1.

UVOD Termin komunikacija potie od latinske rijei comunicare i znai uiniti zajednikimsaoptiti,dok imenica commonicatio sadri znaenje zajednice i obraanja.Osnovna odreenja ovih pojmova nisu nita drugo do uspostavljanja zajednice ,tj.drutvenosti. U tom smislu moe se rei da je komunikacija prelaz od individualnog ka kolektivnom.Komunikacija se dijeli na mnoge podskupine kao to su:verbalna i neverbalna,govorna i pisana,namjerna ili nenamjerna i posredna ili neposredna. U ovom seminarskom radu obradit emo verbalnu i neverbalnu komunikaciju.ovjek najvei dio svoga vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima.Meutim pri verbalnom komuniciranju, svaku poruku,osim samih rijei ine jo i dvije komponente:koritenje glasa (ton glasa,boja,brzina govora,glasnoa,izgovor,pauza u govoru),i koritenje tijela (mimika i gestikulacija). ovjek se pri interakcijama,licem u lice najvie usredozouje na svoje rijei,i zaboravlja kako pri tome njegovi pokreti,stavovi i izrazi lica kazuju svoju priu.

2. VERBALNA KOMUNIKACIJA Pojam verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom,odnosno rijeima.Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije o nekim injenicama i dogaajima,odnosno da bismo iskazali svoje ideje,stajalita,osjeaje i uvjerenja,da bismo pitali ili dali upute drugima to da rade.Govorom utjeemo na ponaanje ljudi. Razgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije.2 Verbalna komunikacija je i oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je rije o komunikaciji. Susreemo je u naem svakodnevnom radu, u slobodnom vremenu, na radiju televiziji, filmu, kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija, samo njezin manji dio je vezan uz samu rije (verbum), dok je vei dio poruka koje aljemo i primamo u stvari paraverbalni, odnosno paralingvistiki (vezan uz ton, tempo, boju i neke druge sastavnice govora). Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se slui jezikom neke zajednice.3 Naela verbalne komunikacije4: 1. 2. 3. 4. 5. Znaenje je u ljudima, a ne u rijeima. Znaenje je vezano uz kontekst. Znaenje je kulturalno uvjetovano. Rijei imaju denotativno i konotativno znaenje. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne.

Razlika izmeu verbalne i neverbalne komunikacije najbolje se oituje u ljudskom ponaanju. Bez obzira na ideje koje elimo prenjeti komunikacijom, verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju. No, ti verbalni simboli samo su vrh komunikacije sante, Neki istraivai tvrde da rijei nose samo 30-35% socijalnog znaenja konverzacije ilii interakcije. Od ukupnog sadraja poruke 7% je verbalno, 38% vokalno i 55% facijalno. 5

2 3

http://violette.mojblog.hr/p-verbalna-komunikacija/210590.html http://www.psiholog-rijeka.com/odnosi/verbalna-komunikacija/381-1329.aspx 4 pecijalisticki.tvz.hr/.../2008-predavanje-4-verbalna-komunikacija-bv.ppt 5 http://www.scribd.com/doc/15860042/Komunikacija

Gledano, u cjelini nas zanima ljudsko ponaanje unutar neverbalne komunikacije, a kako istraivai razlikuju te komunikacije vidjet emo na primjeru P. Watzlawicka. Pavl Watzlawick (1969) opisuje digitalnu (verbalnu) i analognu (neverbalnu) komunikaciju. Analnogna komunikacija ima bogati odnosni potencijal, puno je adekvatnija za podruje odnosa, a manje prikladna za jasno iznoenje sadraja. Npr. Ako dijete radi na drugom kraju uionice ili ako uitelj radei s itavim razredom ne moe pojedinano komunicirati, neverbalni znakovi su jedino i mogui (Neill,1991.). Ljudi svojim ponaanjem, tj. svojom poozornou usmjereniju neverbalnu komunikaciju prema pravom putu. No, ta pozornost uvijek i ne znai kvalitetu odnosa. Jako je vana struktura pozornosti, tj. sklonost podreenih da vie panje obraaju onima koji dominiraju. Nadmoni poojedinci uvijek nastoje biti u sreditu pozornosti, naroito kad samouvjereno pokazuju na sebe usmjereno ponaanje. Prosudbe o nadmonom pooloaju mogue je donositi na temelju naina na koji je pozornost usmjerena, ak i na temelju slika ili crtea. Nedostaci su joj vieznanost, nejasnost, te mogunost razliitih rumaenja komunikacija je uvijek logiki jasna, no u svakodnevnom ivotu ljudi imaju vie povjerenja u neverbalnu nego u verbalnu komunikaciju.

