako bi uživali u pogledu, nego da samo kunjaju u nekom svom polusnu.Ipak, ne možemo staviti strogi znak jednakosti između bosanskog muslimana, koji je ustvariSlaven koji pripada Poslanikovoj vjeri, i originalnog Osmana od Stambola, Kitaja, Konje ili Izmira iliarapskog odnosno kurdskog nomada.Ipak, prizori života u Sarajevu su potpuno orijentalni; na svakom koraku srest ćete ulice, zgradei ljude tako nalik onima na Bosforu. Ovu orijentalnu sliku dopunjuju čopori pasa lutalica, koji suizranjavani ljudskim rukama i međusobnim obračunima. Ovi psi, koji haraju gradom i vrebaju iz svakeulice, mogu će uporediti sa divljim šakalima, čija noćna zavijanja Evropljane bude iz sna.Potpuno jeorijentalna i tišina, skoro samostanska tišina, koja prekrije grad nakon zalaska sunca, kada se svaki živistvor skloni pod krov svoje kuće. Nju naruši samo pokoji noćni čuvar, koji lupkajući štapom po mraku,korača po ulicama, čuvajući dobro odlopova.Ipak, ovdje narod ne mora strahovati od lopova. Takvi se izrodi teško nađu među ovimnotornim poštenjačinama.
 
VON OBERST GEORG FREIHERRN VOM HOLTZ,DIE LETZTE KÄMPFE UND DERHEIMMARSCH 1878., WIEN UND LEIPZIG, 1908.PUKOVNIK GEORG FREIHERR v.HOLTZ,POSLJEDNJE BORBE I POVRATAK UDOMOVINU 1878., BEČI LAJPCIG 1908.Trideset godina nakon osvajanja Sarajeva i aneksije zemlje, 1908. godine, izdata je knjigasjećanja Georga Freiherra, pukovnika K. K. monarhije, o austrougarskim trupama od Broda doSarajeva 1878. godine. Knjiga se zove «Naše trupe u Bosni i Hercegovini 1878» pored osvajanjaSarajeva predstavlja svjedočanstvo o životu u gradu nakon uspostave austrougarske uprave.OSVAJANJE SARAJEVABOSNA SERAJ 18. AUGUSTA 1878.Grad Sarajevo ili Bosna Seraj brojao je oko pedeset hiljada stanovnika za vrijeme našeg prvogposjeta. Od toga je bilo 36 hiljada muslimana; četiri hiljade Srba pravoslavaca, koji su imali jednulijepu crkvu, zatim; oko hiljadu i po katolika, takozvanih Latina, koji nisuimali svoju bogomolju, pa suvjerske obrede održavali u jednom lokalu, franjevci su međutim imali malu crkvicu; bilo je više oddvije hiljade španskih jevreja, koji su činili snažnu zajednicu; ostatak stanovništva otpadao je na Grke,Armene, druge jevrejeitd. Sve lopov do lopova, bitanga do bitange. Ipak, da bih bio potpuno pravedan,moram reći da su od svih njih ipak najčestitiji bili muslimani.Takvo iskustvo imali smo neposredno nakon osvajanja! Izuzev nekolicine centralnih ulica, grad je potpuno odisaoturskim stilom. Bio je premrežen uskim, vijugavim i prljavim sokacima prepunimsmeća kojim su krstarili brojni psi, a bilo je koliko i stanovnika. Od većih zgrada treba istaći Konak,veliku kasarnu, Vojnu bolnicu, Grčku crkvu, više konzulata i nekoliko vrlo lijepih džamija.Sarajevo je imalo oko stotinu džamija. Pored nekoliko monumentalnih, bilo je mnogo skromnijih, odkojih je svaka mala svoju čar i po jednu visoku munaru, koje su izdaleka izgledale puput čačkalica.Sarajevo nije imalo većih trgova. Po turskom običaju moglo se naći u centru grada mnogo,nasumice razbacanih, malih muslimanskih grobalja. Sredinom grada teče rijeka Miljacka, stotinjakstopa široka i osam puta premoštena.Na istoku, tik ispod tvrđave, u Miljacku se ulijeva prelijepa, divlja riječica Mošćanica. S drugestrane grana u susret joj teče Koševski potok, a hiljadu stopa dalje na Zapad i Sušica. Položaj grada jeraskošan. S tri strane grad opasuju brda i planine, djelimično gole, djelimično pokrivene šumom. Samo je zapadni dio ravan.Sve to skupa čini prekrasan pejsaž.Na sjevero-istočnom kraju grada uzdiže se tvrđava. Staru peterougaonu tvrđavu, visoku trimetra čini nekoliko kula. Na mjestu gdje se nalazi srušeni zid nastavljaju se zidovi novije gradnje, kojačini novu tvrđavu i kojazauzima čitav dio grada. Najnaočitiji dio nove tvrđave je tzv. žuti bastion (žutatabija op.pr.), koji je ime dobio po specifičnoj boji kamena od kojeg je izgrađen. Gledajući odavde nagrad, sve bi moglo biti u dometu topovske paljbe;baš kao i u Višegradu. Grad bi mogao biti gađan jednako i sa južne i istočne strane, te iz pravca Huma.Grad bi se sa zapada mogao zauzeti jedino pod uvjetom da su brda i planine, koje okružujudolinu Miljacke, pod kontrolom napadača. Ova tvrđava i Pašino brdo, na suprotnoj strani grada,najdominantnije su tačke grada. Sve ovo uzeli smo kao predispozicije u našu korist za ono što će seodigrati 19. augusta 1878. godine.Napredovanje je započelo; dvije formacije krenule su ka gradu s desne strane. Četvrta četa kaoprethodnica, iza nje treća, a mi, 52. četa, imali smo zadatak da iza njih krenemo.

Activity (17)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
skutorka59 liked this
skutorka59 liked this
skutorka59 liked this
Cobe Behrem liked this
skutorka59 liked this
Nermin Pirija- liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->