Zlatarovo zlato, 1871.

A
U G U S T E N O
Priredila: Tanja panji, prof. Srednja kola Pakrac

Prvi povijesni roman novije hrvatske knjievnosti

Roman ZLATAROVO ZLATO je

prema temi povijesni roman.

On obrauje povijesnu temu i

prikazuje povijesne linosti.

Slui se povijesnom graom i

izvorima (povijesnim dokumentima zabiljeenim iskustvima).

GRAA

IZVORI

rekonstrukcija

Arhivska graa grada

graanskog naina ivota na osnovi pisanih izvora, povijesne grae predgovor, tuma knjizi likovi govore, misle i osjeaju kao ljudi epohe u kojoj ive

Zagreba Antun Vramec: Kronika, 1578. A. B. Kreli: Historia cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1770. I. Kukuljevi: Dogaaji Medvedgrada, 1854.

Tema romana
Tema:

sukob Zagrepana s feudalcem i podbanom Stjepkom Gregorijancem oko vlasnitva nad Medvedgradom te okolnim selima i posjedima
Dvije fabule: 1.

2.

povijesna sukob Gregorijanec Zagrepani (povijesni sloj djela realizam) ljubavna ljubav plemia Pavla Gregorijanca i graanke Dore Krupieve (romantini elementi romantizam)

Kompozicija
26 poglavlja

dvije isprepletene fabule:

1. poglavlje - opi uvod, naznake zapleta 2. poglavlje - poetak povijesne fabule 3. poglavlje - poetak ljubavne fabule i nadalje se smjenjuju
Prema nainu na koji je uoblien (kompoziciji) paralelni

roman

Vrijeme:
1574. do 1592. godine

Mjesto radnje:

Zagreb
Samobor Medvedgrad

Likovi
1. ROMANTINI LIKOVI
Dora, Pavle - idealizirani Grga okolin - intrigant Klara Grubarova fatalna

2. POVIJESNI LIKOVI
Stjepko Gregorijanec,

ena paprenjarka Magda dobra kuma Jerko, Milo Radak pomagai, na strani dobra, nesebini , tragine sudbine, zatitnici

Maksimilijan II., uro Drakovi, Antun Vramec, Petar Erddy, Ambroz Gregorijanec, Baltazar G.,Gao Alapi, Nikola Zrinski, Barbara Celjska, Ivan Zapolja, igmund Luksemburgovac, Rudolf II. Habsburgovac, Franjo Tahi, Ivo Ungnad,

ablonizirana karakterizacija
poinje statikim, narativnim opisom vanjskoga izgleda iznosi njegove psiholoke i etike osobine, koje su stalne kroz

itav roman potvruju se, ali ne mijenjaju

saznajemo kojoj drutvenoj klasi pripada lik postoje kolektivni likovi ( plemstvo graani Zagreba), likovi

intriganata ( Grga, Klara), nositelji pievih ideja dobri i loi

crno-bijela tehnika

Pripovjeda

sveznajui pripovjeda u 3. licu

ima uvid u cjelokupnost zbivanja, sudbine i osobine

likova; nastoji biti objektivan; izjednaavanje autorskog i pripovjedakog glasa: refleksije ljubav prema domovini; didaktinost (narodne izreke)

Izraajni postupci / tehnike

a) naracija: vremenska odrednica, prostorna, 3.lice, 1.lice, forma pisma b) detaljni, opirni /realistiki, subjektivni opisi:
portret Grge okolina subjektivan, izrie emocionalni stav; priroda savski pejza na poetku II. poglavlja, opis Gria u IV. poglavlju , graevine (Markov trg) , interijeri- soba u Krupievoj kui, VII. poglavlje ; opisi poinju pripovjedaevom konstatacijom koju e kasnije opisivanjem potvrditi, esto su obogaeni usporedbama c) dijalozi: ljubavna fabula patetini, sentimentalni; posebno su uspjeni dijalozi purgerica, klepetua kojima je svrha oslikati atmosferu - esta uporaba upitnih i usklinih reenica - este bezglagolske reenice - nedovrene reenice - esti vokativi d) pripovjedni monolog g) retardacija: 1. Jerkova ispovijest IX. poglavlje funkcija razotkrivanja tajne Radakova ispovijest - XIV. poglavlje 2. OPISi

Predgovor - tiocu
izravno obraanje

itatelju
razotkriva izvore i grau

pokazati kako u naoj

povijesti ima zanimljivih

dogaaja, upozoriti kako iz povijesti trebamo uiti o sadanjosti i budunosti:
Historia est magistra vitae.

za svoje djelo eli ga uvjeriti da se ono to pripovijeda veim dijelom uistinu dogodilo
eli pridobiti itatelje za

itanje hrvatskih djela

enoa o romanu
U historikom romanu mora analogijom medju prolosti i sadanjosti narod dovesti do spoznaje samoga sebe.
Vijenac, 1874.

Nebriga za vlastitu povijest za

ud i historiki razvitak naroda nukaju nae noveliste da grade svoje pripovijetke i spletke po tudjoj abloni, da mjesto otra crtanja opisuju sto puta sunce, mjesec, zvijezde i sve kreposti nebeske frazama hrvatskomu uhu groznim, rijeju, sva pripovijest nema nita tipikoga, te se je mogla zbiti prije i u Tataniji i Tunguziji, nego u Hrvatskoj.

Jezina obiljeja
standardna tokavica enoina

vremena: enoa njeguje standardnu tokavicu u vrijeme kada je jo bilo neslaganja oko tog pitanja, kada nije imao od koga 'uiti', nego je morao sam stvarati rjeenja latinski jezik: izraz nastojanja da se to vie priblii povijesnom sadraju romana jezine navike srednjovjekovnog hrvatskog drutva uzvieno-patetian izraz: dijalozi Dore i Pavla, domoljubno intonirani dijelovi teksta arhaini glagolski oblici: imperfekti, aoristi da bi izbjegao leksiku monotoniju , esto je nizao sinonimske, bliskoznane oblike, npr.: rekao je, ree pozdravie, zapita, odvrati, doda, rei e, prihvati, udarie u jedan glas, zavri, progovori arhaine rijei: zastarjeli, arhaini nastavci, npr. na prsih, sa granah, po tih rijeih, ruicami, djevojki

enoini povijesni romani

Zlatarovo zlato, 1871. uvaj se senjske ruke, 1875. Seljaka buna, 1877. Diogenes, 1878. Kletva, 1880./1881.

Odnos prema povijesti

objektivistiki povijesna autentinost tono ambijentiranje

tragovi vremena koje uvaju arhivi i knjinice

naglaavanje onih modusa koji oponaaju slinost s

povijesnom zbiljom

Izvori
K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od poetaka do

kraja 19. st. D. Dujmovi-Markusi, S. Rosetti Bazdan: Knjievni vremeplov 3