3. TA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA? Neverbalna komunikacija omoguava prenos poruka bez upotrebe rijei, izgovorenih ili napisanih. Tjelesni pokreti, facijalna ekspresija i gestovi zamjenjuju rijei koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji. Oigledno je da se verbalna komunikacija ee praktikuje nego neverbalna. Meutim, rezultati nekih istraivanja ukazuju na vrlo zanimljivu injenicu. U usmenoj komunikaciji (licem u lice ) ima izrazito malo aktuelnog znaenja poruke (u odnosu na pretpostavku od koje se polazi ) izraava rijeima (svega 38% ).Ostatak se gubi ili izraava u formi neverbalne komunikacije. Kada bi u procesu usmene komunikacije tekla konverzacija samogolim rijeima dolo bi do pitanja da li bi se moglo postii ono to se eli postii svakom komunikacijom: preciznost, tanost, trajnost, memorisanja... U neverbalnoj komunikaciji i jezik tijela dolazi do izraaja. Blizak fiziki kontakt moe govoriti o intimitetu ili o neprijateljstvu, dok se iz pogleda mogu nazrijeti negativna i pozitivna osjeanja. U govor tijela spadaju i pokreti ruku i podizanje glasa u toku govora, dranje, hod, nain odjevanja, spoljni izgled, znai:Neverbalna komunikacija ukljuuje i glasovno i neglasovno ponaanje. Na postavljeno pitanje:Kako se sporazumjevate sa drugima ? Odgovor e biti:Rijeima. Ali injenica da pri razgovoru koristimo ruke, oi, lice, tijelo govori da se nesporazumjevamo samo rijeima, ve cijelim svojim biem. Neverbalna komunikacija u nekom uem smislu je jezik tijela. Jezik tijela bi se mogao definisati kao sredstvo kojim ivotinje i ljudi saoptavaju i prenose informacije svjesnim ili nesvjesnim gestovima, pozama i pokretima tijela i izrazima lica. Jezik tijela se moe koristiti i kao svjesna zamjena za govor, da pomogne govoru i odslika ili izda osjeanja, raspoloenja i stvarne namjere.6 Neverbalna komunikaacija kod ljudi je samo evolucija govora tijela nasljeenog jo od prvih ivotinja, preko primata i praovjeka.Tjelesno istraivanje nekih osnovnih emocija, kao to su ljubav i mrnja, ili namjere kao to su napad i odbrana ili zastraivanje i zavoenje su za sve ivotinje, a i ukljuujui ovjeka sline.

4. NEVERBALNI ZNAKOVI KOMUNIKACIJE

6

Stojankovi M. (1998-2002):Neverbalna komunikacija, Privredna komora Jugoslavije i IMC consulting, Sveuelite u Zagrebu, str. 2

Neverbalni znakovi komunikacije dijele se na : STATIKE I DINAMIKE

4.1 Statiki neverbalni znakovi U statike neverbalne znakove ubrajamo : Udaljenost tijela: Fizika udaljenost koju drimo prema drugim ljudima utjee na dojam koji drugi ljudi imaju o nama, ali utjee i na nain na koji mi komunicirmo s drugima. Prema Hall E., prostor oko sebe ovjek dijeli na7 : INTIMNI PROSTOR-udaljenost 45cm i tu imaju pristup samo bliske osobe. OSOBNI PROSTOR-od 120 cm, na toj udaljenosti komuniciramo s ljudima priliko drutvenih susreta i zabava. SOCIJALNI PROSTOR-do 370cm, koristimo za slubenu komunikaciju i poslovne odnose. JAVNI PROSTOR-od 370cm, interakcija govornika i pulike. Bitno je istaknuti drutvene razlike (ljudi nieg poloaja potuju intimni i osobni prostor ljudi vieg poloaja ) i kulturne razlike. Introventirane i socijalno anksiozne osobe vole veu distancu nego extrovetirani. ene obino lake podnose veu fiziku blizinu drugih ena, nego to mukarci podnose blizinu drugih mukaraca. Kada zbog guve i skuenosti prostora nismo u mogunosti kontrolirati udaljenost drugih ljudi (u tramvaju ili u redu u trgovini) reagiramo odbrambeno, stvarajui emocionalnu distancu putem ograniavanja interakcije s drugim (okretanje od njih, izbjebavanje pogleda, dodira). Meusobni poloaj: Istraivanja pokazuju da ljudi u razgovopru zauzimaju slian poloaj tijela kao i sugovornik ako se sa njim slau ili imaju pozitivan stav prema njemu. To se naziva posturalna

Beganovi S., Bujanovi J. I dr. (2009):Osnovno pravo na obrazovanje, Save the children Norway, Sarajevo, str. 93

kongruencija. Svako naginjanje prema osobi pokazuje zainteresiranost ili zabrinutost, a odmicanje, distanciranost i sigurnost u sebe. Isto tako poloaj stola u radnom okruenju, kao i njegov oblik, daju odreene informacije o osobama i njihovim odnosima, pa ak nameu i odreeni nain ponaanja.Tako je okrugli stol pogodan za timski rad, a pravokutni za hijerarhijske organizacije. Stav tijela: Govor tijela je pojam koji pokriva neverbalne znakove dodira, orjentacije tijela, dranj atijela, gesti rukama i klimanja glavom. Dodir ili openito tjelesni kontakt, varira sa stupnjem intimnosti koji postoje izmeu dvoje ljudi:dobri prijatelji i ljubavnici esto dodiruje jedno drugo, dok udaljeni poznanici to ine rjee. Orjentacije tijela i dranje tijela vani su za socijalnu interakciju obino orjentiramo svoje tijelo prema osobi sa kojom priamo tako da okretanjem od osobe zahtjeva pokret tijela. Klimanje glavom esto se dogaa pri razgovoru dvoje ljudi, i slui kao povratna informacija govorniku (upuujui na to da se razumije ono to se govori) i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. Klimanje glavom moe se koristiti i da se pokae sluatelju da mu se daje rije (nudi mu se mogunost da govori). Slaganje ili ne slaganje sukladni su s otvorenou naeg tjelesnog sustava. Tjelesni kontakt: Dodir slui za pojaavanje verbalne poruke ili umjesto nje. Najei je nain rukovanje. Ono slui kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. Mekano rukovanje ostavlja negativan dojam, za razliku toplog stiska ruke.

4.2 Dinamini znakovi neverbalne komunikacije U dinamine znakove ubrajamo: Izraz lica: Smatra se da su emocionalni izrazi uroeni i zato univerzalni za sve ljude. Istraivanja su pokazala da ljudi u svim dijelovima svijeta, u laboratoriskim uvjetima, na osnovi izraza lica, dobro prepoznaju est primarnih uvstava: radost, tugu, gnjev (ljutnju), strah, gaenje, iznenaenje. Meutim, izvan laboratorija, situacije su sloenije. Nije uvjek lako prepoznati sloene emocije, poput ljubavi i ljubomore, jer esto se ljudi kontroloraju zbog osobnih ili kulturnih razloga. U procjeni neijeg izraza lica, posebno pri prvom susretu s odreenom osobom, trba voditi rauna o pojavi koju u psihologiji nazivamo halo-efekt.8 Bit te pojave jeste da ne temelju jedne osobine, koja nem se svia ili ne, stvaramo sud o itavom ovjeku. Veinom gledamo vanjski izgled osobe, od crta lica do (pokvarenih zuba), boje glasa, naina govora, oblaenje i slino. Koristimo se i informacijama koje smo ranije doznali o nekome, a ne sviaju nam se ili ih sami posjedujemo pa je osoba odmah simpatino obojena u naim oima. To, naravno smanjuje nau objektivnost i ne da se izbjei, nego jedino umanjiti tako da se uvijek pitamo: Koliko je na na sud djelovao halo-efekt.9 Kretnje (geste): Kretnje dirigiranja-inimo ih da bismo naglasili ono o emu govorimo. Najee pokazujemo rukom ili klimamo glavim, podiemo obrve i slino. Amblemi su osobna vrsta kretnje s kulturno odreenim znaenjem. To su fiksirane kulturno nauene i definirane geste (V- za pobjedu, spojen palac i kaiprst za odlino). Tjelesne kretnje mogu biti smetnja uspjenoj interakciji jer mogu odavati nervozu i tjeskobu. Tu se ubraja: trljanje dlanova, uvijanje kose, trljanje ela ili glaenje brade.10

8 9

http://www.moravek.org/kla/48-005.html Ibidem 10 http://www.naslovi.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374

Kontakt oima: Gledanje i kontakt oima dugo se smatraju najvanijim znakovima neverbalne komunikacije. Gledanje je kada jedna osoba gleda drugu u podruju oiju bez obzira na to uzvraa li druga osoba pogled ili ne. Kontakt oima dogaa se kada oboje ljudi gledaju jedno drugo u podruje oiju. Obino su razdoblja kontakta oima vrlo kratka. Gledanje i kontakt oima sinkronizirani su s govorom, posebno s izmjenama govornika izmeu dvoje ljudi. Kontakt oima je vrlo vaan u svakodnevnoj komunikaciji. Bjeloonice koje postoje samo u ljudi, daju posebnu vanost prilikom odreivanja smjera pogleda. Gledanje u oi drugih vrlo je snaan akt komunikacije koji treba pozorno kontrolirati.11 elimo li da osoba ima dojam da ju pozorno sluamo, treba ju gledati oko tri etvrtine vremena u pogledima dugim 1-7 sekunda. Takoer je vaan i nain gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervirano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. Rairene zjenice, nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na koliinu svjerlosti, pokazuju emocionalno uzbuenje ( svianje, laganje).

11

www.astro.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB.ppt

5. PRENOENJE I FUNKCIJA NEVERBALNOG PONAANJA Jedan od osnovnih preduvjeta koji omoguavaju socijalnu interakciju jest mogunost komuniciranja. Verbalna se komunikacija odnosi na stvarne rijei koje se koriste pri razgovoru. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvjetavanje o idejama, dogaajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. A kao to je ve reeno, neverbalna komunikacija je sve meuljudsko ponaanje osim izgovorenih rijei. Bilo da je verbalna ili neverbalna, komunikacija se odvija pomou znakova. Jasno je da e karakteristike primaoca, kao i socijalni kontekst determinirati znaenje koje e on predati nekom primljenom znaku. No kada je rije o neverbalnom ponaanju, znakovi predstavljaju drutvene norme koje se podrazumjevaju. Da bi se ponaanje interpretiralo kao komunikativno, potrebna je prisutnost triju obiljeja. To su poiljalac, poruka i primalac, odnosno koder, kod i dekoder. To znai da u interakciji dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav (kod) koji zajedniki razumijevaju oba sudionika, a tumai je druga osoba (dekoder). Uspjeno komunicirati sa sadrajnog aspekta znai da znakovima kojima meusobno komuniciramo pridajemo isto znaenje.12 Neverbalna komunikacija vri tri funkcije. Jedan dio naeg neverbalnog ponaanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije, drugi dio se odnosi na izraavanje stavova, a trei je vean za izraavanje emocionalnih stanja.

12

Bratani M.(1993) : Mikropedagogija Zagreb, kolska knjiga, st.81.

1.

Izraavanje emocija

2. Izraavanje uzajamnih stavova 3. Prezentiranje vlastitih osobina 4. Praenje, podrka i dopuna verbalne komunikacije 5. Zamjena za verbalnu komunikaciju 6. Konvencionalno izraavanje M. Arglej navodi pet razloga za koritenje neverbalne komunikacije (Rot,1982). 1. neverbalnim znakovima je ponekad mogue bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima; 2. neverbalno izraavanje je esto snanije sredstvo izraavanja; 3. neverbalni znakovi manje su kontrolirani, pa otvorenije govore o osobi koja ih manifestira; 4. neverbalni znakovi omoguavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kao kada ih izreemo rijeima; 5. neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja jo jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja.13

6. ZAKLJUAK
13

10

Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.U zatvorima ,samice se koriste kao kazne jer sprijeavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba. Sve to inimo u ivozu zahtijeva komunikaciju.I osobni i profesionalni uspijeh nam esto ovisi o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumijeti ono to mi elimo prenijeti komunikacijom. Dok sa nekim razgovaramo trebamo obratiti panju na sljedee znakove jer i oni nam (neverbalno) govore bliskost ili nepristrasnost na interakciju. Naalost,razgovor kao najei oblik komunikacije ne iskljuuje sukobljavanje (verbalne napade,poniavanja,uzajamno vrijeanje,rune rijei,netoleranciju i sl.) Postavlja se pitanje:Kako izai iz tog zaaranog kruga?Mi moda nemoemo promjenuti druge ali svatko od nas moe nauiti jezik prihvatanja.To neznai napustiti svoje misli ,svoje stavove ili osjeanja ali znai razumijeti i onu drugu stranu ,biti empatian,paljivo sluati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoje osjeaje.

7. LITERATURA 11

1. Beganovi S., Bujanovi J. I dr. (2009):Osnovno pravo na obrazovanje, Save the children Norway, Sarajevo 2. Bratani M.(1993):Mikropedagogija, Zagreb, kolska knjiga, tree izdanje. 3. ati R.:(2001):Psihologija, Sarajevo:Zavod za udbenike i nastavna sredstva. 4. Young L.(1994):Govor lica, Zagreb. 5. http://www.moravek.org/kla/48-005.html 6. http://www.naslovi.net/2009-06-21/poslovna-zena/neverbalna-komunikacija/1206374 7. www.astro.hr/edu/AnaB_Neverbalna_1MB.ppt 8. http://www.gendar.hr/Poslovno-komuniciranje.aspx

12